TitoPreporučujući se Staljinu za njegovog novog misionara u Jugoslaviji, Tito se 1939. i 1940. okomio i na prvu jugoslavensku žrtvu staljinističkih pogroma u SSSR-u. Bio je to jedan od prvih makedonskih komunista, član KPJ od 1920. godine Stevan Pop-Ivanov, rođen 1875. u Kočanima. Ovaj visokoobrazovani ljevičar emigrirao je u "prvu zemlju socijalizma" 1929. godine. U njegovom dosijeu koji je "Novostima" upravo uručen u Moskvi, piše da u sovjetskoj prijestolnici nije imao stalno mjesto stanovanja, da su ga zvali Makedonovič, da je uhićen 1. listopada 1929., da ga je Kolegijum Staljinove tajne policije osudio 3. ožujka 1930. godine, a da je strijeljan tri dana kasnije. Njegovi posmrtni ostaci sahranjeni su na Vagankovskom groblju u Moskvi. Ispunjavajući jedan od uvjeta koji mu je omogućavao da postane lider CK KPJ, Tito je Stevana Pop-Ivanova devet godina poslije njegove likvidacije, ožujka 1939., posmrtno isključio iz svoje partije. I njega je, pri tomu, anatemizirao kao tipa koji je "obezglavljivao pokret radničke klase Jugoslavije" i tako opravdavao zločin koji je Staljinov režim izvršio nad ovim čovjekom. Tito se, međutim, na tome nije zadržao. Godinu dana kasnije javno ga je raskrinkavao u "Proleteru", službenom organu svoje partije, nazivajući ga bez ikakvog osnova podmuklim provokatorom i špijunom.
Add a comment        
 

 
TitoMjesec dana poslije Titove odluke da ih "s veseljem" potjera iz svoje partije i anatemizira kao izdajnike komunističke utopije, u Moskvi su u roku od samo nekoliko minuta strijeljana trojica osnivača KPJ. Zbilo se to 19. travnja 1939. kada su pripadnici strijeljačkog odreda Staljinovog NKVD-a po kratkom postupku likvidirali Kostu Novakovića, Simu Miljuša i dr Simu Markovića. Kosta Novaković je jedno od najkrupnijih imena srpske ljevice 20. vijeka. Rođen je u Čačku 1896. godine. U Beogradu je završio Filozofski fakultet i postao član Srpske socijaldemokratske partije. Bio je sekretar Radničke komore Srbije, urednik listova "Budućnost", "Radničke novine", "Radnik" i "Borba". Na osnivačkom kongresu KPJ izabran u njezino najuže rukovodstvo. Jugoslavenske komuniste je zastupao na dva kongresa Kominterne.( J. Hečimović Nikšić)
Add a comment        
 

 
jing-jangObjavljujemo dio predavanja Jure Vujića, geopolitičara i publicista, održanog u Kulturno Informativnom centru  3. lipnja 2008. na temu - Euroazijatizam protiv Atlantizma. Izdvajamo: "Euroazijatsvo teži prema rehabilitaciji velike geopolitike "velikih prostora" ("velike" politiku teoretiziraju Nietzche i J. Freund, kao pojavnost teleološke, prakseološke i eshatološke dimenzije). Takav geopolitički smjer se suprotstavlja postmodernom trendu relativizacije i neutralizacije prostora. "Svaki prostor ima politički značaj i vrijednost", rekao je Ratzel. Geopolitika ima svoje mjesto i značaj u suvremeno doba kada se nove zemljopisne karte redistribuiraju na planetarnoj razini. Geopolitika također relativizira ulogu ideoloških faktora koji su mobilni, te poziva na poštivanje i reaktualiziranje prostornih konstanta i varijabala koji transcendiraju režime kao i političke ideje. Primjerice , Hitler zaslijepljen sa svojim nacističkim idejama, zaratio se sa Rusijom, kontinentalnom silom, kad se htio udružiti s engleskom, pomorskom silom. To je dobar primjer kako ideologija može biti uzrok katastrofe i vojnog poraza kao i geopolitičke nedalekovidljivosti. Danas ista opozicija postoji između geopolitičke logike i "civilizacijske" logike. Poneki analitičari poput Huntinghtona govore o "ratu civilizacija", dok Islam kao i Zapad ne čine nikakvi homogeni i koherentni geopolitički entitet. Euroazijatska koncepcija geopolitike je na tragu Schmittove povijesne i geopolitičke interpretacije, koji je govorio da je svjetska povijest borba između kontinentalnih sila i pomorskih sila. Zemlja , Tellus, je središte diferenciranih teritorija."
Add a comment        
 

 
diskriminacijaZakon o suzbijanju diskriminacije obiluje široko i nejasno postavljenim pojmovima koje nigdje jasno ne definira. Kad su k tome ti pojmovi u Zakonu međusobno upućeni jedni na druge, tada je velika opasnost slobodnih i samovoljnih potpuno različitih, pa čak i suprotnih tumačenja Zakona. Time je on u suprotnosti s načelom određenosti zakona “nullum crimen sine lege certa” (nema krivnje bez jasnog/određenog zakona). Nejasan zakon stvara pravnu nesigurnost građana, a ne bolju zaštitu. Ovakav Zakon o suzbijanju diskriminacije upravo je primjer propisa koji će uzrokovati pravnu nesigurnost građana na svim područjima života, a pogodovat će zapravo samo određenim radikalnim ideologijama koje se za “prava” “pojedinca” bore i protiv volje toga istoga “pojedinca” koji im, usput rečeno, nikada i nije dao mandat da ga predstavljaju. Ovaj je Zakon bjelodani primjer zakonodavnog nasilja nad građanima u čije se ime i za čiju korist on tobože donosi.(I.Relković)
Add a comment        
 

 
1968Prenosimo dio predavanja Jure Vujića, geopolitičara i publicista, održanog u Kulturno informativnom centru (12. lipnja 2008.) na temu šezdesetosmaša i diktature političke korektnosti. Izdvajamo: "Kad je riječ o značenju revolucije 68. onda ne smijemo zaboraviti da zadiremo u domenu duboke mitologizacije i fantastike. Naime, 68. je postala kabalistička cifra i pomodna paradigma današnjeg vladajućeg liberalno-lijevog meanstreama u zapadnom svijetu. Međutim ako uzmemo u obzir same poznate slogane šesdesetosmaša: „budimo realni tražimo nemoguće“, „želim nešto reći ali ne znam što“, „zabranjeno je zabraniti“ i ako je činjenica da je takva tzv. revolucija započela u Parizu kad su se studenti prigradskog sveučilišta Nanterra pobunili protiv „kućnog reda“ koji je zabranjivao ženske posjete studenskim domovima, onda je lako ustanoviti da je zapravo riječ o jednoj smišljenoj mistifikaciji koja nastoji prekrivati kako kaže R. Aron subverzivno djelovanje jedna buržoaske generacije koja je htjela uzvisiti jedan karnaval na rang oktobarske revolucije. Za mene 68. ima više sociološke značenje negoli na terenu ideja ili političke povijesti i filozofije. 68 je velika aventura generacije baby booma, zlatne francuske mladeži „tridesetih slavnih“ ( trente glorieuses) ili bogatih američkih sveučilištaraca Yalea i Berkleya. Jedan revolt dezorijentirane generacije, razmažene djece, koji su uživali u potrošačkom društvu i materijalnom blagostanju ali su umirali od dosade. Mislim da čimbenik dosade je bio odlučan u takvoj pobuni više negoli čimbenik organizirane ideološke subverzije."
Add a comment        
 

 
NjemačkaPrema zadnjim dostupnim podatcima njemačkog Statističkog ureda iz Wiesbadena broj hrvatskih državljana u Njemačkoj 31.12.2007. godine iznosio je 225.309 tj. 3,1% svih stranaca. U odnosu na predhodnu godinu smanjen je za 2.201. U braku se nalazi 72.226 osoba, od tog broja 16.659 je s jednom/jednim njemačkim državljaninom, dok ih 113.604 navedeno kao neoženjen/neudana. 12.968 živi rastavljeno, a 5.870 je udovac/udovica. 21,8% svih Hrvata rođeno je u Njemačkoj, tj. 49.117. Kod muških ta je kvota 22,6%, a kod ženskih 21,1%. Prosječna starost iznosila je 43,9 godine, a dužina boravka s 26,2 godine je jedna među najvećom među strancima.
Add a comment        
 

 
TitoPrije dva tjedna neki mediji podrobnije su izvijestili o načinu na koji je Josip Broz Tito došao do vlasti unutar komunističke partije, točnije fizičkom likvidacijom "drugova" komunista koji su na hijerarhijskoj ljestvici bili puno iznad njega. Ti podatci jasno su vidljivi iz dokumenata većinu kojih je povjesničar i psihoanalitičar Silvin Eiletz (79) u Ruskom državnom arhivu za socijalnu i političku povijest (RGASPI) objavio u nedavno predstavljenoj knjizi “Titove tajnovite godine u Moskvi 1935.-1940.” No, da su te činjenice mnogima bile poznate i prije dokazuje feljton člana Hrvatskoga kulturnog vijeća Josipa Hečimovića-Nikšića, objavljen 2005. u Hrvatskome slovu, a koji ćemo donijeti u četiri nastavka. Izdvajamo: "U ovomu feljtonu pokazat ćemo kakav je bio «drug Tito» prema svojim najbližim suradnicima-komunistima i koje je sve likvidirao da se dočepa vlasti, jer mu je to bio glavni cilj u životu. Još uvijek nisu otvoreni svi arhivi (vjerojatno nikada i ne će biti) koji bi pokazali i dokazali svu zločinačku ćud Josipa F. Broza. Vidjet će se u ovomu feljtonu kako krvoločan prema «svojim crvenim drugovima», pa se iz toga može izvući zaključak kakav je tek bio prema «klasnom neprijatelju»."
Add a comment        
 

 
hrtO novim stranicama i web dizajnu Hrvatske televizije nedavno je, zbog sličnosti s jednom drugom televizijskom postajom, bilo puno govora. Nekima se sviđa, a nekima manje. Naravno stvar ukusa. No jedno je doista zanimljivo. U izborniku nailazimo na posebnu kategoriju “Manjine” u kojoj se donose vijesti i video zapisi o djelovanju istih. Čak i Vlasi, kojih je, kako tamo piše, bilo na popisu 2001. slovima i brojkama samo 12 (dvanaest) su navedeni, odnosno posvećuje im se prostor. Na prvi pogled sve dobro i lijepo. Ali iseljenim Hrvatima , njihovoj svakidašnjici, životu i problemima se (osim jednog skrivenog priloga) nažalost na tim stranicama nije ostavilo zasebnog prostora. Stotine tisuća iseljenika za tu televiziju ne igraju izgleda značajniju ulogu. Sve kao u duhu “neplaćaju pristojbu - nisu zanimljivi”.
Add a comment        
 

 
Trg bana jelačićaPri kraju prošloga nastavka spomenuli smo da u izradu nacrta Zakona o suzbijanju diskriminacije nisu bile uključene vjerske zajednice, kao što nisu bile pozvane ni na javnu raspravu. Sada možemo reći da o svemu nisu bile obaviještene ni obiteljske ni braniteljske udruge, iako je predlagatelj Zakona Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, koje se u svojem imenu rado “kiti” tim zajednicama. No zato su uključivane i pozivane neke udruge koje gotovo da imaju više zaposlenika nego članova! U jednoj izjavi potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor navodi da su u izradi Zakona “nevladin sektor predstavljali Centar za ljudska prava i HHO” (Večernji list, 11. 6. 2008.). Upravo je u prostorijama spomenutoga Centra održan “okrugli stol” 28. ožujka 2008. I ostali smo šokirani! Zašto?( I.Relković)
Add a comment        

Potkategorije

Ivan Raos

Pet, 21-02-2020, 22:40:12

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.