ZrinjskiU Hrvatskoj se puno raspravlja i piše o tome hoćemo ili ne ćemo u Europu. O tome se raspravlja i na ''hrvatskoj'' dalekovidnici, gdje još hrvatskom narodu nije rečeno gdje je ta Hrvatska na putu u Europu i tko je ta Slovenija koja nikada u svojoj povijesti nije imala svoju državu - i koja sada odlučuje, hoće li ili ne će li,Hrvatska biti ili ne biti u Europi. Turci su rijeku Drinu prešli 1463. godine u njihovim osvajanjima, prodirući u Europu. Ubili su kralja Stjepana Tomaševića, Hrvata, katolika, i oteli su njegovo dvoje djece, kćerku Katarinu i sina Žigmunda, odvelvši ih u Tursku. Žena Stjepana Tomaševića, kraljica Katarina Kosača Kotromanić, koja je u to vrijeme bila u Dubrovniku, otišla je nakon ovih događaja u Rim gdje je podigla crkvu i gostinjac napisavši u oporuci: "Ovo podižem za uboge i nemoćne hrvatske izbjeglice, koji bježe ispred sile Otomanskog carstva.'' U trajanju od četiri stotine godina Turci su prodirali u Hrvatsku prevodeći terorom na razne načine Hrvate u islam, osvajajući Hrvatsku sve do Drniša i na sjeveru do Čazme, naseljavajući balkanske nomade Morlovlahe na hrvatsku okupiranu zemlju - koji su onda služili Turcima i svim ostalim okupatorima protiv Hrvatske. U stalnim borbama braneći Hrvatsku, braneći Europu protiv turskog osvajanja u trajanju od četri stotine godina, gdje je Nikola Šubić Zrinjski u Sigetu zaustavio Turke u njihovom pokretu na Beč, Hrvatska je u tim borbama bila svedena na ''ostatke ostataka nekadašnjeg slavnog kraljevstva hrvatskog''. Hrvatski narod branio je Hrvatsku, branili smo Europu, branili smo i Sloveniju s priznanjem Pape da smo Antemuralis Cristianitatis, da bi sada kojekakvi mudraci postavljali pitanja i uvjete da li je Hrvatska zaslužila ''biti u Europi''?(A.Kunek)
Add a comment        
 

 
PupovacDosljedno politici hrvatsko-srpske koalicije, od manjinskog izborivši konstitutivni identitet, «kao kolektivitet» (Stjepan Mesić), Srbi su na prošlim parlamentarnim izborima na velika vrata banuli u hrvatski politički život. «Srbin u Banskim dvorima», bila je vijest dana, pohvalno dočekana diljem Europe i svijeta. Uspješnost Sanaderove politike «novog kursa», uz manje Tuđmanove recidive, dočekavši novog Supila, posebno je pozdravio Ivo Banac. Njegova lauda ima težinu: kao «vrhunski južnoslavenolog», sve je on to predvidio u kultnoj knjizi Nacionalno pitanje u Jugoslaviji (Zagreb, 1988.). Bila je to njegova doktorska teza: obranjena kod američko-srpskog povjesnika Voje S. Vučinića, inače Bančeva oćuha, eksperta za «hrvatsko-srpsku koaliciju», po kojoj Hrvatska treći put glíbi bespućima balkanske zbilje. Međutim, glede takve politike, odlučnu je dvojbu još ranije izrazio Tonči Tadić (2004.). Naime, on je upozorio na stanje «gdje se ministri praktični biraju po nacionalnom ključu», što nije, npr., neobično u BiH i Makedoniji. Riječ je «o državama u kojima je više konstitutivnih naroda», što su «(najblaže rečeno) pod posebnom skrbi tzv. međunarodne zajednice». Zapravo, «tako birane članove izvršne vlasti imaju države s podijeljenim suverenitetom», pa je «ulazak u hrvatsku državnu vlast značajan korak SDSS-a prema tom cilju».(I.Biondić)
Add a comment        
 

 
Obnovljivi izvori energijeNije prošlo ni šest dana otkako je ruski Medvjedev zatvorio plinsku pipu a u Hrvatskoj nastupio industrijski kolaps. Rezervi navodno imamo za puna tri tjedna ako nam se još i dragi Bog smiluje. Slušajući i gledajući onog pametnog direktora polu-prodane INA-e, Tomislava Dragičevića na hrvatskoj dalekovidnici, dojmili su nas se njegovi mudri savjeti kako uvijek trebamo imati, čak i u našim kućama-stanovima alternativne izvore energije u svezi grijanja. Otkrio nam Tomislav toplu vodu! Pročitali smo isto tako kako (naš) plin s platformi Sjevernog Jadrana prodajemo-darujemo dragim susjedima Talijanima za trećinu cijene, jer tako stoji u međudržavnom ugovoru( vidi napis dr. Branimira Molaka). Imali smo mi i čvrsti ugovor s Rusima, uredno plaćali….i evo što nam rade! Pa, glede Dragičevićevih toplotnih alternacija naveo bih kako sam po izgradnji vlastite stambene kuće, 1982.g., u jednom našem lijepom gradiću nedaleko Zagreba instalirao grijanje s CTC-kombi agregatom(alternativno na lož-ulje i drva/brikete) kapaciteta kotla 30.000 kcal i u zemlju ukopao impozantan rezervoar za 5.000 litara lož-ulja. Tada je lož-ulje bilo 'bagatelno' jeftino.(D.Kalafatić)
Add a comment        
 

 
Piranski zaljevNije da me baš pretjerano zanimaju zbivanja kod naših susjeda, no ima onih vijesti koje su izravno ili neizravno, povezane sa Hrvatskom, ali isto tako snažno svjedoče o tome tko su naši susjedi. Slovenija upravo u EU vuče „tihe diplomatske poteze“ kojima nastoji prikazati Hrvatsku kao malu problematičnu državu, koja sa svim susjedima ima graničnih problema, a kako bi lakše progurala svoju „ideju“ provedbe međusobnog razgraničenja. Istina je, ti problemi postoje, ali jednostavno zato što bi drugi htjeli „odgristi“ malo hrvatskog teritorija kao uvjet za „trajno“ rješenje graničnog pitanja. Pomalo svi naši susjedi računaju na „neobaviještenost“ i nezainteresiranost EU zajednice za pravedno rješenje, koje bi se očito, isključivo moralo potražiti kroz sudske procese, te njenu priklonjenost pragmatičnom, „dogovornom“ arbitražnom, bržem rješenju, koje dakako, neće biti pravedno po Hrvatsku, ali će zadovoljiti EU te pogotovo naše susjede koji bi „trebali dobiti što su tražili“. S obzirom da je na primjeru popuštanja sa ZERP-om, Hrvatska pokazala kako se lako odriče svoga u zamjenu za „pusta obećanja“ tko našim susjedima može zamjeriti takvo ponašanje? Kroz prvih desetak dana ove 2009. pažnju su privukla tri događaja iz našeg susjedstva koji bi trebali pokazati današnjim i budućim političkim garniturama Hrvatske kako nas očekuju i dalje nemirne godine, u kojima će i te kako trebati braniti temeljne nacionalne interese. Potrebno je uzdignuti se iznad uskih, kratkoročnih stranačko-osobno karijernih ciljeva te ustrajati uz međustranačko-koncenzusni stav o tim doista dugoročnih i prevažnih nacionalnih interesa. (D.Tučkar)
Add a comment        
 

 
Srbi u HrvatskojPročitala sam članak pod nazivom "Stanje duha" u Slobodnoj Dalmaciji u kojem autor Šenol Selimović između ostalog kaže: «Naslušali smo se ovih dana manje ili više originalnih novogodišnjih želja koje su dužnosnici raznih profila i razina uputili svom puku.Zanimljivo je da nitko od njih nije poželio da Hrvatska bude društvo tolerantnije i liberalnije prema drugim nacionalnostima i vjerama u odnosu na ono što danas imamo. Možda će netko reći: pa to više nije aktualno, to smo prevladali! Uostalom, nije li Sanader, na iznenađenje mnogih, još davne 2004. godine uzviknuo «Hristos se rodi»!? Zaboga pa Srbi su u koaliciji s vladajućim HDZ-om, zar ne!? A Europska unija to iznimno cijeni i podržava, vole isticati u Banskim dvorima i na Pantovčaku. …. Kako bi Mesić i Sanader, primjerice, Barossu objasnili činjenicu da u godini koju smo ispratili s najljepšim željama, jedna liječnica nije mogla raditi u mjesnoj ambulanti Škabrnje, jer je Srpkinja…. Je li taj slučaj tek marginalna epizoda ili jednostavno istina o našem stanju duha, koje ima legitimno uporište u Hrvatskoj.» Ne mogu ulaziti u motive liječnice srpske nacionalnosti za natjecanje na radno mjesto u Škabrnji. Pretpostavljam da ona nema nikakvu vezu s počiniteljima zločina u Škabrnji. Ali preko 80 pobijenih nevinih mještana moralo ju je obeshrabriti u njezinoj namjeri ili utjecati na njezino stanje duha.(M.Ivanišević)
Add a comment        
 

 
Vozilo za zagrebačke krizeU prosincu 2008. u nekoliko informativnih TV emisija bio je prikazan humoristični prilog o nabavljanju vrlo skupe opreme (oklopno vozilo, helikopteri...) u gradu Zagrebu za tzv. ured za upravljanje u krizama, te postavljeno umjesno pitanje za kakve se to krize pripremaju. Možda im treba stoga što je Hrvatska izložena "tsunamiju korupcije" što je nedavno izjavio hrvatski predsjednik na susretu s Hrvatima u New Yorku, a za spašavanje može dobro poslužiti oklopno vozilo i helikopteri. Večernji list je 10. prosinca također objavio specijalno maskirno izdanje Zagreb (na pet stranica) u kojem se šali s nesuvislim trošenjem novca stanovnika Zagreba. Hvale je vrijedan i test radija Antene kojim je provjeren rad ureda za trošenje novca u slučaju pojave NLO. To je sjajna ideja s obzirom na smislenost spomenuta ureda. No, šalu na stranu, stvari su mnogo ozbiljnije i tužnije.(B.Molak)
Add a comment        
 

 
KambodžaNova godina je oduvijek prilika da se podsjetimo nekih obljetnica iz prošlosti, značajnijih ili manje značajnih za svjetsku povijest, svakako onih zbivanja što su odredili životne sudbine mnogobrojnih pojedinaca. Svatko od nas u svom malenom svijetu ne jednom osjetio je kako neki događaj, svjetskog ili lokalnog značenja, u značajnoj mjeri može uvjetovati njegov život ili živote najuže obitelji, a on kao pojedinac je potpuno nemoćan da to izmjeni. Takva bespomoćnost često odvodi u loša stanja duha pojedinaca, ali i kolektiviteta. Ovih su dana mediji na marginama dnevnopolitičkih zbivanja izvijestili o dvije ipak značajne, a ipak slabo poznate obljetnice vezane uz 2009 godinu. Kao i meni siguran sam da većini današnjeg stanovništva kugle zemaljske ime Edwin Laurentin Drake kao i kompanija Seneca Oil ne znači ništa. A ipak civilizacija XX stoljeća počiva na nafti, koja je bila glavni pokretač razvoja. A sve je počelo 1859 godine u Titusvillu, Pennsylvania USA, kada je Edwin Laurentine Dark prvi počeo bušiti zemlju kako bi dopro do rezervi nafte. Kompanija koja su osnivači George Bissel i Jonathan Eveleth prvotno nazvali Pennsylvania rock Oil Comp. zaposlila je Drakea, jer su osnivači bili uvjereni u uspjeh ideje da se do tada korišteni kitov loj za osvjetljenje u lampama, može nadomjestiti naftom (rock oil). Vjerovali su čvrsto u neslućene tržišne potencijale tako izvađene nafte samo ako se uspije „izvući“ dostatna količina.(D.Tučkar)
Add a comment        
 

 
UniverzijadaIstina je, slovo 'U' komunisti svojedobno izbaciše iz latinične abecede; doduše, samo privremeno i prigodno da nam svijet ne bi zamjerio. Bilo je to za vrijeme održavanja velike športske manifestacije, Univerzijade 1987.g. u Zagrebu. Umjesto tog slova lijepo je stilizirano ćirilično slovo 'Y' koje se u prijevodu na hrvatski jezik opet i čita kao 'u'; komunistički vuk ostade sit a hrvatska koza cijela! Eto, tako su naši svjesni drugovi-komunisti veoma mudro i pragmatično izbjegli veliku opasnost da nam netko iz vlastite zemlje ili svijeta ne bi prigovorio za urođeni hrvatski ustašluk. Pa, jeli ostalo još nešto od ustaških relikvija? I kuna je bila valuta 'zločinačke NDH' a u to «mračno doba naše povijesti» i današnja 'Lijepa naša' bila je ustaška himna; ako si slučajno zapjevao 'Oj ti vilo, vilo Velebita…' išao si u zatvor i narodnom palicom dobio po bubrezima….i opet zbog ustaškog revizionizma; bez ikakvog pretjerivanja i imenica 'Hrvat' bila je sinonim za 'Ustašu'. Pa, kao da se historija ponavlja! Pročitajmo službeni proglas hrvatske policije: «S obzirom na dosadašnje nastupe i koncerte M.P. Thompsona na kojima su se pojavljivala fašistička i druga zakonom zabranjena obilježja, koja su nosili neodgovorni pojedinci, obavještavamo javnost da će se sukladno članku 53. st. 2. Zakona o policiji za vrijeme održavanja koncerta pjevača M.P. Thompsona od strane policije poduzeti zakonom propisane mjere snimanja koncerta, tj. video-nadzora nazočnih posjetitelja, te ukoliko se neodgovorni pojedinci na samom koncertu zateknu s fašističkim i drugim zakonom zabranjenim obilježjima, bit će evidentirani te će protiv njih biti pokrenute zakonom propisane sankcije»; 'antifašistički' lijepo.(D.Kalafatić)
Add a comment        
 

 
NoracPozdravljam slobodno novinstvo i želju da u Hrvatskoj postoji osim slobodnog pisanja i slobodno sudstvo. Novinar Slobodne Dalmacije potrudio se zdušno pozabaviti vojnikom Mirkom Norcem, generalom Mirkom Norcem, osuđenikom Mirkom Norcem, zatvorenikom Mirkom Norcem, mladoženjom Mirkom Norcem, suđenjem, svjedocima, žrtvama, sudstvom, braniteljima, splitskom rivom… Ovaj oblik pisanja mislim da zovu istraživačko novinarstvo. Novinar je sigurno i slobodan i nepristran, kao i novine za koje radi. Prilažem za istraživanje dva svjedočanstva, istina radi se o Hrvatima, od preko 6 000 koliko je pohranjeno u Udruzi logoraša srpskih koncentracijskih logora kao poticaj slobodnim novinarima, istraživačima, zagovornicima pravne države da istraže što je s počiniteljima ovih zločina. Svjedoci također mogu zainteresiranom novinaru navesti imena zločinaca i imena ubijenih zatočenika s kojima su dijelili pakao. Ne lažu, ima ih na tisuće danas bolesnih, nemoćnih, nesretnih. Podnijeli su zlostavljanje, danas podnose podsmijeh svojih zlostavljača. Mnogi njihovi krvnici su tu, slobodni, neosuđivani, šeću se, kupuju, žene se. Nitko ne pita za njihova zlodjela a ni što rade, s kim se druže, s kim piju. Nije moguće da to nije tema za slobodnog novinara u slobodnim novinama zainteresiranog za funkcioniranje pravne države. Sudstvo bez politike. Naravno da je to jedini motiv zašto šaljem i ova dva svjedočanstva. Nesretnici moraju doživjeti pravdu. Vjerujem u novinare naklonjene istini i pravdi.(M.Slišković)
Add a comment        

Potkategorije

Ivan Raos

Sub, 4-07-2020, 17:06:13

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.