Detalji

Objavljeno: 03. svibnja 2007.

Pedeset godina trajao je teror i prisilna šutnja zbog prikrivanja komunističkih zločina, a sada se provode razno-razna suvremena medijska i TV-ispiranja mozga javnom mnijenju. Pitanje je samo dokle će se to tako nastaviti u samostalnoj hrvatskoj državi? Ima li hrvatska država snage konačno javno presuditi komunističkim zločinima kao temeljnom uzroku zatiranja svih ključnih hrvatskih istina, pa i ovih najnovijih izokretanja događaja u svezi s krivotvorinama iz vremena Domovinskog rata? Ima li Hrvatska snage stati na kraj svima onima koji paušalno tvrde kako se na Bleiburgu i po Križnim putovima nisu događali zločini, a ako ih je bilo, onda je to bilo potrebno s obzirom da su bježali oni koji su ipak bili nešto krivi, odnosno bili su zločinci?

Detalji

Objavljeno: 01. svibnja 2007.

Knjiga "Vladari svijeta" više je nego uspješan prvijenac katoličkog laika Mladena Lojkića. Autor se ne miri s općom sudbinom, već potaknut ulogom intelektualca u društvu promišlja, razčlanjuje i upozorava na činjenice. Pita se i pronalazi odgovore, zašto i od kud tolika nepravda i zlo usmjereno protiv Hrvatske. U sveopćoj društveno-medijskoj blokadi, kad je gotovo nemoguće čuti slobodnomisleći glas katoličkih laika, knjigom vlastitog izdanja pokušava se oduprijeti zlu i ukazati na istinu. Nudi sadašnjim i ostavlja trag budućim naraštajima, kako nismo bili nezainteresirani, ni slijepi, a ni glupi glede zbivanja koja utječu na hrvatsku narodnu sudbinu. No, silnice svjetske moći neprekidno su bile i još su uvijek usmjerene protiv Hrvatske, na žalost uz veliku pomoć uvijek nazočnih domaćih vazala.

Detalji

Objavljeno: 29. travnja 2007.

Pristupiti ili ne u Europsku uniju? A što je s današnjim općim, užasno lošim stanjem u Hrvatskoj, o kojem se ne govori iskreno i istinito? Što je s posljedicama ove neiskrenosti, koje su dio svakidašnjice velike većine građana naše domovine Hrvatske? Zar će se ovo današnje užasno loše stanje i neizmjerne nastale posljedice u Hrvatskoj riješiti ulaskom u Europsku uniju?

Detalji

Objavljeno: 24. travnja 2007.

Nejasni su motivi koji su naveli predsjednika Mesića na komemoraciji u Spomen-području Jasenovac (22. travnja 2007.) da govori na način kojim je, možda i nesvjesno, potencirao podjelu hrvatskog naroda iz razdoblja II svjetskog rata. Predsjednik je svoj govor započeo sa pozdravnom porukom: "Drugarice i drugovi!". Takav, na simboličkoj razini, isključivi pozdrav sudionicima skupa, namijenjen je samo sljedbenicima jedne ideologije, komunističke, koja je de facto, u operativnom provođenju, tijekom XX st. na svjetskoj razini, nadmašila, u genocidnosti i zločinu, vojno poraženu, nacional-socijalističku ili fašističku ideologiju! Ovaj pozdrav, poruka je ostalim antifašistima građanskih političkih orijentacija tog vremena, da su komunisti prisvojili sve zasluge, barem na prostoru bivše Jugoslavije, za doprinos u vojnom slamanju snaga III Reicha i saveznika. Istine radi, mladima treba prenijeti, da su komunisti i fizički eliminirali antifašiste drugih političkih svjetonazora, bojeći se da, u vremenima nakon rata, ih ne spriječe u prigrabljivanju vlasti.

Detalji

Objavljeno: 23. travnja 2007.

Zvonimir B. Ranogajec iz SAD poslao nam je tekst o prošlogodišnjem gostovanju predsjednika Matice hrvatske Igora Zidića Chicagu, gdje je u Maloj dvorani Hrvatske župe Sv. Jeronima održao vrlo posjećeno predavanje. Zidić je u svezi ulaske Hrvatske u Europsku uniju rekao: "Nije politika samo klimati glavom sve sto nam kaže Europska unija. To je sada velika moda. Postavio se kao neki sveti cilj što prije ući u EU. Imamo li prava pitati koja je to Europa, da čujemo. Ako se ne smije u njoj spomenuti riječ kršćanstvo, pa recite gospodo u koju nas Europu to zovete, da znamo kamo idemo.".

Detalji

Objavljeno: 20. travnja 2007.

...Nameće se ozbiljno pitanje: da li je zanemarivanje korištenja važnih dokumenata za obranu od inkriminacija Domovinskog rata i u zadnje vrijeme hrvatske države, rezultat neupućenosti ili nestručnosti? Posljedica toga jest optužba (optužnica) Haaškog tribunala protiv generala hrvatske vojske po "zapovjednoj odgovornosti", i optužba protiv mnogih državnih predstavnika hrvatske države za "zajednički zločinački pothvat", koji ako se ne opovrgne može dovesti do stigmatizacije Hrvatske. Hrvatska ima nepobitne dokumente i na ovom mjestu želimo na neke od njih upozoriti objavljivanjem već tiskanih izvora kao i objavljivajem tekstova u kojima su izravno ili neizravno navedeni. Upozorenja na neiskorištenost relevantnih dokumenata u obrani Domovinskog rata i hrvatske države već su objavljivana, ali se ne ćemo ustručavati od ponavljanja sve dotle dok to ne spozna što širi krug građana a preko njih i političara, koji nas predstavljaju.

Detalji

Objavljeno: 16. travnja 2007.

O članku 2. i 86. Ustava Republike Hrvatske i Zakonu o vladi i poteškoći njihovog povezivanja s nužnošću održavanja referenduma o ulasku u Europsku uniju već sam pisala na portalu Hrvatskog kulturnog vijeća. Ovaj puta osvrnula bih se na neke pravne aspekte ulaska Hrvatske u NATO, odnosno na pitanje što Republika Hrvatska radi u balkanskom društvu u okviru Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi. U svezi ovih balkanskih integracija vrijedi spomenuti da upravo danas u Zagrebu počinje 6. Konferencija predsjednika parlamenata država sudionica Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi, o kojoj je javnost vrlo površno obaviještena.

Detalji

Objavljeno: 16. travnja 2007.

...Danas je hrvatsko iseljeništvo razočarano, nepovjerljivo prema domovinskim političarima, podijeljeno, apatično i zatvoreno u svoje čahure. Zašto? Negativno i veoma, veoma netočno i štetno mišljenje o hrvatskom iseljeništvu učinili su dobrim dijelom pojedini hrvatski pisani i elektronski mediji, koji su javnost "hranili" isključivo negativnim, iako ponekad i opravdanim pričama o pojedincima koji su povratak u Hrvatsku iskoristili za svoj osobni interes! U Hrvatskoj je bilo, i ima ih još uvijek veliki broj onih koji su se većem povratku hrvatskih iseljenika protivili i zbog straha i jala da bi u demokratskom svijetu i u sustavu slobodnog tržišta educirani i uspješni iseljenički poduzetnici mogli ugroziti njihov monopol u privatizaciji državnih poduzeća.