Uspješne braniteljske udruge i zadruge

Udruga Tigar Raktije 90/91 i Zbor udruga hrvatskih ratnih veterana s čijim smo predstavnicima vodili razgovor svakako su jedni od uspješnijih primjera udruga na području Zagreba u vidu uspješne prijave i uspješnog provođenja EU projekata i korištenja ostalih izvora javnih financiranja.

Mogli bismo nabrojiti još neke udruge i nazive njihovih projekta čije se informacije mogu naći na njihovim mrežnim stranicama uz ove do sada navedene: Udruga veterana, vojnika i domoljuba (EU projekt „Briga za branitelje“ čiji je cilj bio pridonijeti povećanju socijalne uključenosti i unaprjeđenju kvalitete življenja hrvatskih branitelja, kroz pružanje usluge pomoći u kući pri obavljanju svakodnevnih životnih aktivnosti i usluge povremenog prijevoza u svrhu odlaska liječniku i uključivanja u društvene aktivnosti) pod vodstvom predsjednika Udruge Dražena Hrženjaka; Udruga pripadnika Hrvatskog vijeća obrane s prebivalištem u Republici Hrvatskoj (EU projekt Sretniji branitelj, na području Knina provodili su aktivnosti usmjerene na razvoj i unaprjeđenje socijalnih usluga i sadržaja za pripadnike HVO-a na području grada Knina) pod vodstvom predsjednika Šime Šimića; Udruga Specijalne policije iz Domovinskog rata „Ajkula“ (EU projekt pod nazivom „Kreativne usluge i izvaninstitucionalne usluge za hrvatske branitelje i članove obitelji“ koji se sufinancira iz Europskog socijalnog fonda s ciljem unapređenja kvalitete života hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji: psihosocijalne radionice-predavanja 1 x tjedno, ronjenja 2 x godišnje, rehabilitacijsko-terapijski programi 1 x tjedno, ljetni kampovi 2 x godišnje) pod vodstvom Perice Prpića, predsjednika Udruge; Udruga hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata Slavonski Brod (HVIDR-a), a partner u provedbi je Zajednica udruga HVIDR-a Brodsko-posavske županije (projektne aktivnosti kojima je cilj širenje mreže socijalnih izvaninstitucionalnih usluga koje će pridonijeti manjoj ovisnosti o institucijama, povećati socijalnu uključenost u društvu i unaprijediti kvalitetu življenja za 150 branitelja i stradalnika Domovinskog rata te članova njihovih obitelji u Brodsko-posavskoj županiji); Udruga maloljetnih dragovoljaca Domovinskog rata Splitsko-dalmatinske županije poziva na uvodnu konferenciju projekta „Za bolji i kvalitetniji život hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji (povećanje socijalne uključenosti i kvalitete življenja braniteljske populacije u šest županija kroz edukacije, informiranje, druženje te pružanje izvaninstitucionalnih usluga kao što su pomoć u kući, psihosocijalne usluge, zdravstvene skrbi, usluge prijevoza i pratnje u svrhu obavljanja liječničkih pregleda, terapija i kontrola); Udruga obitelji nestalih i nasilno odvedenih branitelja Domovinskog rata Os iz Slavonije (psihološka i socijalna pomoć braniteljima); Udruga veterana 3. gardijska brigada Đakovo (Zaželi faza 3 – zaposlene žene pomažu starijim osobama, institucionalna potpora) itd…

Prešli bismo okvire ambicija ovog članka kada bismo pokušali nabrojiti sve braniteljske udruge diljem RH, no ovo je dovoljan broj iz raznih dijelova RH iz kojeg je razvidna raznolikost i aktivnost te uključenost u procese.

Njihovo iskustvo bilo bi dobro na neki način prenijeti drugima jer ono što je još teže od samog pisanja projekta i prijave jest provedba projekta kroz predaju zahtjeva za nadoknadom sredstava svaka 3 mjeseca gdje se prikazuje opravdanost troškova i ispunjenje mjernih pokazatelja i gdje se mogu dogoditi grješke na način da se ne priznaju troškovi što za udrugu može značiti veliku štetu ako nema dodatni izvor sredstava. Posebice su opasne na kraju takozvane financijske korekcije koje ako se odrede zbog grješke u vođenju projekta ili neispunjenju određenog zahtjeva mogu značiti likvidaciju udruge zbog visokih iznosa u kojima se izriču za već potrošeni novac koji često udruga nema od kuda vratiti.

Ministarstvo hrvatskih branitelja ima po službenoj dužnosti registar braniteljskih zadruga i napravilo je u jednom trenutku veoma koristan adresar njih više od sto na ovoj poveznici. Kada bacimo pogled na proizvode i usluge, vidimo veliku raznolikost: ugostiteljstvo, prodaja pića i napitaka, voća i povrća na odmorištu uz cestu, proizvodnja i prodaja autohtonih proizvoda (suveniri, marmelade, začinsko bilje, maslinovo ulje, proizvodi od smokava, sapuni), stočarstvo (uzgoj ovaca i goveda-buša, turistički rent a car, turističke usluge u nautičkom i ronilačkom turizmu, humanitarna organizacija za likovne radionice braniteljima oboljelim od PTSP-a, sportske djelatnosti, kovačka djelatnost - kovana (ukrasna) bravarija, pčelarstvo, proizvodnja ljekovitog bilja, seoski turizam, trgovina na malo dijelovima i priborom za motorna vozila, servis traktora i kamiona, plantažna i plastenička proizvodnja jagoda, uzgoj i prodaja božićnih drvaca, informatika - izrada web stranica za braniteljske zadruge, online trgovina proizvoda braniteljskih zadruga, prerada drva i proizvoda od drva (ogrjev), rezanje, oblikovanje i obrada kamena, klesarstvo, morski ribolov, proizvodnja pršuta, djelatnosti privatne zaštite, poslovni turizam (avanturističko zabavni park), fasaderski i ličilački radovi – opremanje, fasaderske tvrtke, uslužna djelatnost-promet žitaricama, izgradnja proizvodnog pogona, gradnja čamaca za razonodu i sportskih čamaca 3012, proizvodnja ekološke hrane i seoski turizam. Logika izbora sažetka ovih djelatnosti iz adresara jest da se uoči bitna činjenica – mogućnosti izbora djelatnosti gotovo su neograničene kao kod svakog trgovačkog društva. Isto tako iz adresara ćete uočiti da je cijeli teritorij RH pokriven sjedištima braniteljskih zadruga.

Sjajno bi bilo kada bi postojala neka digitalna aplikacija sortiranja i s tražilicom po proizvodu i usluzi gdje ulaz ima svaka zadruga jer ovakav je oblik teško redovito ažurirati dok bi se pomoću aplikacije stalno samostalno ažuriralo. Sigurno postoji suradnja javnih trgovačkih lanaca s njima, no možda ne bi bila loša ideja obvezati one velike trgovce koji prodaju u našoj državi da su jedan dio asortimana obvezni kupiti od braniteljskih organizacija kao što su braniteljske zadruge.

Uspješni braniteljski OPG-ovi kao primjer drugima

OPG-ovi karakterizirani po tome što su ih otvorili branitelji iznimno su raznovrsni u vidu različitih proizvoda i usluga. Donosimo kratki pregled te raznovrsnosti: OPG Galović (vlasnik Mijo Galović, Nova Gradiška, HRVI, pripadnik 108 br. HV), otkup piletine; OPG Mini sirana Jareš (vlasnik Vlado Jareš, Sređani-Daruvar, branitelj HV), otkup mlijeka, sira, vrhnja, jogurta i ostalih mliječnih proizvoda; OBRT Pekara Sirač (vlasnik Miroslav Lukač, Sirač, dragovoljac, HRVI) otkup kruha, peciva, krušnih mrvica i ostalih pekarskih proizvoda; OPG Louč (vlasnik Zdravko Louč, Lipik, dragovoljac HV), otkup krumpira; OPG Sljepčević (vlasnik Ivan Sljepčević, Veliki Banovac-Pakrac, branitelj HV), otkup krumpira; OPG Marić (vlasnik Slavko Marić, branitelj, Janja Lipa), otkup krumpira; OPG Krivačić (vlasnik Drago Krivačić, Pakrac, dragovoljac HV) otkup meda, otkup jaja; OPG Pavičić (vlasnik Valerija Pavičić, Grubišno Polje, suprug branitelj radi u OPG-u), otkup povrća; kupus, karfiol, mladi luk i ostalo sezonsko povrće; Ribnjačarstvo Poljana (ribnjaci na kojima je zaposlen veliki broj branitelja), otkup svježe ribe; OPG Džanija (vlasnik Anita Džanija, Okučani), otkup povrća za pripremu zimnice; OPG Marošević (vlasnik Gordana Marošević, suprug Marko HRVI ), otkup odojaka; OPG Plažanin (vlasnik Antun Plažanin, Sirač, branitelj), otkup gljiva; šampinjona, bukovača, bučina ulja; OPG Martinelli (vlasnik Marko Martinelli, Prekopakra, HRVI), otkup kupina i proizvoda od kupina; OPG Lončarević (vlasnik Krešimir Lončarević, Brezine, Hrvatski branitelj), mlinar - otkup svih vrsta brašna; OPG Propadalo (vlasnik Ante Propadalo, Lipik, branitelj MUP), otkup svinja i janjaca; OPG Madžar (vlasnik Damir Madžar, Sigetac-Novska, branitelj MUP), otkup svinjetine; OPG Spahić (vlasnik Tomas Spahić, Novska, branitelj HV), otkup junetine i govedine; OPG Željko Mirosavljević (vlasnik Željko Mirosavljević, Novska, branitelj HV), otkup junetine i svinjetine.

S obzirom na navedenu raznovrsnost, bilo bi dobro da postoji javni registar s kontaktima braniteljskih OPG-ova kako bi ih javnost mogla kontaktirati radi kupnje proizvoda i time poticati njihovu proizvodnju. Naime, postoji registar OPG-ova koji nije lako dostupan javnosti, iako je koristan prilikom EU potpora, no ne postoji specijalizirani dostupni javni registar braniteljskih OPG-ova primjerice kao registar obrta ili registar udruga gdje se upiše naziv ili OIB i dobiju se svi potrebni podatci za kontakt.

Ako to država nema interesa napraviti, onda ne bi bilo loše da to napravi netko iz privatnog sektora ili sami branitelji jer nije teško zamisliti profitabilnost takvog portala ili korisnost za same korisnike. Gore pobrojeni OPG-ovi karakteristični su po još jednom zanimljivom obilježju, naime od njih je nabavljala hranu tvrtka Vrata Slavonije, a upravo ta firma pruža uslugu prehrane u javnoj ustanovi Dom hrvatskih veterana u podružnici u Lipiku čiji su korisnici upravo braniteljska populacija na rehabilitaciji – stoga se stvorio efekt da branitelji jedu zdravu hranu branitelja. U tom primjeru leži velika mogućnost: povezivanje braniteljskih OPG-ova s turističkom i sportskom djelatnosti ili u krajnjoj liniji s prehranom svih državnih i javnih ustanova i njihovih korisnika. Time bi se zasigurno ojačala proizvodna moć oni koji su stvarali ovu državu i kojima je najviše stalo da ta država ima budućnost.

Zaključak i mogućnosti

Veća prisutnost u medijima (televizija, društvene mreže, portali, tisak, podcasti itd.) i organiziranje jednom ili više puta godišnje višednevnih konferencija na temu braniteljskih udruga i poduzetništva putem zadruga, obrta, OPG-ova i trgovačkih društva, gdje bi oni uspješni iznosili svoja iskustva i savjete s jedne strane, a s druge strane gdje bi odgovorne osobe iz različitih javnih i državnih institucija, posebice one koje su odgovorne za raspisivanje javnih natječaja i kontrolu provedbe uspješnih prijava iz EU fondova, davale informacije i savjete kako bi sve rezultiralo da ima više onih koji koriste ta sredstva nego onih koji ih ne koriste.

Međusobna solidarnost između udruga koje su provele EU projekte u vidu razmjene iskustva i ljudskih potencijala i potencijalna suradnja s poduzetnicima u javnoj nabavi sredstva za provođenja projekta ili na temelju sličnosti oko provođenja projekata otvara brojne neslućene mogućnosti koje mogu rezultirati većim zapošljavanjem branitelja i njihovih obitelji te time podizati razinu zaposlenosti, poduzetništva i solidarnosti u društvu među onom populacijom što je stradala u ratu i čiji je cilj opstanak i razvoj ove države.

Sasvim je lako moguće zamisliti budućnost izgrađenu na tom temelju i kada potpore prestanu – uspješna obiteljska hrvatska poduzeća što jačaju naše gospodarstvo i razvijeno hrvatsko civilno društvo neprofitnih organizacija što pomaže potrebitima i štiti i razvija dalje hrvatski nacionalni identitet kroz umjetnost i kulturu ili druge korisne ljudske aktivnosti kao što su znanost i filozofija.

Marko Paradžik

Tekst je dio niza „Uspješni hrvatski branitelji u poduzetništvu i neprofitnim organizacijama“, a objavljen je na Portalu HKV-a u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti u 2023. godini Agencije za elektroničke medije. Prenošenje sadržaja dopušteno je uz objavu izvora i autorova imena.

Povezano

Umirovljeni hrvatski general okuplja branitelje oko EU projekata

Resocijalizacija branitelja kroz Eko-pleter braniteljsku zadrugu za proizvodnju