Započinje li doba razumnijega pristupa anarhističkim ljevičarskim ideologijama?

Lord Walney, bivši laburistički zastupnik, koji trenutno sjedi u Domu lordova u Parlamentu Britanski parlamentUjedinjenoga Kraljevstva kao nezavisni zastupnik, izjavio je da je britanska demokracija na raskrižju. Naglasio je kako je, iako je ekstremizam krajnje desnice dobro prepoznat, premalo pozornosti posvećeno ozbiljnim oblicima nasilja, zastrašivanja i poticanja na mržnju od strane krajnje ljevice.

Ako se u obzir uzme činjenica da je ljevica već dugi niz godina mažena i pažena te zaštićena kao lički medvjed, ova je izjava britanskoga dužnosnika vrlo indikativna. Štoviše, nesvakidašnje je naići na izjavu u kojoj se ljevicu optužuje za potkopavanje demokracije. Iz dosadašnjega iskustva znamo da se takve kvalifikacije, u većini slučajeva, vežu upravo uz desnicu. Znači li ovo da ulazimo u doba razumnijega pristupa anarhističkim ljevičarskim ideologijama?

O takvim je ocjenama, naravno, prerano govoriti, no sama činjenica prepoznavanja opasnosti ljevičarskih ideologija poput klimatskoga fundamentalizma, anarhizma, „antirasizma“ itd. po demokraciju, svakako je dobar znak.

„Vidim uznemirujući jaz u našem razumijevanju krajnje ljevice, čiji aktivisti ne koriste rutinski nasilne metode, već sustavno nastoje potkopati vjeru u našu parlamentarnu demokraciju i vladavinu prava“, napisao je lord Walney u izvješću o političkom nasilju na 292 stranice.

Lord Walney, između ostaloga, upozorio je da bi takvi pokreti krajnje ljevice mogli uzrokovati ogromnu gospodarsku štetu i iscrpiti policijske resurse. Pozvao je vladu da se „nužno“ pozabavi ovim problemom. U izvješću je napisao da postoji „široka supkultura krajnje ljevice“ koja se bavi klimatskim kampanjama, antirasizmom i antiizraelskim aktivizmom koji promovira antikapitalističke, anarhističke i antiestablišmentske ideologije.

Metode ekstremne ljevice - o kojima govori lord Walney – nedavno smo mogli vidjeti i u Republici Hrvatskoj. Dovoljno je samo se prisjetiti predizbornog skupa oporbe na Trgu svetoga Marka u Zagrebu na kojemu je prevladavala sumnjiva ikonografija i mrziteljska retorika. Iako se u ovomu slučaju nije radilo o klimatskom ili tzv. antirasističkom skupu, njegovi su ciljevi bili jasno anarhistički.

Drugovi su sa šakama u zraku krenuli u borbu za očuvanje demokracije, baš kao u dobra stara vremena. Za takve je skupine, doduše, karakteristično da svoje anarhističke i destruktivne ciljeve zamataju u prividno ruho borbe za prpsvjed oprpbedemokraciju, pa su tako i naši jurišnici na Trgu svetoga Marka pozvali sve da se ujedine u borbi protiv korupcije. Sreća u nesreći jest da je taj vašar militantne ljevice na kraju ispao pravi fijasko, ali je ipak poslužio kao dobar pokazatelj da se drugovi nisu mnogi odmaknuli od starih i prokušanih metoda.

Anarhističke metode univerzalne su i u svojoj se biti ne mijenjaju. Mijenjaju se samo njihovi nositelji. Tako književnik Davor Velnić piše: „Nositelji revolucije više nisu gnjevni proleteri, grlato radništvo i njihovi revolucionarni komiteti; danas su to pacifisti i zeleni, ekološki osviješteni, seksualno izopačeni… uglavnom oni što dječjim kolicima voze pse i mačke i (za sada samo) bočnim pogledom pogledavaju u djecu kao svoj plijen. Zlo mijenja modus operandi, ali mu zavodnička narav ostaje jednako predatorska u potrazi za podobnim izdajicama“.

Rječnik revolucije danas je kudikamo mnogo kompleksniji. Zeleni, ekološki osviješteni, borci za ženska prava, ljubitelji pasa i mačaka, mrzitelji života i djece, borci za prava pingvina i svraka, nebinarni… ovakvi i onakvi, ujedinite se! Jedino za što se današnji revolucionari ne bore, a nisu se borili ni njihovi ideološki oci jest zaštita dostojanstva čovjeka u svakoj situaciji njegova života. To je suviše biblijski i zatucano.

Ekstremna ljevica u Hrvatskoj

Manifestacije ekstremne ljevice u Hrvatskoj možemo vidjeti svake prve subote u mjesecu tijekom molitve krunice na trgovima diljem Hrvatske. Isti nas ti udarnici revolucije, koji se subotama valjaju po tlu Jelačićeva trga, svake godine prilikom održavanja Hoda za život počaste nekim novim performansom. I ove su godine, kao i svih prethodnih, organi reda imali pune ruke posla.

Kada će se u Hrvatskoj postaviti pitanja opasnosti pojedinih ideologija za politički sustav, vladavinu prava i demokraciju? Hrvatska ni po čemu nije izuzeta od takvih trendova, a činjenica da je politička platforma Možemo! (koja otvoreno propagira takve politike i sama je stasala na uličnom aktivizmu), prešla okvire lokalne stranke, vrlo je zabrinjavajuća.

U spomenutome izvješću lord Walney tvrdi da bi se vlada trebala baviti prazninama u znanju unutar ministarstava i možemoagencija za provođenje zakona o ideologijama, taktikama i akterima unutar krajnje lijevih i anarhističkih prosvjednih pokreta te da bi obavještajne službe i ministarstvo unutarnjih poslova trebali klasificirati prijetnje na temelju procjene njihove „taktike za postizanje promjene i vizije svijeta koji žele stvoriti“.

Mi smo u Hrvatskoj, kako bi se reklo, prešli igricu pa nam takvi aktivisti sjede u državnome Saboru i institucijama. Po receptu druga Gramscija!

Čovjek sa zdravim razumom mora se zapitati u kakvoj bismo stvarnosti živjeli da zagovornici takvih anarhističkih ideologija u svoje ruke dobiju poluge vlasti. Hrvatski je narod, hvala Bogu, bio dovoljno razuman da je na ovim parlamentarnim izborima to spriječio.

Lord Walney u svojemu izvješću, također, predlaže da policija više koristi nadzor nad prosvjednicima i da pri odlučivanju hoće li dopustiti ili zabraniti prosvjed u obzir uzme „kumulativne poremećaje i štetu“ koji iz toga proizlaze. Kao jedan od primjera, britanski parlamentarni zastupnik navodi učinak prosvjeda povezan s ratom u Gazi koji rezultira porastom broja antisemitskih zločina iz mržnje.

Zaključno: demokracija nije na raskrižju samo u Velikoj Britaniji, već u cijelome svijetu. Hrvatska, na žalost, ni u ovome nije izoliran slučaj. Je li nastupilo vrijeme zdravorazumske analize opasnosti svih anarhističkih ideologija, tek ćemo vidjeti.

Barbara Dijanović
Hrvatski tjednik

Pon, 17-06-2024, 06:56:43

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.