StanoviOvo je osvrt na komentar (1) na moj prilog Rasipničke i neodgovorne vlade Republike Hrvatske od 30. kolovoza 2008. Čitateljev komentar je glasio: « Otkup bivših društvenih/ državnih stanova napravljen je na sličan način u Hrvatskoj, kao i u većini drugih tzv. bivših socijalističkih zemalja. Ništa posebno ni jedinstveno, suprotno tome kako neki ljudi misle. Golub» U svom osvrtu nisam uspoređivala naš Zakon o prodaji društvenih/državnih stanova s načinom prodaje u ostalim komunističkim državama u tranziciji. Ja sam prvenstveno htjela ukazati na apsurd kupovine stanova po tržnoj cijeni proračunskim sredstvima na područjima izvan područja posebne državne skrbi, davanje istih u najam po 2,35 kn/m2, a kasnije ih čak bez zakonske osnove dati u prodaju po cijeni od 50.- do 170.- €/m2 «srpskim izbjeglicama».(M.Ivanišević)
Add a comment        
 

 
zrcaloKomentar Ivana Miklenića "Podobnost ili sposobnost" (Glas Koncila 4. 9. 2008.) za mene osobno je "upozoravajuće ali i spasonosno Božje zrcalo istine" u današnjem suvremenom hrvatskom društvu! Zaista, htjeli mi vjerovati ili ne došlo je vrijeme kada moramo otvoreno i javno govoriti pisati i dokazivati argumentirano istinu, jer istina oslobađa čovjeka i naciju (Hrvatsku). Nedavno je jedan veoma poznati političar i javna osoba u Hrvatskoj izjavio na državnoj televiziji da uzroci moralne krize i njenih posljedica u Hrvatskoj (ja bih ovdje dodao i moralno-političku podobnost u hrvatskom društvu) proizlaze iz činjenice da u Hrvatskoj nema ni jednog čovjeka koji bi imao hrabrosti reći istinu! To jednostavno nije točno, jer čovjek koji zna istinu (u ovom slučaju Ivan Miklenić) njemu nije potrebna hrabrost kazati istinu! Izvadeno iz konteksta komentara "Podobnost ili sposobnost", gospodin Ivan Miklenić piše: "Pojam tzv. moralno-političke podobnosti relikt je iz doba tzv. socijalističkoga društva i komunističkog režima a označavao je skup ideološko- političkih uvjerenja, vjernosti i angažiranosti po kojem se određivala pripadnost vladajućoj i povlaštenoj klasi. Gotovo isključivo moralno-politički podobni mogli su se nadati mjestu u strukturama državnih, partijskih, vojnih, policijskih i inih vlasti, odnosno mogli su uživati blagodati povlaštene manjine u onodobnom društvu. Svi drugi, koji se nisu uklapali u tadašnje koncepte moralno-političke podobnosti,"uživali" su tretman od podnošljivih do unutarnjih neprijatelja.(Z.Ranogajec)
Add a comment        
 

 
Dani Miholjskog ljetaU nedjelju je (31. kolovoza, op.ur.), u organizaciji HKUD „Ognjišta“ Lug-Brankovići, općina Žepče, priređena kulturno-umjetnička manifestacija pod nazivom Dani Miholjskog ljeta. Jedanaesta je to zaredom, uspješna smotra folklora koju organizira ovo Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo. Tom prigodom razgovarali smo s mladom predsjednicom HKUD „Ognjišta“, Tanjom Slišković. Ova ambiciozna i obrazovana djevojka (diplomirala hrvatski jezik i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Mostaru) kazala nam je: „Naše Društvo djeluje od 1994. godine i prvo smo HKUD-o na ovim prostorima. U početku smo u našem programu imali zastupljene i stare narodne športske igre kao što su bacanje kamena s ramena, potezanje konopca, skok u dalj itd., a unatrag nekoliko godina usredotočili smo se na smotru folklora. Ono što bih posebno naglasila jest rad u nekoliko sekcija, odnosno učenja mladih članova Društva sviranju starih instrumenata, šargije, dvojnica, frule, te pjavanja. Imali smo i plesnu sekciju ali nam tu trenutačno malo škripi, nedostatak kvalitetnih učitelja plesa. Inače, u dosadašnjem djelovanju pozivani smo i sudjelovali na mnogim kulturnim manifestacijama u Austriji, na europskoj smotri folklora u Mađarskoj i naravno u Zagrebu". (A.Marinčić)
Add a comment        
 

 
prof. dr. Miroslav TuđmanDonosimo tekst prof. dr. Miroslava Tuđmana objavljen u Večernjem listu, u kojem se podrobnije obrađuje nekoliko pitanja - a koja su bila i u žarištu nekih rasprava na našem Portalu - od političkih odnosa između HDZ-a i obitelji Tuđman, preko pitanja dobitnika i gubitnika na Haaškom sudu i uloge koju su hrvatski dužnosnici odigrali u svezi suđenja za tzv. "zločinački zajednički pothvat": "Sanader se ne će moći veseliti pozitivnom ishodu presude u slučaju Gotovine, jer su njegove zasluge išle u drugom smjeru: "akcijski plan" za uhićenje Gotovine, instrukcije toga plana o kriminalizaciji generala Gotovine u medijima, pristanak na haaško suđenje novinarima koji su objavljivali dokumente što opovrgavaju optužnice, itd. No, uvjeren sam da će on i tada tvrditi kako je pobjednik a da su njegovi oponenti, i svi oni koji su osporavali kvalifikacije haškoga Tužiteljstva, gubitnici". Miroslav Tuđman piše i o europskim integracijama, i o tome kako će se učinci hrvatske politike u europskim integracijama mjerit "po tome kakvo će mjesto Hrvatska izboriti u EU i kakva će biti EU, a ne po tome kada će RH ući u EU". Komentar je zaključen sljedećim predsjedničkim izborima: "prevagu će na predsjedničkim izborima donijeti braniteljska Hrvatska, vjernička Hrvatska i iseljena Hrvatska. Te tri Hrvatske koje ne će honorirati "podanički mentalitet" kada se radi u ugledu i budućnosti Hrvatske".(mm)
Add a comment        
 

 
braćaDonosimo zanimljivu pričicu autora Nike Šoljka, svojevrsni fiktivni dijalog između dvojice braće koja su devedesetih godina svaki sa svojim životom krenuli u dijametralno suprotnim pravcima. Priča na ciničan, ali na žalost istodobno i poprilično realan način opisuje trenutnu u mnogim segmentima tužnu i jadnu hrvatsku zbilju. "Sretnu se dva brata koji se nisu vidjeli nakon podjele imovine od 1991 godine, kada su oba bili siromašna i jednakog imovinskog stanja Moral i Nemoral. Moral gurajući svoj bicikl, začuje trubu, stane i pogleda. Vidi brata Nemorala u najnovijem Mercedesu, skupom odijelu kako sjedi za volanom pun sebe, naizgled jako važan. Prevlada bratska ljubav, zaustavi se i upita brata kako je. Moral: brate što da ti kažem zdrav sam ponosan slobodan čovjek nemam nikakvih briga. Plaća je mala ali živi se hvala Bogu dok je zdravlje dobro. A ti brate kako si? Nemoral: kako vidiš dobro, imam kuću, vilu na moru ,vilu s nekoliko stanova , par tvornica, desetak hotela , nekoliko stotina radnika radi za mene a i od provizija se nešto novaca nabere. Uglavnom, novaca kao blata . Imam jahtu od nekoliko miliona eura. Imam sve što poželim. Moral: Kako si to uspio? Nemoral: Nije bilo lako najprije sam se riješio branitelja . Podijelio sam ih na 834 dijela i sa njima podijeljenima vladam kako hoću. Onda sam se riješio dijaspore koja traži neku pravdu, hoće državu Hrvatsku kakvu je oni sanjaju. E ne može to tako - država to sam ja, neka oni ostani gdje jesu. Imaju državu tamo gdje žive .Hrvatska je moja i ne dam je nikome."(N.Šoljak)
Add a comment        
 

 
zgradaMože li se sadržaj Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju mijenjati, nadopuniti ili neke članke ukinuti? Obzirom na to da se naš ulazak u Europsku Uniju sve više udaljava a uz to ovisi i o mnogim novim faktorima. Visoki predstavnici Europske komisije su, nakon zatvaranja Karadžiča, požurili s izjavama da za Srbiju treba hitno napraviti predsporazum kako bi joj se moglo pomoći u jačanju njezine privrede. Možda će se ojačana Srbija i oslabljena Hrvatska naći na jednoj razini i biti u isto vrijeme obje spremne za ulazak u EU. Francuski predsjednik Sarkozy rekao je kako treba poštivati odluku irskih kolega ali da je potrebno pronaći način da se pomogne prijateljima Hrvatskoj i Srbiji, nije napravio razliku između navedenih prijatelja, premda je Hrvatska već u 2001. potpisala Sporazum. Na čitanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, izdanom 2007., dostupnom pod brojem 622838 u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice Zagreb, parafiranom u Bruxellesu 14.05.2001., potpisanom u Luxembourgu 29.10.2001., a koji je stupio na snagu 01.02.2005., potaknuo me: -Članak objavljen 27.06.08. u Slobodnoj Dalmaciji pod naslovom:» Stanarsko pravo - oko 10 tisuća izbjeglica podnijelo zahtjeve za povrat imovine - Za srpske stanove država daje čak 4 milijarde kuna»...  A što je s ostalim građanima, vrijedi pitati? (M.Ivanišević)
Add a comment        
 

 
stanoviPonovno pišem o stambenoj problematici. U medijima nisam uočila da se je Vlada RH-e odlučila napraviti program za izgradnju stanova za najam, dostupnih svim građanima. Uzimanje 30-godišnjih kredita za POS-stanove je nemoguće a i riziko za mnoge građane. Stan je osnov normalnog življenja za obitelj, samce, socijalno ugrožene građane i ostale. Mojim osvrtom ne želim povrijediti kupce društvenih stanova, oni su samo koristili svoja zakonska prava. Izvor niže navedenih podataka su: dokumentacija RSZ ljetopisi 1992/24 – 1 993/25, Izvješće Sabora, arhive RH, Zagreba, gradova i općina. Prodano je bilo 150 000 društvenih stanova u režimu stanarskog prava. Bilo je 11 987 nedodjeljenih i nenastanjenih društvenih stanova, koji nisu bili u režimu stanarskog prava. Nacionaliziranih i konfisciranih stanova je bilo 30 500. Privatnih stanova i obiteljskih kuća, koje su posjedovali i koristili legitimni vlasnici, bilo je 1 369 532. Navedena su 9 571 stana u privatnom vlasništvu, u vlasništvu stvarnih gruntovnih vlasnika,a koje koriste stanari sa stanarskim pravom prema Zakonu SFRJ. Slijedeća kalkulacija o prodaji stanova u društvenom vlasništvu je samo orijentacijska. Točna evidencija bi možda pokazala još poražavajuće iznose.(M.Ivanišević)
Add a comment        
 

 
baloniPonajprije: izražavam svoj duboki naklon gospodinu Staniši Beljinu, Vojvođaninu koji se ljetos odmarao u Šibeniku a kao dugodišnji darivatelj krvi ponudio je svoju krv šibenskoj Općoj bolnici odazvavši se na apel bolnice. I osobno sam višekratni darivatelj krvi te se po tome osjećam bratom gosp. Beljinu. U tom smislu mu se želim kao osoba ispričati zbog toga što su nedorečeni hrvatski zakonski propisi morali uroditi birokratskim otklonom njegove plemenite namjere. Naime: Njegovo darivanje krvi, kako je objavio portal Javno.com, liječnica je u šibenskoj Općoj bolnici uz izraze zahvalnosti otklonila, držeći se (zastarjeloga?) slova zakona po kojemu se u Republici Hrvatskoj krv može uzimati samo od hrvatskih državljana. Ta činjenica urodila je na portalima i u medijima harangom protiv navodnoga liječničkog rasizma i "prebrojavanja krvnih zrnaca", sintagme inače preuzete iz rječnika titovske udbistike. Ta medijska haranga je bila početak "napuhavanja balona". Sljedeći korak u napuhavanju bile su izjave o tom navodnom skandalu, hitro zatražene od dežurnoga profesorskog triumvirata Pupovac – Puhovski – Banac. Dakako da je triumvirat spremno primijenio svoj ugledni profesorski status i dodao napuhavanju balona svoj kapitalni prilog. To po već ustaljenom modelu javnog antihrvatstva koji se aktivira čim se pojavi neko razbijanje prozora na srpskoj povratničkoj kući, ili bušenje gume na nekom autu beogradske registracije, ili provokativni U na kapi nekoga od milijuna Thompsonovih fanova(I.Stamać)
Add a comment        
 

 
PečarićIz tjednika Fokus donosimo razgovor sa svjetski uglednim matematičarom i članom Hrvatskoga kulturnog vijeća akademikom Josipom Pečarićem, koji je zbog svoga često naglašenog domoljubnog stava i razmišljanja o politiziranim temama potpuno neopravdano izoliran od strane hrvatskih medija, iako je primjerice upravo njemu u čast nedavno u Hrvatskoj organizirana međunarodna matematička znanstvena konferencija. "Pogledajte npr. kako na HTV-u nije ni spomenuto nedavno pismo o zabrani koncerata Marka Perkovića Thompsona koje je potpisalo 80-ak akademika, biskupa, sveučilišnih profesora, odvjetnika, glumaca, književnika itd. Po meni je Thompson jedan od najvećih živućih Hrvata! Mislim da su i oni toga svjesni i zato ga proganjaju. Vidite, nedavno je Međunarodni sud u Strasbourgu poništio presudu mađarskog suda zbog nošenja komunističke zvijezde petokrake. Ne spore da je to oznaka zločinačkog režima, ali mađarska demokracija je stabilna demokracija da je takva (ne)djela ne mogu destabilizirati. A u Hrvatskoj na Thompsonovu primjeru kao da se želi pokazati svijetu kako je hrvatska demokracija nešto najnestabilnije. Može je destabilizirati čak i jedna kapa sa slovom «U» u skupu od 130.000 ljudi! Ili sintagma «za dom spremni» koja je dio jedne pjesme bez navodnika - dakle nije ustaški pozdrav."
Add a comment        

Potkategorije

Ivan Raos

Ned, 5-04-2020, 05:09:42

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.