prof. dr. Miroslav TuđmanDonosimo tekst prof. dr. Miroslava Tuđmana objavljen u Večernjem listu, u kojem se podrobnije obrađuje nekoliko pitanja - a koja su bila i u žarištu nekih rasprava na našem Portalu - od političkih odnosa između HDZ-a i obitelji Tuđman, preko pitanja dobitnika i gubitnika na Haaškom sudu i uloge koju su hrvatski dužnosnici odigrali u svezi suđenja za tzv. "zločinački zajednički pothvat": "Sanader se ne će moći veseliti pozitivnom ishodu presude u slučaju Gotovine, jer su njegove zasluge išle u drugom smjeru: "akcijski plan" za uhićenje Gotovine, instrukcije toga plana o kriminalizaciji generala Gotovine u medijima, pristanak na haaško suđenje novinarima koji su objavljivali dokumente što opovrgavaju optužnice, itd. No, uvjeren sam da će on i tada tvrditi kako je pobjednik a da su njegovi oponenti, i svi oni koji su osporavali kvalifikacije haškoga Tužiteljstva, gubitnici". Miroslav Tuđman piše i o europskim integracijama, i o tome kako će se učinci hrvatske politike u europskim integracijama mjerit "po tome kakvo će mjesto Hrvatska izboriti u EU i kakva će biti EU, a ne po tome kada će RH ući u EU". Komentar je zaključen sljedećim predsjedničkim izborima: "prevagu će na predsjedničkim izborima donijeti braniteljska Hrvatska, vjernička Hrvatska i iseljena Hrvatska. Te tri Hrvatske koje ne će honorirati "podanički mentalitet" kada se radi u ugledu i budućnosti Hrvatske".(mm)
Add a comment        
 

 
braćaDonosimo zanimljivu pričicu autora Nike Šoljka, svojevrsni fiktivni dijalog između dvojice braće koja su devedesetih godina svaki sa svojim životom krenuli u dijametralno suprotnim pravcima. Priča na ciničan, ali na žalost istodobno i poprilično realan način opisuje trenutnu u mnogim segmentima tužnu i jadnu hrvatsku zbilju. "Sretnu se dva brata koji se nisu vidjeli nakon podjele imovine od 1991 godine, kada su oba bili siromašna i jednakog imovinskog stanja Moral i Nemoral. Moral gurajući svoj bicikl, začuje trubu, stane i pogleda. Vidi brata Nemorala u najnovijem Mercedesu, skupom odijelu kako sjedi za volanom pun sebe, naizgled jako važan. Prevlada bratska ljubav, zaustavi se i upita brata kako je. Moral: brate što da ti kažem zdrav sam ponosan slobodan čovjek nemam nikakvih briga. Plaća je mala ali živi se hvala Bogu dok je zdravlje dobro. A ti brate kako si? Nemoral: kako vidiš dobro, imam kuću, vilu na moru ,vilu s nekoliko stanova , par tvornica, desetak hotela , nekoliko stotina radnika radi za mene a i od provizija se nešto novaca nabere. Uglavnom, novaca kao blata . Imam jahtu od nekoliko miliona eura. Imam sve što poželim. Moral: Kako si to uspio? Nemoral: Nije bilo lako najprije sam se riješio branitelja . Podijelio sam ih na 834 dijela i sa njima podijeljenima vladam kako hoću. Onda sam se riješio dijaspore koja traži neku pravdu, hoće državu Hrvatsku kakvu je oni sanjaju. E ne može to tako - država to sam ja, neka oni ostani gdje jesu. Imaju državu tamo gdje žive .Hrvatska je moja i ne dam je nikome."(N.Šoljak)
Add a comment        
 

 
zgradaMože li se sadržaj Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju mijenjati, nadopuniti ili neke članke ukinuti? Obzirom na to da se naš ulazak u Europsku Uniju sve više udaljava a uz to ovisi i o mnogim novim faktorima. Visoki predstavnici Europske komisije su, nakon zatvaranja Karadžiča, požurili s izjavama da za Srbiju treba hitno napraviti predsporazum kako bi joj se moglo pomoći u jačanju njezine privrede. Možda će se ojačana Srbija i oslabljena Hrvatska naći na jednoj razini i biti u isto vrijeme obje spremne za ulazak u EU. Francuski predsjednik Sarkozy rekao je kako treba poštivati odluku irskih kolega ali da je potrebno pronaći način da se pomogne prijateljima Hrvatskoj i Srbiji, nije napravio razliku između navedenih prijatelja, premda je Hrvatska već u 2001. potpisala Sporazum. Na čitanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, izdanom 2007., dostupnom pod brojem 622838 u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice Zagreb, parafiranom u Bruxellesu 14.05.2001., potpisanom u Luxembourgu 29.10.2001., a koji je stupio na snagu 01.02.2005., potaknuo me: -Članak objavljen 27.06.08. u Slobodnoj Dalmaciji pod naslovom:» Stanarsko pravo - oko 10 tisuća izbjeglica podnijelo zahtjeve za povrat imovine - Za srpske stanove država daje čak 4 milijarde kuna»...  A što je s ostalim građanima, vrijedi pitati? (M.Ivanišević)
Add a comment        
 

 
stanoviPonovno pišem o stambenoj problematici. U medijima nisam uočila da se je Vlada RH-e odlučila napraviti program za izgradnju stanova za najam, dostupnih svim građanima. Uzimanje 30-godišnjih kredita za POS-stanove je nemoguće a i riziko za mnoge građane. Stan je osnov normalnog življenja za obitelj, samce, socijalno ugrožene građane i ostale. Mojim osvrtom ne želim povrijediti kupce društvenih stanova, oni su samo koristili svoja zakonska prava. Izvor niže navedenih podataka su: dokumentacija RSZ ljetopisi 1992/24 – 1 993/25, Izvješće Sabora, arhive RH, Zagreba, gradova i općina. Prodano je bilo 150 000 društvenih stanova u režimu stanarskog prava. Bilo je 11 987 nedodjeljenih i nenastanjenih društvenih stanova, koji nisu bili u režimu stanarskog prava. Nacionaliziranih i konfisciranih stanova je bilo 30 500. Privatnih stanova i obiteljskih kuća, koje su posjedovali i koristili legitimni vlasnici, bilo je 1 369 532. Navedena su 9 571 stana u privatnom vlasništvu, u vlasništvu stvarnih gruntovnih vlasnika,a koje koriste stanari sa stanarskim pravom prema Zakonu SFRJ. Slijedeća kalkulacija o prodaji stanova u društvenom vlasništvu je samo orijentacijska. Točna evidencija bi možda pokazala još poražavajuće iznose.(M.Ivanišević)
Add a comment        
 

 
baloniPonajprije: izražavam svoj duboki naklon gospodinu Staniši Beljinu, Vojvođaninu koji se ljetos odmarao u Šibeniku a kao dugodišnji darivatelj krvi ponudio je svoju krv šibenskoj Općoj bolnici odazvavši se na apel bolnice. I osobno sam višekratni darivatelj krvi te se po tome osjećam bratom gosp. Beljinu. U tom smislu mu se želim kao osoba ispričati zbog toga što su nedorečeni hrvatski zakonski propisi morali uroditi birokratskim otklonom njegove plemenite namjere. Naime: Njegovo darivanje krvi, kako je objavio portal Javno.com, liječnica je u šibenskoj Općoj bolnici uz izraze zahvalnosti otklonila, držeći se (zastarjeloga?) slova zakona po kojemu se u Republici Hrvatskoj krv može uzimati samo od hrvatskih državljana. Ta činjenica urodila je na portalima i u medijima harangom protiv navodnoga liječničkog rasizma i "prebrojavanja krvnih zrnaca", sintagme inače preuzete iz rječnika titovske udbistike. Ta medijska haranga je bila početak "napuhavanja balona". Sljedeći korak u napuhavanju bile su izjave o tom navodnom skandalu, hitro zatražene od dežurnoga profesorskog triumvirata Pupovac – Puhovski – Banac. Dakako da je triumvirat spremno primijenio svoj ugledni profesorski status i dodao napuhavanju balona svoj kapitalni prilog. To po već ustaljenom modelu javnog antihrvatstva koji se aktivira čim se pojavi neko razbijanje prozora na srpskoj povratničkoj kući, ili bušenje gume na nekom autu beogradske registracije, ili provokativni U na kapi nekoga od milijuna Thompsonovih fanova(I.Stamać)
Add a comment        
 

 
PečarićIz tjednika Fokus donosimo razgovor sa svjetski uglednim matematičarom i članom Hrvatskoga kulturnog vijeća akademikom Josipom Pečarićem, koji je zbog svoga često naglašenog domoljubnog stava i razmišljanja o politiziranim temama potpuno neopravdano izoliran od strane hrvatskih medija, iako je primjerice upravo njemu u čast nedavno u Hrvatskoj organizirana međunarodna matematička znanstvena konferencija. "Pogledajte npr. kako na HTV-u nije ni spomenuto nedavno pismo o zabrani koncerata Marka Perkovića Thompsona koje je potpisalo 80-ak akademika, biskupa, sveučilišnih profesora, odvjetnika, glumaca, književnika itd. Po meni je Thompson jedan od najvećih živućih Hrvata! Mislim da su i oni toga svjesni i zato ga proganjaju. Vidite, nedavno je Međunarodni sud u Strasbourgu poništio presudu mađarskog suda zbog nošenja komunističke zvijezde petokrake. Ne spore da je to oznaka zločinačkog režima, ali mađarska demokracija je stabilna demokracija da je takva (ne)djela ne mogu destabilizirati. A u Hrvatskoj na Thompsonovu primjeru kao da se želi pokazati svijetu kako je hrvatska demokracija nešto najnestabilnije. Može je destabilizirati čak i jedna kapa sa slovom «U» u skupu od 130.000 ljudi! Ili sintagma «za dom spremni» koja je dio jedne pjesme bez navodnika - dakle nije ustaški pozdrav."
Add a comment        
 

 
Kata ŠoljićObjavljujemo dva teksta člana Hrvatskoga kulturnog vijeća Mile Prpe. Prvi je posvećen kenotafu uređenom za 15.840 poginulih branitelja u Domovinskom ratu u Zavjetnoj crkvi Sveta Mati Slobode. Drugo prenosimo s internetskih stranica www.odisej.hr i molitva je za Vukovarsku majku Katu Šoljić, koja nas je nedavno napustila: "Molimo Te, Gospodine, da tugu majke i sestre, koju je naša Vukovarska majka i sestra Kata nosila kroz ovu dolinu suza, nagradiš u Nebu vječnom radošću. Molimo Te, Gospodine, da snagu naše Vukovarske majke i sestre Kate u ljubavi prema svome narodu i svojoj domovini, u ljubavi prema vjeri - podigneš na oltar svetosti da bi mogla biti simbol i uzor požrtvovanosti svim majkama i sestrama - u ljubavi koju je iskazala prema svome narodu, prema svojoj domovini, prema životu, prema vjeri u Krista i prema slobodi svakog čovjeka."(M.Prpa)
Add a comment        
 

 
VukovićU tjedniku Globus od 8. kolovoza 2008. na stranicama 44-49 g. Goldstein je kao profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu, objavio članak pod naslovom Tuđmanova era pred sudom povijesti. Zahvaljujući njegovoj akribiji diplomiranog bizantologa Beogradskog sveučilišta, želim osporiti njegovu tvrdnju koja se navodi preko dvije stranice: „ni jedni izbori poslije 1990., ne mogu smatrati poštenima, jer je opozicija na više načina bila krajnje neravnopravno tretirana“! Obnašao sam dužnost Predsjednika izbornog povjerenstva na izborima za izbor zastupnika u Županijski dom Sabora RH, te izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave, održanih 7. veljače 1993. Nismo imali niti jedan spor, niti je bilo prigovora upućenog Ustavnom sudu. Prije izbora otvorili smo press središta u Splitu, Pazinu, Osijeku, a dan uoči izbora i u prostorijama Sabora, uz pomoć i suradnju gospodina Slavka Vidovića, tadašnjeg direktora Centra za informatizaciju pri Ministarstvu pravosuđa i uprave.(M.Vuković)
Add a comment        
 

 
Uvijek postoji izlazUdruga Prvi hrvatski redarstvenik – Podružnica šibensko-kninska već nekoliko godina unatrag obilježava početak tzv. Balvan revolucije , 17. kolovoz 1990. g. kada je sa središtem u Kninu počela srpska pobuna u Hrvatskoj, kako se ne bi zaboravilo kada je, kako i tko započeo pobunu u Hrvatskoj. 17. kolovoza, 2008. g. organizirali smo izložbu fotografija udruge Žene u Domovinskom ratu Uvijek postoji izlaz autora Marije Slišković i Ante Karamatića u galeriji Veleučilišta Marko Marulić u Kninu. Nazočne je najprije pozdravio predsjednik podružnice Tomislav Čolak, koji je istaknuo da je udruga Prvi hrvatski redarstvenik i osobno vezana za taj datum, 17. kolovoz, 1990. g., jer je postrojba prvih hrvatskih redarstvenika koja je ustrojena 05. kolovoza, 1990. g kao prva legalna dragovoljačka oružana postrojba na koju se mogla osloniti novoutemeljena hrvatska vlast, tog dana dobila bojevu municiju za dugo naoružanje i izišla u grad Zagreb zaštititi važnije institucije a dio postrojbe je autobusima i sa dva helikoptera krenuo prema središtu pobune u Kninu ali je bio zaustavljen od strane tzv. JNA, koja je zaprijetila oružanom intervencijom , pa se postrojba vratila u Policijsku akademiju.(T.Čolak)
Add a comment        

Potkategorije

Ivan Raos

Čet, 4-06-2020, 17:21:21

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.