- Detalji
Nitko iole pametan u Hrvatskoj ne očekuje ništa posebno pametnog od formalnog sastanka premijera Pahora i Sanadera u Mokricama. Potpuno pravo ovaj put ima i predsjednik Mesić kada kaže da nema nikakve logike i dalje razgovarati sa Slovencima jer jedini razgovor s njima moguć je pred Međunarodnim sudom u Haagu ili onim o pravu mora u Hamburgu. Uza sve to dogovoren je kurtoazni sastanak dvaju premijera-političara danas u dvorcu u Mokricama a dogovor bi se mogao svesti tek na izbor jelovnika u čemu bi se mogli vjerojatno, jedino i složiti. Jednako tako Ivo Sanader je mogao pristati (u znak poniženja, nap.a.) da se bilateralni sastanak održi u 'slovenskoj' kući Joška Jorasa-tudi, tukaj je Slovenija-u hrvatskoj Plovaniji ili u 'vojnoj karauli' na Svetoj Geri okupiranoj bez borbe po Slovencima…..jednog maglovitog jutra '91g. Evo što je glede hrvatsko-slovenskih odnosa izjavio bivši slovenski predsjednik Milan Kučan, srpnja 2004.g. za 'Večernji list', cit.: «Svoj autoritet i vjerodostojnost politika ne može dobiti negativnim odnosom prema susjednoj državi. Kratkotrajno to može dati neki rezultat ali dugoročno treba razmisliti o tome može li se na zgarištu jednom razbuktala javnog mnijenja stvoriti novi život. O Svetoj Geri/Trdinovu vrhu sam često govorio ali je u slovenskoj politici moje mišljenje na žalost ostalo usamljeno(?). Vrijeme je da Slovenija to vojničko uporište isprazni Namjena je tog objekta nakon iseljavanja jugo-armije određena još u vrijeme mojih razgovora s predsjednikom Tuđmanom kada je dogovoreno da se to prepusti u zajedničku uporabu planinarima i ljubiteljima prirode Hrvatske i Slovenije». Barem toliko(D.Kalafatić) - Detalji
Dolaskom Račanove vlasti učinjen je najvažniji korak u stvaranju ovakve Hrvatske koju imamo – izvršena je kriminalizacija Domovinskoga rata i svih branitelja. Oni koji su donijeli slobodu svome narodu, umjesto da budu slavljeni – ponižavaju se na sve moguće načine. I dok su ljudi poput mr. Ivezića ili prof. Mrkocija praktično onemogućeni u iznošenju svojih spoznaja, tj. učinjeno je sve da one ne budu dostupne svim građanima RH, dotle je mimo izbora za profesora povijesti 20. stoljeća na zagrebačkom Filozofskom fakultetu postavljen dr. sci. Ivo Goldstein, dakle jedan od «pronalazača» velikosrpske brojke Goldsteinovih i Draže Mihailovića. Karakteristika današnjeg vremena je da se svako malo pokreću prave hajke na sve što ima veze s NDH ili se može takva veza izmisliti (slanje provokatora «ustaša» na skupove, montiranje fotografija s «ustašama» i sl.). Poslije kriminalizacije branitelja i Domovinskog rata treba ponovno uvjeriti Hrvate da su ustaše samo zato što su željeli i žele neovisnu državu. Takvim histeričnim hajkama provocira se poznata «hrvatska šutnja», a onda oni koji takve histerije nameću mogu mirno vladati. Kao rezultat takvih histerija postiže se i mir onih koji su još živi a koji su sudjelovali u stvaranju lažnih slika i negativnih mitova o Jasenovcu i o ustašama.(J.Pečarić)Add a comment Opširnije...
- Detalji
S predstavljanja knjige dr. Miroslava Tuđmana pod nazivom "Informacijsko ratište i informacijska znanost" održanog 17. veljače 2009 u Novinarskom domu u Zagrebu donosimo uvodno izlaganje Branka Salaja, ratnog ministra informiranja, bivšeg veleposlanika RH u Francuskoj, Nizozemskoj i nekadašnjeg direktora HINA-e. "Na 300-ak stranica profesor Miroslav Tuđman je sabrao devet studija pisanih uglavnom posljednjih par godina. U naslovu je informacijsko ratište s pravom stavljeno na prvo mjesto, jer teorijska razmatranja u svakoj od ovih studija služe u prvom redu kao metodološki okvir rasprava kako se oko određenih konkretnih tema javno znanje u Hrvatskoj iskrivljuje ciljanim dezinformacijama. Te konkretne, vrlo temeljito dokumentirane i sustavne raščlambe zauzimaju i do ¾ knjige i mogu poslužiti kao dragocjen referentni materijal o nekima od najznačajnijih tema vezanih uz prva dva desetljeća suvremene hrvatske države i uz informacijski rat kome je Hrvatska bila a u dobroj mjeri još uvijek jest izložena". - Detalji
U ovom tekstu želim se osvrnuti na događanja kroz samo tjedan dana koja se moraju pratiti i uzeti u obzir da bi se sagledala istina u obrani Hrvatske. Iz nekoliko kratkih osvrta vidjet ćete da je obrana Hrvatske temelj stvaranja Hrvatske države, da je dio svjetskih napora za sprečavanje genocida, da su sveučilišni profesori odgovorni da doprinose dobrobiti svoje zemlje, da stručnjaci za povijest sudjeluju u sadašnosti, a da se sada ne može sagledavati bez pogleda unatrag. U ovom tekstu namjerno ne iznosim svoj odnos prema ovim događajima, svoje sudjelovanje i povezivanje. Kada to iznesem, bolje ćete razumijeti zašto tražim potpuniji prikaz istine o stvaranju i obrani Hrvatske. Prošli tjedan, 17 veljače, nakon deset godina zatvora u Phnom Penhu je počelo suđenje Kaing Guek Eavu – Drugu Holandezu. Prije toga se 20 godina skrivao. Optužen je kao sudionik genocida u kom su Crveni Kmeri ubili više od milion ljudi u Kambodži od 1975 do 1979. Prikaz je napisao sveučilišni profesor koji je prije više od 30 godina istraživao u Kambodži, bio zatvoren i preživio.(dr.S.Lang)- Detalji
U tri nastavka donosimo tekst akademika i člana Upravnog odbora HKV-a Josipa Pečarića na temu poistovjećivanja hrvatskog naroda s ustaštvom, jednako aktualan danas kao i prije nekoliko mjeseci kada je napisan, i kao što će biti vjerojatno još dugo vremena. "Još kao student u Beogradu zapazio sam da se svaka rasprava s kolegama završava s tim njihovim «najsnažnijim» argumentom (Svi Hrvati su ustaše, op. ur.). Zato sam ubrzo takve rasprave počinjao tvrdnjom kako sam ja ustaša. Uslijedila bi uvjeravanja mojih kolega kako ja to nisam. Tako bi im glavni «argument» bio eliminiran, pa se onda moglo raspravljati i s argumentima. Slično je bilo kada sam 1987. došao u Zagreb. Shvatio sam da je taj «argument» i tu najsnažniji. Zato sam znao u društvu izjaviti kako sam ja ustaša. Nastupila bi konsternacija, a ja bih nastavio: «Znate, ja sam živio u Beogradu, a tamo vam Hrvate djele na ustaše i srpske sluge. A ja vam ne volim biti sluga!» Poslije toga bi i sugovornici rekli da i oni ne vole biti sluge. ".(J.Pečarić)- Detalji
Ovih dana čitamo u našim novinama, u našoj neovisnoj 'Slobodnoj', kako si oštro napao 'Lijepu Našu' i naše vrijedne političare jer skrivaju čak 23 važna artiljerijska zapisnika još od prije 15 godina i nikako da dođeš do njih kako bi pravedno presudio našim generalima-'zločincima' u tvom zatvoru. Žao nam je naše brižne majke Jadre, našeg Stipana i rezolutnog pravosudnog dužnosnika Ivana koji se kunu da topnički papiri postoje samo ih je netko 'popalio', sakrio, uništio….? Te lupeže treba samo identificirati, uhapsiti i kazniti, kaže veliki domoljub Stipan! Eto dragi naš Serđo, moj prijatelj Antiša i ja, Marko, bili smo baš tog kobnog olujnog kolovoza na isturenim položajima pred našim hrvatskim gradom Kninom koji nam je bio kao na dlanu. Doduše, nismo imali u rukama teške haubice, PAM-ove ili minobacače od 120 mm nego tek ubojite praćke napravljene od zračnica koje smo izvadili iz starih guma rashodovanih FAP-ova. Bio je to vrlo kvalitetan materijal iz srbijanske tvornice guma u Pirotu.(D.Kalafatić)- Detalji
U ovogodišnjem izvješću američkih obavještajnih službi stoji kako će Balkan u 2009. godini biti najveća prijetnja za stabilnost Europe, a glavni izazovi doći će od „neriješenoga statusa srpske manjine na Kosovu te otežana međuetničkog suživota u Bosni i Hercegovini“. Nekako se istodobno ovih dana u medijima javio njemački diplomat za balkanska pitanja Wolfgang Ischinger, koji za rješenje srpsko-kosovskoga pitanja nudi model uspostave njemačko-njemačkih odnosa dogovoren 1972. između nekadašnje Zapadne i Istočne Njemačke. Po tom ugovoru nije bilo moguće međusobno priznanje i uspostava diplomatskih odnosa, ali su uspostavljeni „dobri međususjedski odnosi“. Umjesto veleposlanstava otvorena su „stalna predstavništva“ koja su obavljala isti posao. Ischinger smatra kako bi prijedlog Srbiji donio niz prednosti, među kojima i uspostavu „zajednice“ između Srbije i Kosova, a Priština bi se u pitanjima položaja srpske manjine morala obvezatno dogovarati s Beogradom. Njemačko-njemački odnosi, kako je ustvrdio, na kraju su doveli do ujedinjenja zemlje, a sličan bi model, naveo je, omogućio zajednički put Beograda i Prištine u Europsku uniju. Nu nevolja je u tome što za njemački plan, koji je iznio Ischinger, nisu zainteresirani Albanci, vjerojatno ni Srbi, a ponajmanje Rusi i Amerikanci.(M.Kovačević)- Detalji
Vjerujem kako je danas u Hrvatskoj svakome tko pročita naslov ovog priloga prva asocijacija Sud u Haagu i optužba protiv Hrvatske i njenih generala, za uporabu „prekomjernog granatiranja“ Knina u danima oslobađanja zemlje. Iako je apsurdnost ove optužbe vidljiva svakom dobronamjernom i objektivnom promatraču, očito je nastojanje da međunarodna politika odredi što je bila istina u olujnom Kninu kao što i tu istu politiku ne zanima je li bilo prekomjernog granatiranja u drugim slučajevima ovog strašnog rata, na pr. Vukovaru. Tzv. „topnički dnevnici“ koji nedostaju tužiteljstvu imaju jasno je to i neku drugu ulogu, u „širem pogledu na Hrvatsku“ osim ove sudske. No, namjera mi je bila podsjetiti na jednu drugu obljetnicu koja je također, s raznih političkih strana bila punih 64 godine propagandno iskorištavana zamagljujući suštinu, a to je nekažnjeni zločin protiv civilnog stanovništva. Iako su direktni krivci za II svjetski rat iskusili međunarodni sud za brojne počinjene zločine, tzv. „međunarodna pravda“ locirana „ad hock“ u Nurnbergu i te kako je žmirila na barem jedno oko amnestirajući pobjednike, antifašističku koaliciju, od bilo kakve odgovornosti za također brojne počinjene ratne zločine.(D.Tučkar)- Detalji
Svakodnevno smo zahvaljujući medijskoj povezanosti zasipani nizom informacija o zbivanjima iz cijelog svijeta, u čemu se teško snalaziti, izdvajati bitne od nebitnih posebno iz naše perspektive malene zemlje u predvorju „velike“ Europe, okupirane brojnim, prije svega gospodarskim problemima što se reflektiraju na naše male živote. Ipak, često smo u prilici u nekim vijestima s tko zna koje strane zemaljske kugle, vidjeti ne samo informaciju već moguću komparaciju političkog stava sa sličnim problemom naše mlade države. Posjeta japanskog premijera Taro Aso otoku Sahalinu na poziv ruskog predsjednika Medvedeva, tumači se kao prilika da se riješi granični spor dviju zemalja koji traje cijelo stoljeće. Završetkom II svjetskog rata tadašnji je SSSR iskoristio priliku kao pripadnik pobjedničke koalicije i jednostavno pripojio, do tada podijeljen otok Sahalin i četri manja Kurilska otoka. Otok Sahalin bio je podijeljen kao posljedica rata 1905 g., a Japan je sve do danas odbio priznati pravo današnjoj Rusiji da „ozakoni za sva vremena“ okupirano otočje pa Mirovni sporazum između dvije zemlje nije potpisan do danas! Ovi otoci, iako zemljopisno više nego očito sastavni dio Japana kao i brojna druga granična područja na svim dijelovima bivšeg SSSRa doživjela su sudbinu karakterističnu za poražene – pripojenje pobjedniku.(D.Tučkar)Potkategorije
Ivan Raos 32
Ivan Raos
Slaven Šuba 146
Mile Pešorda 27
UHD91 11
Marijan Jošt 26
Mate Kovač 10
Damir Pešorda 224
Ante Bokšić 12
Artur Bagdasarov 329
Romano Sole 12
Mirko Omrčen 74
Mile Prpa 180
Ivo Derado 30
Mate Kovačević 135
Mira Ivanišević 220
Damir Tučkar 172
Prilozi građana 1989
Damir Kalafatić 277
Đivo Bašić 80
Prilozi članova 195
Jakov Mamić 15
Ante Periša 12
Lucija Fosić 46
D. S. 5
Antun Babić 86
Željko Dogan 89
Nevenka Nekić 109
Zlatko Miliša 150
Zoran Vukman 52
Obnova 23
Marko Curać 13
Uto, 11-08-2020, 05:48:12
Najave
Komentirajte
Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Administriranje
1 klik na Facebooku za hkv.hr
Pretraži hkv.hr
Kontakti
KONTAKTI
Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Elektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.