telefonijaIako nam se čini kako su mobilni telefoni oduvijek u uporabi i ne možemo više zamisliti život bez njih, ove 2008 godine korištenje mobilnih aparata doseglo je zapravo u Hrvatskoj punoljetnost. Točnije, 1990, u sam osvit Domovinskog rata, u Zagrebu je puštena u komercijalni rad prva mobilna telefonska mreža u bivšoj državi. U ime istine, treba reći da su planovi o lansiranju prve mobilne mreže trebali biti ostvareni za Univerzijadu 1987, kada su i obavljeni prvi „eksperimentalni“ mobilni pozivi u Zagrebu, no tadašnja je „politika“, vođena iz Beograda, onemogućila još jednu implementaciju tehničkog dostignuća, poput prve radio stanice, na Gornjem Gradu, u ovom dijelu Europe, i opet u Hrvatskoj. Iako to nigdje nije dokumentirano, ali to je učinjeno namjerno, kako bi se pružila prilika Srbiji da ponese primat u primjeni ovog, tada izuzetnog tehničkog dostignuća. No, kako isključivo novac, kojeg tadašnjoj Zajednici PTTa lociranoj u Beogradu , nije nedostajalo, očito nije bio i dovoljan preduvjet, već su to, dakako, primarno bili stručnjaci tehnologije, ipak je prva mobilna telekomunikacijska, analogna, mreža, poznata po predbroju 099, puštena u komercijalni rad u Zagrebu.
Add a comment        
 

 
SADDonosimo pismo članice Hrvatskoga kulturnog vijeća gospođe Mire Ivanišević, upućeno  Veleposlanstvu SAD-a u Zagrebu, u svezi s zadnjom izjavom predstavnika Vlade SAD-a, da je Republika Hrvatska dužna između ostalih zahtjeva osigurati i 12000 stanova srpskim povratnicima u gradove izvan područja posebne državne skrbi. Iako je gospođa Ivanišević izrazila sumnju u smisao građanskih obraćanja stranim  dužnosnicima, kada ni od obraćanja vlastitim nema puno koristi, smatramo kako su svi pokušaji ovakve vrste, s ciljem zaštite nacionalnih vrijednosti, interesa, a naposlijetku i ljudskih prava, upravo suprotno - uvijek dobrodošli i hvalevrijedni. Izdvajamo: "Za očekivati bi bilo, od jedne nama prijateljske zemlje, više poznavanja naših zakona kao i prilika u našoj zemlji. Pa je jedan razlog mog obraćanja i vaše netočno informiranje o svemu. Gospodin Žarko Puhovski, bivši predsjednik HHO-a, organizirao je okrugli stol u Zagrebu, 21. lipnja 2005.god., na temu « Stanarsko pravo – pravo vlasništva – ljudska prava « na koji su bili pozvani i predstavnici vašeg veleposlanstva. Udruga Proljeće – privatnih vlasnika stanova, kuća i zemljišta Grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije iz Splita uputila je svoje pismo br. 194/05 od 13. srpnja 2005. svim sudionicima okruglog stola, pa i vašem veleposlanstvu, u kojem je razjasnila pojam stanarskog prava. Izgleda bez uspjeha. Jer se uporno govori o povratu stanarskog prava, njegovom nasljeđivanju i kupnji stanova po uvjetima po kojima su se prodavali društveni stanovi – i to prema Zakonu o prodaji društvenih stanova Narodne novine broj 43 iz 1992. godine, o stalnom produljivanju roka za podnošenje zahtjeva za stambeno zbrinjavanje izvan PPDS-a. Zadnje produljivanje isteklo je 30. rujna 2005."
Add a comment        
 

 
ŽepčeIzdržavši sve strahote nedavnoga rata, uspjevši se obraniti od srpske agresije, a zatim i od napada muslimanskih postrojba, preko svake mjere izmoreni svim tim nedaćama, priličan broj Hrvata Žepča, Zavidovića i Maglaja, od 1995. godine, dakle nakon što su se obranili, odselio je s ovih prostora. Po svršetku rata, ono što nisu uspjeli oružjem, protivnici postojanju Hrvata na prostorima Bosne i Hercegovine, nastavili su svoju borbu za njihovo raseljavanje drugim metodama. Svjesni toga, Hrvati navedenih prostora svoju zaštitu i opstanak na svojoj rodnoj grudi vidjeli su na način da se izbore za ispravljanje višedecenijskih nepravdi provođenih, uglavnom, kroz svekolike oblike velikosrpske politike. Ta politika je, raznim administrativnim cijepanjem tog, po svemu jedinstvenoga, hrvatskoga prostora, radila sve kako bi Hrvate učinila što slabijima. Sukladno toj svojoj, poslije rata, političkoj borbi, Hrvati navedenih prostora uspjeli su se izboriti da, u velikoj mjeri isprave te nepravde, na način da su ostvarili, još devedesete, odmah nekako poslije demokratskih promjena svoj zacrtani i obznanjeni, politički cilj, uspostavu općine Žepče sa hrvatskom većinom. Nažalost i danas neki od Hrvata s ovih prostora, ali i šire, sumnjivo vrte glavama ne vjerujući u to da Hrvati mogu ovdje opstati i razvijati se.(A. Marinčić)
Add a comment        
 

 
vjeraNekoliko pitanja svim prosvjednicima i onima koji su se izjasnili ili se izjašnjavaju protiv rata, bez obzira jesu li vjernici li ne:"Odobrava li Bog rat? Postoji li biblijski razlog odlaska u rat? Koje su posljedice iči u rat, a koje su poslijedice ako se ne ide u rat? Je li zločin ubiti neprijatelja u ratu? Meni kao vjerniku kršćanske vjeroispovijedi najmjerodavnije je što Sveto pismo, Biblija kaže u svezi s ratom, a ne stajališta pojedinih ljudi, koji potpuno isključuju Boga, našega Spasitelja, Sina Božjega, Gospodina Isusa Krista kao da ne postoji i nije uopće bitno što Bog misli i govori o tome!? Kad nacija ide u rat, Božja djeca (Nisu svi Božja djeca, već samo oni koji su "Nanovo rođeni" i koji su vjerom prihvatili Isusa za svog osobnog Spasitelja i imaju intimni odnos s Bogom) moraju pravilno razumijeti što Bog misli i kaže o ratu. Oni moraju objasniti s mnogo ljubavi, razumijevanja i uz pomoć Duha Svetoga, koji je u njima, i drugim ljudima bez obzira da li su vjernici ili ne, što Bog misli i govori o ratu!
Add a comment        
 

 
PilatU kršćanskome se vjerovanju kaže, da je Isus Krist „mučen pod Poncijem Pilatom“, i zbog toga mnogi Pilata smatraju zločincem, sadistom i okrutnim čovjekom. No, psihologija Pilata se mnogo jasnije može uočiti iz njegovog upita koji je postavio nevinome. Kada mu je Krist rekao, da je došao svjedočiti za istinu, Pilat ga je upitao :“Što je istina?“ U tome se pitanju ne nazire žeđ, ili čak rezignacija, tragača za istinom, nego cinizam lukavog političara i sudca. Pilat nije vjerovao u istinu, nego u pragmatičnost. A pragmatika je tražila da osudi nevinoga, da on, rimski namjesnik, ne bi izgubio svoj položaj. I kroz koridore povijesti, od Pilatovog vremena sve do današnjih tribunala, poput onoga u Haagu, iz usta mnogih Pilatovih nasljednika, političara i sudaca, odzvanja to cinično Pilatovo pitanje upućeno pravedniku. Poput Pilata oni sumnjaju da je moguće saznati istinu čak kada bi ona i postojala, a kamo li da je moguće živjeti u istini. Ti Pilatovi nasljednici vjeruju, da moć diktira što je istina i pravda, i često citiraju englesku izreku, da „might makes right“. Da bi sačuvao privid savjesti Pilat tada čini drugu pogrješku; on ide na nagodbenjaštvo, na kompromis između pravde i pragmatike. On predaje pravednika na bičevanje, da bi pokušao zadovoljiti one koji traže osudu i krv nevinoga. Pilat nije smogao hrabrosti, da bude dosljedan i da brani svoje uvjerenje o optuženome, da se usprotivi tužiteljima. I doista, povijest se ponavlja. Zar se, na primjer, današnji Pilati u Haaškome tribunalu ne opredjeljuju za politički pragmatizam umjesto za istinu? Zašto, na primjer, imaju različite aršine za granatiranje Vukovara i Knina?(B. Lukšić)
Add a comment        
 

 
GranicaProblemi hrvatskih granica predugo su bili od vladajućih garnitura zanemareni ili podcjenjivani, a i počinjene su, posebno od pregovarača Račanove Vlade, u postupcima pregovora oko pojedinih graničnih problema, diletantske pogreške s dugoročnim posljedicama. U promišljanju problema hrvtaskih granica, ne treba smetnuti s uma, da je Hrvatska jedina, koja je prisilno, nakon raspada Austro-Ugarske Monarhije, ušla u francusko-britansku umjetnu tvorevinu Jugoslaviju, a izašla iz nje 1990, s bitno reduciranim nacionalnim teritorijem. Iako znamo da je gubitak teritorija Boke ili Banata i Bačke, danas ne samo gubitak teritorija, već uopće i gubitak prostora na kojem hrvati žive, svjesni smo da je ta realnost posljedica gotovo stoljetne beogradske politike kojoj se, samo hrvatski narod bez moćnijih zaštitnika, nije mogao suprotstaviti. Danas svjedočimo nastajanju „nove realnosti“, države Kosovo, ne trna, već „revolucionarnog balvana“ u oku Srbije, koja je gubitkom i „drugog oka u glavi“ (Crne Gore), ipak dobitnik u procesu raspada „YU frankensteinske“ tvorevine. Naime, Srbija je, stoljetnim uprezanjem pravoslavlja i širenjem, inače autokefalnog pravoslavlja, SPC širila i u svim YU republikama gdje postoji srpska manjina. Time je, osim u Hrvatskoj, proizvela dugoročne, teško rješive probleme i novostvorenim državama okruženja, osim Hrvatske i Makedoniji i Crnoj Gori i BiH. No, dok smo od početka bili svjesni težine i potrebne dugotrajnosti u rješavanju graničnog pitanja sa Srbijom, njenim prelaskom „tisućljetne“ Drinske granice prema zapadu, granica sa Slovenijom činila se neupitna.(D. Tučkar)
Add a comment        
 

 
Erhard BusekTražiti od tri konstitutivna naroda, koja su nasilno zatvorena u zajedničku državu još i zajednički identitet, nije se usudio ni jedan Lenjin, pa je inače razboriti Busek, glede identiteta, stvorio potpuno nerazborit zaključak I političke koncepcije oko ustavnoga uređenja BiH gotovo su međusobno potpuno isključive baš kao i različiti interesi međunarodnih gremija, kojima pripada i sam Busek U izjavi bivšega koordinatora Pakta za stabilnost Erharda Buseka, koji je nakon višegodišnje balkanske Odiseje napokon zaključio kako je zbog unutarnje integracije Bosna i Hercegovina najveći problem na Balkanu, odčitava se poznavanje problema, koje očito nije u stanju riješiti cijela Europska unija. Busek je također ocijenio kako se iz te zemlje iseljava mnogo stanovništva, kako gospodarstvo malo toga pokreće; a kako ne postoji ni zajednički identitet, BiH bi dugoročno mogla postati i problem europskih integracija. Pravilno uočeni problemi tek su posljedice politike, koju više od jednoga desetljeća tamošnjim narodima nameće upravo EU. Busek nažalost nije specificirao pitanje iseljavanja koje je, kad su u pitanju Hrvati, potaknuto prijeratnim i ratnim progonom te poratnim smicalicama oko sprječavanja povratka u područja kojima dominiraju muslimani.
Add a comment        
 

 
Josip ĐurkovečkiU organizaciji Osnovne škole Ivanska predstavljen pretisak Jezičnice g nekadašnjeg župnika u Samarici. Jezičnicu su u Domu kulture u Ivanskoj predstavili dr. Alojzije Jembrih, profesor s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, profesorica Marija Odak ispred izdavačke kuće Profil iz Zagreba i profesorica Katica Šarlija, voditeljica projekta iz OŠ Ivanska. Zaslužni za ovaj projekt su i ravnateljica OŠ Ivanska Nada Veselski i današnji samarički župnik vlč. Drago Kozić. Prije samog predstavljanja vrlo uspješan igrokaz iz vremena župnikovanja Josipa Đurkovečkog izveli su učenici OŠ Ivanska, koji su svojim školskim radovima aktivno doprinjeli tehničkoj realizaciji zidne izložbe i cijelokupnog događaja u sklopu Dana hrvatskog jezika od 11. do 17. ožujka. Cijelom događaju doprinjele su i bake iz Samarice svojim vrlo lijepim pučkim pjevanjem. (D. Borovčak)
Add a comment        
 

 
Vedran ČorlukaNa portal Pincom.info objavljen je članak koji govori o protestima srba u tzv.RS i njihovim zahtjevima za rušenje spomenika braniteljima Dervente, podizanje kojeg je financirao nogometaš Vedran Čorluka. Više je nego zanimljivo pročitati “argumentaciju” inicijatora, ali i sprege (očekivane?) s rabinom u RS, izvjesnim Jozefom Atijasom. Naravno da, njihove oči dobu grbovi Hrvatske i spomen imena hrvatskog, što ga izjednačavaju s ustaštvom. I dok nam je za srbe ovo “normalna” reakcija, jer drugu u njihovoj zaslijepljenosti i ne možemo očekivati, napad rabina na franjevce i njegova izravna podrška velikosrpskim sljedbenicima miloševićevske fašističke političke platforme je ipak iznenađuje, te zaslužuje i prosvjednu reakciju nadležnih institucija hrvatske vlasti predstavnicima države Izrael. Hrvatska ima i moralnu ali i “pravnu” obavezu brinuti o Hrvatima u BiH, što se posebno odnosi na tzv. RS u koju Srbi uspješno opstruiraju povratak izbjeglica. U tome im, svojim nečinjenjem, danas, aktivno pomaže i hrvatska Vlada, a upravo je ovo primjer kada bi, preventivnim djelovanjem, trebala utjecati na vlasti tzv. RS.(D. Tučkar)
Add a comment        
Sub, 25-01-2020, 19:44:27

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.