Peter GalbraithIz tjednika Fokus donosimo komentar dr. Miroslava Tuđmana, koji piše o pozadini i posljedicama svjedočenja bivšeg američkog veleposlanika u Hrvatskoj Petera Galbraitha, u procesu protiv optuženih hrvatskih generala u Haagu. Izdvajamo: "Peter Galbraith, veleposlanik SAD-a u Hrvatskoj od 1993.-1998., bio je u Haagu od 23. do 25. lipnja 2008., svjedok Tužiteljstva u slučaju protiv generala Gotovine, Čermaka i Markača. Njegovo je svjedočenje za Tužiteljstvo bilo vrlo važno, pogotovo zato što niz prethodnih svjedoka Tužiteljstva nisu uspjeli potvrditi ključne navode iz optužnice o "Oluji" kao udruženom zločinačkom pothvatu kojem je cilj bio etničko čišćenje Srba i prekomjerno granatiranje Knina. Nakon prvog dana Galbraithova iskaza pred Sudom, dio je hrvatskih medija kao udarnu vijest javio: Galbraith je potvrdio većinu navoda iz optužnice protiv hrvatskih generala, te da je "Tuđman htio Hrvatsku bez Srba". Naglasak je u tim prvim vijestima bio da je Galbraith "ponovio većinu svojih stavova i teza koje je iznosio na suđenju Slobodanu Miloševiću i Milanu Martiću, a u kojima je iznio mišljenje da Hrvatska u Oluji nije izvela etničko čišćenje Srba s područja Krajine."(M.Tuđman)
Add a comment        
 

 
diskriminacijaČlanak 8. Zakona o suzbijanju diskriminacije određuje područje njegove primjene, kao i subjekte koje obvezuje. Tako stoji: “Ovaj Zakon primjenjuje se na postupanje svih državnih tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, tijela s javnim ovlastima te na postupanje svih pravnih i fizičkih osoba, osobito u područjima...” (slijedi nabrajanje područja počevši od “rada i radnih uvjeta”, “obrazovanja, znanosti i športa”, “socijalne sigurnosti”, “zdravstvene zaštite, pravosuđa i uprave”, “stanovanja”, “javnog informiranja i medija”, “pristupa dobrima i uslugama te pružanju istih”, “članstvu i djelovanju u sindikatima, organizacijama civilnog društva, političkim strankama ili bilo kojim drugim organizacijama”, pa sve do “sudjelovanja u kulturnom i umjetničkom stvaralaštvu”). Budući da je u tekstu istaknuto “osobito u područjima”, znači da se Zakon primjenjuje i u svim drugim područjima života. Budući da je diskriminacija zabranjena “u svim pojavnim oblicima” (usp. čl. 9.), da je pri tome zabranjena sukladno najšire tumačenim osnovama, da se primjenjuje u svim područjima života i da obvezuje sve subjekte (od države do fizičke osobe), očito je da se predlagatelj Zakona odlučio umiješati u sve pore života svih ljudi.(I. Relković)
Add a comment        
 

 
natalitetPostoje u svijetu, u smislu brojnosti, veliki i mali narodi. Postoje i narodi kojima su kroz povijest često podrezivana krila, pa su ostali malima, ali postoje i oni narodi kojima je povijest puhala u njihova jedra pa su postali i brojčano veliki narodi. Naš hrvatski narod spada u kategoriju malobrojnog naroda, kojemu su se sve donedavno podrezivala, pa i dan danas politički podrezuju krila, pa je ostao brojčano mali narod, čije pučanstvo u domovini i ono diljem svijeta broji najviše do osam milijuna duša, s izrazito naglašenim trendom njegovog brojčanog opadanja zbog pada nataliteta, i zbog asimilacije s većinskim narodom unutar kojeg živi kao manjina u svijetu. Porast svjetskog pučanstva kreće se ubrzano, danas nas ima oko sedam milijardi duša, a tek prije dvadesetak godina bilo nas je šest milijardi.(M. Prpa)
Add a comment        
 

 
segregacijaZakon o suzbijanju diskriminacije toliko odskače od ambijenta hrvatskoga društva da je odlučio suzbijati čak i ono čega jednostavno nema. Odlučio je suzbijati čak i segregaciju. A segregacija je “prisilno i sustavno razdvajanje osoba” po svim osnovama nabrojanim u prvom članku (čl. 4.). Segregacija (lat. segregare – razlučiti, rastaviti) je razdvajanje ljudi na osnovi određenih kriterija kojima se krše temeljna prava i slobode. Prisilna i sustavna segregacija kao pravni oblik razdvajanja ljudi nepoznata je u suvremenom hrvatskom društvu i kulturi. Takvu segregaciju prate kaznene mjere prekršitelja, a provode je državne institucije. Nepoznato je da se u dosadašnjoj sudskoj praksi u Republici Hrvatskoj ijedan predmet odnosio na segregaciju. Čak ni u vrijeme Domovinskog rata nije bilo takve “pravne segregacije”.(I.Relković)
Add a comment        
 

 
diskriminacijaPosebno je u Zakonu o suzbijanju diskriminacije široko i neprecizno postavljeno pitanje “poticanja na diskriminaciju”. Poticanje je u članku 4. stavku 1. bez ikakva izuzetka izjednačeno s činjenjem. Međutim Kazneni zakon to promatra drukčije: “Tko drugoga s namjerom potakne na počinjenje kaznenog djela kaznit će se kao da ga je sam počinio. (...) U slučaju nepodobnog pokušaja poticanja poticatelj se može osloboditi kazne” (čl. 37., st 1. i 3.). Iz teorije kaznenoga prava poznato je da je poticanje psihički utjecaj na počinitelja kako bi ga se navelo na donošenje odluke da počini neki prijestup. No, poticanje je kažnjivo samo ako je počinjeno s namjerom i to kad je poticatelj svjestan svojega djela i želi njegovo počinjenje (izravna namjera), odnosno kada je svjestan da djelo može biti počinjeno te na to pristaje (neizravna namjera). To se u Zakonu o suzbijanju diskriminacije ne razlikuje, a njegova nejasnoća u drugim pitanjima može prouzročiti vrlo široka tumačenja, što je sve poticaj na diskriminaciju. Posebno je to osjetljivo zbog vrlo samovoljnih mogućnosti tumačenja što je sve diskriminacija, a posebno prema onim osnovama za koje sudska praksa ne postoji, ali postoje vrlo borbene i radikalne skupine koje svaki kritički govor o vlastitom ponašanju javno proglašavaju diskriminacijom.( I.Relković)
Add a comment        
 

 
BilićSve, apsolutno sve što se dogodilo ili se događa sada, ili će se dogoditi u budućnosti ispod ili iznad sunca nije slučajnost, već je moralo tako biti ili će tako biti! "Sve ima svoje doba, i svaki posao pod nebom svoje vrijeme!" Piše u Svetom pismu, Bibliji, Božjoj riječi. (Propovjednik 3) Nije bilo slučajno da sam upoznao gospodina Miroslava "Ćiru" Blaževića 1983. godine u Zagrebu prigodom snimanja moga dokumentarca "Buđenje uspavane nacionalne svijesti Hrvata!" Neznam da li je Miroslav "Čiro" Blažević bio svijestan svojih riječi kada mi je u početku našega poznanstva u društvu jednog poznatoga Hrvatskog radio spikera ozbiljno rekao: "Sine, Hrvatima se nešto lijepo dogodilo, danas se hrvatstvo poistovijećuje sa Dinamom!" Nije bilo slučajno da sam slijedećih nekoliko tjedana zahvaljujući dragom Bogu, našem Spasitelju, Božjem Sinu, Gospodinu Isusu Kristu, čovjeku imenom Miroslav "Čiro" Blažević i nogometnoj igri, moja filmska kamera dokumentirala je "Buđenje uspavane nacionalne svijesti Hrvata" u tadašnjoj komunističkoj Jugoslaviji! Nije bilo slučajno da je 22. godine kasnije, 11. lipnja 2005. godine u Chicagu nastupala mlada reprezentacija Hrvatske u susretu sa odabranom nogomentnom momčadi "Chicago Fire". Trener i učitelj mlade nogometne reprezentacije Hrvatske do 21. godinu bio je Slaven Bilić.
Add a comment        
 

 
stanarska pravaDonosimo dopis gospođe Mire Ivanišević upućen najvišim političkim dužnosnicima u RH, vezano uz problematiku stambenog zbrinjavanja srpskih izbjeglica u područja izvan posebne državne skrbi i položaja privatnih vlasnika stanova u kojima stanuju zaštićeni najmoprimci - bivši stanari sa stanarskim pravom. Izdvajamo: "U Hrvatskoj je do 28. listopada 1996. bio na snazi SFRJ Zakon o stambenim odnosima. Njegov članak 99. regulira kada se gubi stanarsko pravo. A u Zakonu o najmu stanova NN 91/96, članku 31. stavku (2) se navodi: najmoprimac gubi pravo na plaćanje zaštićene najamnine ukoliko se sa članovima obiteljskog domaćinstva ne koristi stanom dulje od 6 mjeseci prije stupanja na snagu Zakona o najmu stanova bez suglasnosti vlasnika stana. Ovu odluku ukinuo je Ustavni sud NN 48/98. Tu Odluku Ustavnog suda zakonodavac do sada nije ozakonio. Moramo se upitati je li taj nemar namjeran radi upornog nastojanja da zaštićena najamnina i dalje iznosi 2,36 kn/m2 ? I to prema komunističkom izračunu visine najamnine."
Add a comment        
 

 
diskriminacijaNejasno je što Zakon o suzbijanju diskriminacije misli pod “definicijom” “stavljanje neke osobe u nepovoljniji položaj temeljem pogrešne predodžbe o postojanju osnove za diskriminaciju” (čl. 1. st. 3.). Je li to pogrješna predodžba o osnovi kao takvoj, pa se ponašanje prema toj “pogrešnoj predodžbi” treba sankcionirati. Je li “pogrešna predodžba” to što se možda ne slažem s nametnutom i strukovno neusuglašenom teorijom - “predodžbom” o, primjerice, rodnim identitetima ili izražavanjima? Ako imam drukčiji pogled na pojam spola i roda, hoće li tko taj moj pogled moći nametnuto proglasiti “krivom predožbom”? Dakle, svima će nam biti propisano što o kome i čemu trebamo misliti...? Ili je “pogrešna predodžba” to kada se za određenu osobu pogrješno misli da pripada nekoj od skupina prema osnovama navedenim u Zakonu (dakle, zabuna o nečijoj pripadnosti nekoj skupini), pa je se onda diskriminira kao što bi ju se diskriminiralo da zaista pripada toj skupini? Dakle, mislio sam da si “to i to” pa sam te zbog toga diskriminirao, ali inače ne bih da sam znao da ti nisi “to i to”. Tada je “pogrešna predodžba” isto što i zabuna o identitetu prema određenoj osnovi. Tada počinitelj jest diskriminator, ali je diskriminirao “krivu” osobu. I treća je mogućnost da se pod “pogrešnom predodžbom” misli na procjenu ima li uopće osnove za kakvu diskriminaciju – dakle, baš kako i piše, “temeljem pogrešne predodžbe o postojanju osnove”.
Add a comment        
 

 
TitoPreporučujući se Staljinu za njegovog novog misionara u Jugoslaviji, Tito se 1939. i 1940. okomio i na prvu jugoslavensku žrtvu staljinističkih pogroma u SSSR-u. Bio je to jedan od prvih makedonskih komunista, član KPJ od 1920. godine Stevan Pop-Ivanov, rođen 1875. u Kočanima. Ovaj visokoobrazovani ljevičar emigrirao je u "prvu zemlju socijalizma" 1929. godine. U njegovom dosijeu koji je "Novostima" upravo uručen u Moskvi, piše da u sovjetskoj prijestolnici nije imao stalno mjesto stanovanja, da su ga zvali Makedonovič, da je uhićen 1. listopada 1929., da ga je Kolegijum Staljinove tajne policije osudio 3. ožujka 1930. godine, a da je strijeljan tri dana kasnije. Njegovi posmrtni ostaci sahranjeni su na Vagankovskom groblju u Moskvi. Ispunjavajući jedan od uvjeta koji mu je omogućavao da postane lider CK KPJ, Tito je Stevana Pop-Ivanova devet godina poslije njegove likvidacije, ožujka 1939., posmrtno isključio iz svoje partije. I njega je, pri tomu, anatemizirao kao tipa koji je "obezglavljivao pokret radničke klase Jugoslavije" i tako opravdavao zločin koji je Staljinov režim izvršio nad ovim čovjekom. Tito se, međutim, na tome nije zadržao. Godinu dana kasnije javno ga je raskrinkavao u "Proleteru", službenom organu svoje partije, nazivajući ga bez ikakvog osnova podmuklim provokatorom i špijunom.
Add a comment        

Potkategorije

Ivan Raos

Ned, 16-02-2020, 21:27:49

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.