Lijepa našaŠto je napravila bilo koja vlada u Republike Hrvatske u smislu zaštite rasprodaje dragocjene zemlje? Ni jedna od njih nije ostvarila uspješan model socijalno-tržišne izgradnje stanova, po uzoru na zapadne zemlje, čime bi se spriječilo da mnogi građani prodaju zemlju kako bi djeci omogućili primjerice kupnju stana u gradovima gdje su dobili posao. Štoviše, u Hrvatskoj je omogućeno fiktivno otvaranje tvrtki strancima kako bi mogli bez obveze prema zakonski propisanom reciprocitetu kupovati nekretnine. Postavlja se zato pitanje koliko domoljublje može biti brana rasprodaje djedovine u okolnostima kada su građani ostavljeni snalaziti se sami bez smislene podrške svoje države?
Add a comment        
 

 
PartizaniPedeset godina trajao je teror i prisilna šutnja zbog prikrivanja komunističkih zločina, a sada se provode razno-razna suvremena medijska i TV-ispiranja mozga javnom mnijenju. Pitanje je samo dokle će se to tako nastaviti u samostalnoj hrvatskoj državi? Ima li hrvatska država snage konačno javno presuditi komunističkim zločinima kao temeljnom uzroku zatiranja svih ključnih hrvatskih istina, pa i ovih najnovijih izokretanja događaja u svezi s krivotvorinama iz vremena Domovinskog rata? Ima li Hrvatska snage stati na kraj svima onima koji paušalno tvrde kako se na Bleiburgu i po Križnim putovima nisu događali zločini, a ako ih je bilo, onda je to bilo potrebno s obzirom da su bježali oni koji su ipak bili nešto krivi, odnosno bili su zločinci?
Add a comment        
 

 
Mladen Lojkić: Vladari svijetaKnjiga "Vladari svijeta" više je nego uspješan prvijenac katoličkog laika Mladena Lojkića. Autor se ne miri s općom sudbinom, već potaknut ulogom intelektualca u društvu promišlja, razčlanjuje i upozorava na činjenice. Pita se i pronalazi odgovore, zašto i od kud tolika nepravda i zlo usmjereno protiv Hrvatske. U sveopćoj društveno-medijskoj blokadi, kad je gotovo nemoguće čuti slobodnomisleći glas katoličkih laika, knjigom vlastitog izdanja pokušava se oduprijeti zlu i ukazati na istinu. Nudi sadašnjim i ostavlja trag budućim naraštajima, kako nismo bili nezainteresirani, ni slijepi, a ni glupi glede zbivanja koja utječu na hrvatsku narodnu sudbinu. No, silnice svjetske moći neprekidno su bile i još su uvijek usmjerene protiv Hrvatske, na žalost uz veliku pomoć uvijek nazočnih domaćih vazala.
Add a comment        
 

 
EUPristupiti ili ne u Europsku uniju? A što je s današnjim općim, užasno lošim stanjem u Hrvatskoj, o kojem se ne govori iskreno i istinito? Što je s posljedicama ove neiskrenosti, koje su dio svakidašnjice velike većine građana naše domovine Hrvatske? Zar će se ovo današnje užasno loše stanje i neizmjerne nastale posljedice u Hrvatskoj riješiti ulaskom u Europsku uniju?
Add a comment        
 

 
Mesić u JasenovcuNejasni su motivi koji su naveli predsjednika Mesića na komemoraciji u Spomen-području Jasenovac (22. travnja 2007.) da govori na način kojim je, možda i nesvjesno, potencirao podjelu hrvatskog naroda iz razdoblja II svjetskog rata. Predsjednik je svoj govor započeo sa pozdravnom porukom: "Drugarice i drugovi!". Takav, na simboličkoj razini, isključivi pozdrav sudionicima skupa, namijenjen je samo sljedbenicima jedne ideologije, komunističke, koja je de facto, u operativnom provođenju, tijekom XX st. na svjetskoj razini, nadmašila, u genocidnosti i zločinu, vojno poraženu, nacional-socijalističku ili fašističku ideologiju! Ovaj pozdrav, poruka je ostalim antifašistima građanskih političkih orijentacija tog vremena, da su komunisti prisvojili sve zasluge, barem na prostoru bivše Jugoslavije, za doprinos u vojnom slamanju snaga III Reicha i saveznika. Istine radi, mladima treba prenijeti, da su komunisti i fizički eliminirali antifašiste drugih političkih svjetonazora, bojeći se da, u vremenima nakon rata, ih ne spriječe u prigrabljivanju vlasti.
Add a comment        
 

 
Igor ZidićZvonimir B. Ranogajec iz SAD poslao nam je tekst o prošlogodišnjem gostovanju predsjednika Matice hrvatske Igora Zidića Chicagu, gdje je u Maloj dvorani Hrvatske župe Sv. Jeronima održao vrlo posjećeno predavanje. Zidić je u svezi ulaske Hrvatske u Europsku uniju rekao: "Nije politika samo klimati glavom sve sto nam kaže Europska unija. To je sada velika moda. Postavio se kao neki sveti cilj što prije ući u EU. Imamo li prava pitati koja je to Europa, da čujemo. Ako se ne smije u njoj spomenuti riječ kršćanstvo, pa recite gospodo u koju nas Europu to zovete, da znamo kamo idemo.".
Add a comment        
 

 

Savo Štrbac...Nameće se ozbiljno pitanje: da li je zanemarivanje korištenja važnih dokumenata za obranu od inkriminacija Domovinskog rata i u zadnje vrijeme hrvatske države, rezultat neupućenosti ili nestručnosti? Posljedica toga jest optužba (optužnica) Haaškog tribunala protiv generala hrvatske vojske po "zapovjednoj odgovornosti", i optužba protiv mnogih državnih predstavnika hrvatske države za "zajednički zločinački pothvat", koji ako se ne opovrgne može dovesti do stigmatizacije Hrvatske. Hrvatska ima nepobitne dokumente i na ovom mjestu želimo na neke od njih upozoriti objavljivanjem već tiskanih izvora kao i objavljivajem tekstova u kojima su izravno ili neizravno navedeni. Upozorenja na neiskorištenost relevantnih dokumenata u obrani Domovinskog rata i hrvatske države već su objavljivana, ali se ne ćemo ustručavati od ponavljanja sve dotle dok to ne spozna što širi krug građana a preko njih i političara, koji nas predstavljaju.

Add a comment        
 

 
SEECPO članku 2. i 86. Ustava Republike Hrvatske i Zakonu o vladi i poteškoći njihovog povezivanja s nužnošću održavanja referenduma o ulasku u Europsku uniju već sam pisala na portalu Hrvatskog kulturnog vijeća. Ovaj puta osvrnula bih se na neke pravne aspekte ulaska Hrvatske u NATO, odnosno na pitanje što Republika Hrvatska radi u balkanskom društvu u okviru Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi. U svezi ovih balkanskih integracija vrijedi spomenuti da upravo danas u Zagrebu počinje 6. Konferencija predsjednika parlamenata država sudionica Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi, o kojoj je javnost vrlo površno obaviještena.
Add a comment        
 

 
Chicago...Danas je hrvatsko iseljeništvo razočarano, nepovjerljivo prema domovinskim političarima, podijeljeno, apatično i zatvoreno u svoje čahure. Zašto? Negativno i veoma, veoma netočno i štetno mišljenje o hrvatskom iseljeništvu učinili su dobrim dijelom pojedini hrvatski pisani i elektronski mediji, koji su javnost "hranili" isključivo negativnim, iako ponekad i opravdanim pričama o pojedincima koji su povratak u Hrvatsku iskoristili za svoj osobni interes! U Hrvatskoj je bilo, i ima ih još uvijek veliki broj onih koji su se većem povratku hrvatskih iseljenika protivili i zbog straha i jala da bi u demokratskom svijetu i u sustavu slobodnog tržišta educirani i uspješni iseljenički poduzetnici mogli ugroziti njihov monopol u privatizaciji državnih poduzeća.
Add a comment        
Uto, 17-09-2019, 05:23:14

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.