ZERP - IGPIz građanske perspektive je ohrabrujuće čitati tekst [Izgledi za ispravak hrvatske vanjske politike] koji sadrži optimistički pristup rješavanja sadašnjih problema u Hrvatskoj kao i uvjete uz koje je to ostvarivo. Uvjeti su realni i uvjerljivi i ukazuju na prioritete npr. potreba međunarodnog programskog djelovanja, počam od drugačije struktuirane i orjentirane diplomacije. Ovaj tekst a i dosadašnji javni nastupi uvaženih stručnjaka međunarodnog i pomorskog prava, ekonomskih i drugih znanosti kao i ovdje objavljeni komentari ističu i podupiru stav da se Republika Hrvatska treba pridržavati Međunarodne konvencije o pravu mora, koja uključuje pojam Isključivog gospodarskog pojasa (IGP), jer se time utvrđuje stjecanje suverenih prava na moru obalnoj državi i to se rješava multirateralno uz međunarodno prihvaćene norme. Svjesno ću neke od misli dijelom ponoviti s namjerom kako bi se pamtile i širile.(Luche)
Add a comment        
 

 
Šaranova jamaS internetskih stranica www.hdpz.htnet.hr u 4 nastavka donosimo izlaganje dr. Srećka Božičevića o pravoj istini vezanoj uz masovnu grobnicu Šaranova jama pokraj Jadovna na Velebitu. Naime, kroz proteklih nekoliko mjeseci u javnosti su sustavno iznošene poluistine i netočnosti o još jednoj nedovoljno istraženoj ljudskoj tragediji i učinjenim zločinima u ovom dijelu Hrvatske. "Kada sam prije nekoliko desetljeća prvi put dolazio do Šaranove jame, cesta je bila makadamska. Sada je naš predsjednik dolazio od Trnovca u Ličkom polju asfaltiranom cestom i, pješačeći nešto više od dvadesetak metara od ceste, došao je do ograđenog otvora ove jame. Je li bio i u samom Jadovnu, na mjestu gdje je nekad bio ustaški logor, nisam vidio iz TV-priloga. Svakako me zanima, je li mu netko od savjetnika ili "organizatora" prikazanog "happeninga" kazao, da su tim nekad makadamskim putem, samo četiri godina kasnije, 1945., do jame dolazili i kamioni iz Gospića, koje su vozili partizanski borci? Prema onome što sam čuo - očito nisu! Dakle, nisu u jami samo žrtve ustaša, nego i žrtve partizana! Dok su godine 1941. egzekutori bili ustaše, godine 1945. to su bili partizani ili njegovi «antifašisti» s trorogom kapom, na kojoj je bila crvena petokraka zvijezda!"
Add a comment        
 

 
Marko Perković ThompsonDonosimo dva reagiranja u svezi nedavnog koncerta Marka Perkovića Thompsona u Biogradu, koji je primjerice Portal Index.hr popratio naslovom  - Thompsonov ustaški 'dernek' u Biogradu: 'Neću više šutjeti! Za dom smo spremni'. Reagiranja zorno pokazuje kako nije samo popularnom pjavaču dosta anacionalnog terora u Republici Hrvatskoj, već i mnogima drugima, počevši od njegove vrlo brojne publike. "I spomenuo je Mesića i Kajina, i da mu je dosta. I meni je dosta! Dosta je isceniranih i zlonamjernih laži. Išla bi uvijek, uvijek i tisuću puta ako treba. Marko je i borac protiv laži, zna šta radi i baš mu velika hvala što se ne boji. Taj čovjek ima vjeru. I to takvu i da napada, ...i neka ga Mihael s mačem čuva" (Jasna MB).
Add a comment        
 

 
prof. dr. Miroslav TuđmanBilo je zadovoljstvo čitati početne mršave člančiće u hrvatskom ljevičarskom tisku ubrzo nakon što je nedavno Miroslav Tuđman najavio svoju kandidaturu za predsjednika Republike Hrvatske. Tresu se od straha. Stari je komunistički režim ponovno navalio, pustio s lanca svoje medijske pit bule na stranicama Jutarnjeg lista, Slobodne Dalmacije i drugog tabloidnog smeća. Zasigurno će napadi pojačati kako prolazi godina i više se približimo predsjedničkim izborima. Tuđmanova kandidatura ne dolazi kao iznenađenje, i stari je režim dobro pripremljen za bezobzirni napad u medijima koje kontroliraju – skroz naskroz. Spremni su zavrtjeti Tuđmanovo podrijetlo kao kamen obješen oko njegovog vrata. No, upravo je njegovo prezime ono što će mu, nadajmo se, dati prednost na izborima.(F.Budimlić)
Add a comment        
 

 
baloniSve je više pokazatelja kako u međunarodnoj zajednici, odnosno među silama koje odlučuju o budućem ustroju tzv. zapadnobalkanskoga područja ne postoje svježe ideje za rješenje pitanja budućega opstanka Bosne i Hercegovine. Svaki put kad iz inozemstva dođe poruka da se oko unutarnjega ustroja BiH moraju dogovoriti tzv. domaći političari jasan je znak da unutar međunarodne diplomacije ne postoje usklađeni interesi, koji bi Muslimanima, Hrvatima i Srbima zajamčili život u kakvoj-takvoj zajedničkoj državnoj tvorevini. Odluka Europske unije da ukine vize pravoslavnim zemljama Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji te zadržavanje kosovskih i bosanskohercegovačkih muslimana u europskom rezervatu svojevrsna je diplomatska poruka Sjedinjenim Američkim Državama, koje se u svojoj politici na području jugoistočne Europe, između ostalih, oslanjaju upravo na Kosovo i Bosnu i Hercegovinu.(M.Kovačević)
Add a comment        
 

 
GružGospar Đuro Vuić (rođ. 1924., podrijetlom iz Komolca) jedan od najstarijih starosjedilaca Gruža, zasigurno pravi Gružanin i strastveni lovac, ispričao mi je 26. srpnja 2009. neka svoja sjećanja o starom Gružu koja zapisom treba oteti zaboravu. U vrtu ispred njegove kuće na gruškoj obali (Obala Stjepana Radića 1) leži staro sidro koje je uspio spasiti od radova nasipanja i proširenja gruške obale (nakon ukidanja tramvanja 1969./1970.), tako što je zamolio ondašnje radnike da mu prenesu inače teško sidro čemu je dobro poslužila dostupna dizalica "Lorena". Sidro se nalazilo postavljeno uspravno, te očito ispod razine današnjeg (tada nepostojećeg) asfalta, neposredno blizu semafora, na odvojku puta koji danas vodi iz Gruža za Lapad. Ukopano donjim dijelom, stršilo je željeznim strukom i aniom (karičnjakom, prstenom, alkom) na kraju za privez brodova. Tako je gospar Đuro spasio sidro i očuvao ga za budućnost. Inače, na mjestu gdje su današnji semafori u Gružu (blizu Minčete) prije je bio zapravo prometni kružni tok (tijek). Kaže mi je da je bilo još dva takva sidra, te su također služila kao bitve (za privez) brodova ondašnje Dubrovačke plovidbe ("Dubac", "Kumanovo", "Kralj Aleksandar", "Petka", "Šipan"). Sjeća se kako se tu, danas bi (još uvijek) rekli ispred Minčete, vezivao i brod-magazin "Pelješac", te nekadašnji školski brod "Margita". Usput spomenimo da "Margita" bijaše hrvatski školski brod (nabavljen 1894.) u vrijeme kad školske brodove nisu imale Engleska, Francuska i druge velike države!(Đ.Bašić)
Add a comment        
 

 
Mletački trgovacOvo što slijedi napisano nije baš nekakva savršena usporedba, ali svejedno postoje određene indicije koje povezuju događaje od prije četiri stotine godina s aktualnim zbivanjima. Počnimo od reakcija 'javnosti' kad Marko Perković-Thompson u vlastitom aranžmanu najavi neki svoj domoljubni koncert u našim gradovima i usporedimo to s neviđenom medijskom halabukom koja prati 'pevaljku' Fahretu Jahić-Živojinović - Lepu Brenu. O nekim Thompsonovim nastupima putem naših neovisnih medija saznamo tek post festum, odnosno tek nakon što su održani, kao primjerice onaj zadnji 'tajanstveni koncert' u Biogradu (a bilo je čak 10.000 prisutnih obožavatelja). Drugi Thompsonovi koncerti se zabranjuju i infantilnim ucjenama poput onoga u pulskoj Areni, onda kad pravovremeno proradi anti-domoljubna osovina Mesić-Kajin. «Ili ATP-Umag ili Marko» - demokratski reče tada naš građanin Stipe.(D.Kalafatić)
Add a comment        
 

 
BiHMože se reći kako je jedno vrijeme glavni grad Hercegovine bio Blagaj. Smješten iznad izvora rijeke Bune koja je lijeva pritoka Neretve, kao utvrđeno i uređeno sjedište lokalnog velikaša slovio je i kao hercegovo vrlo omiljeno mjesto. Kao točka koja sa jedne strane i jednim dobrim dijelom nadzire dolinu rijeke Neretve (pogledom prema zapadu) i put prema Stocu i jugoistoku..., nalazio se nedaleko brda Hum kraj Mostara. Ovdje bi moglo biti upitno na koju se točno lokaciju po imenom Hum misli? Iako možemo reći da je mjesto tvrdog grada Blagaja i današnjih ostataka starog stolnog mjesta orijentirano prema specifičnom brdu Hum, također se možemo pitati ima li opći naziv Zemlje kakve veze sa zempljopisnim oblikom iznad grada Mostara? - Ili je možda sve samo rasprostranjeni običaj nazivanja i puke podudarne slučajnosti?(M.Škarica)
Add a comment        
 

 
Srb«Ako nova Vlada Jadranke Kosor do kraja godine ne sagradi novi spomenik partizanima u Srbu, SDSS će napustiti Vladu», naglasio je sasvim ultimativno potpredsjednik hrvatske Vlade, Srbin Slobodan Uzelac. Izjavio on to na proslavi 68 godina od srpskog ustanka četničkih odmetnika iz Like i Dalmacije protiv tadašnje hrvatske države. Tada je prema usmenoj predaji, 27. srpnja 1941.godine, u tom malom ličkom mjestu na tromeđi Bosne, Like i Dalmacije opalila, eto, prva ustanička puška. Naime, u bivšoj, Titovoj Jugoslaviji, 27. srpnja obilježavao se kao republički Dan ustanka u Hrvatskoj i susjednoj BiH. Obzirom da su upravo tih dana od četničke ruke stradala, odnosno na zvjerski način pobijena tri katolička župnika(don Juraj Gospodnetić, don Waldemar Maximilian Nestor i don Krešimir Barišić) taj datum je hrvatskim Ustavom i zakonom o državnim praznicima promijenjen u 22. lipnja 1941. kada je pored Siska, eto, osnovan Prvi sisački partizanski odred koji se i službeno-po Ustavu RH slavi kao Dan antifašističke borbe.(D.Kalafatić)
Add a comment        

Potkategorije

Ivan Raos

Ned, 11-04-2021, 09:07:09

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.