don Franjo GlasnovićZasigurno nitko inteligentan, normalan i racionalan, pogotovo danas kada je sve u recesiji i krizi, ne želi nasjesti na prijevaru i obmanu, prema onoj narodnoj: «ne prodaji mi rog za svijeću.» Ma koliko se mi trudili i pazili, suvremeni «menadžeri kulture» ploveći brodom po Jadranu pokušavaju pod krinkom velikih kulturnih događaja i hit predstava na perfidan i neprimjeren način «prodati» komedije u kojima se izruguju i vrijeđaju Katoličke svetinje. U organizaciji i pod pokroviteljstvom Grada Skradina u sklopu kulturnog ljeta 17. srpnja 2009. na Trgu Male Gospe u Skradinu, zagrebačka kazališna skupina «Histrioni» izvela je predstavu: «Legenda o Sv. Muhli ili al’ su je(b)li stari vlaji» u kojoj se na neprimjeren i krajnje bezobrazan način vrijeđaju i izruguju Katoličke svetinje: redovnici, redovnice, Crkva i dogma o Djevičanskom začeću BDM. (don F.Glasnović)
Add a comment        
 

 
DjecaIz njemačke perspektive gledano otužna je ovih dana hrvatska medijska i politička svakodnevica, barem ona koju podastiru elektronički mediji glede Zakona od medicinski potpomognutoj oplodnji. Mediji, bili navodno lijevi ili navodno desni, unisono popljuvaše ministra Milinovića i rečeni zakon, uglavnom zbog toga što navodno u neravnopravan položaj stavlja pojedince, uglavnom žene homoseksulane spolne orijentcacije, prema vjenčanim heteroseksualnim parovima. Biva, prvima se zabranjuje dobiti dijete. Ipak, usprkos nekim nedostatcima i nedorečenostima, novi je zakon daleko bolji od dosadašnjega, pa ga treba braniti da se ne ponovi scenarij s neradnom nedjeljom. Medijska kampanja je posve prozirna, scenarij podsjeća na dejà vu.(Z.Pandžić)
Add a comment        
 

 
BiHPad Bosne i nešto kasnije Hercegovine (nazivom izvorno Humske), nanio je tako ogromnu štetu hrvatskom narodnom biću, posljedice čega će se osjećati sve do novijeg doba, umnogome i danas tj. na navedenim područjima na kojima obitavaju Hrvati. Najbolji primjer takvih posljedica i narušenih vjerskih, kulturalnih te nacionalnih odnosa predstavlja grad Mostar koji je danas pod stranom upravom i međunarodno-policijskim nadzorom. Grad je od kratkog ali krvavog muslimansko-hrvatskog sukoba 1993. i 1994. godine strogom vjerskom, nacionalnom i kulturološkom nevidljivom granicom podijeljen na dva dijela. (M.Škarica)
Add a comment        
 

 
BiH1463. je godina konačnog pada Bosne pod Turke. No, malo je poznato da se tadašnja još mlada i vrlo nesigurna kraljevina opirala navali napadača od početka XV. stoljeća. Naime, mnogi europski vladari i moćnici dugo su ignorirali opasnost od Osmanlija kao od sile koja će, ako ugrozi temelje hrvatskih zemalja i vojvodstava, ugroziti i same temelje Europe. Koliko je strateški važan bio prostor Bosne govori i to da je njenim osvajanjem rukovodio sam sultan Muhamed II. To je trebalo biti novo uporište islama iz kojega će se širiti buduće vojne operacije i na sve ostale kršćanske zemlje.(M.Škarica)
Add a comment        
 

 
UmirovljeniciAh, ta statistika! Minimalni troškovi umirovljeničke košarice za dvoje umirovljenika u lipnju su iznosili 3618,06 kuna, što je za 25,79 kuna, ili 0,71 posto manje nego u svibnju. U te 'košaričine' troškove vjerojatno se ne ubrajaju izdaci za njegu automobila, izdaci za godišnji odmor, teniski reketi i golf-štapovi, a ni moderna mobilna telefonija (iPhone). Jednako tako se u stavku 'penzićkih' prihoda ne mogu ubrojiti božićnice, uskršnjice, mjesečnice, ekstra-stimulacije za uspješno poslovanje ….jednostavno zato jer u 'umirovljeničkom budžetu' takvi izdaci nisu ni predviđeni. S prosječnom mirovinom koja je, prema podacima HZMO-a, u svibnju iznosila 2.167,03 kune moglo se pokriti samo 59,89 posto nasušnih životnih potreba. Međutim, granica (uistinu bijednog) siromaštva u RH je 1.845 kuna, a 75 posto umirovljenika je ispod te razine i životare na rubu gole egzistencije.(D.Kalafatić)
Add a comment        
 

 
Mustafa CerićOdgovor na pitanje o opstanku BiH kao cjelovite, suverene i nezavisne države najbolje mogu dati politike vanjskih čimbenika – Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država – te unutarnji odnos triju suverenih naroda – Srba, Muslimana i Hrvata prema bosanskohercegovačkoj državi. Europska politika, bar kako javljaju njemački mediji, smatra kako BiH uopće nije država nego međunarodni protektorat u koji je za održanje postojećega stanja potpuno nepotrebno posljednjih 14 godina utučeno preko 13 milijarda dolara te još toliko za plaće tzv. humanitaraca. Za nepotrebno trošenje novca i održanje države „čudovišta“ odgovoran je, kako smatraju njemački mediji, Javier Solana. Za razliku od europskoga pogleda na BiH, američka politika nastoji pregovorima između triju strana omogućiti kakvu-takvu održivost BiH kao države. Osim EU i SAD-a u bosanskohercegovačku politiku umiješani su i pojedinačni interesi pojedinih europskih zemalja, koji svoje nacionalne probitke grade na bosanskohercegovačkoj neodrživosti. Politički predstavnici Srba, Hrvata i Muslimana pokušavaju izboriti što širu političku autonomiju, koja bi im omogućila nesmetan razvoj njihova identiteta te slobodu potrebnu za opstanak vlastitih kolektiviteta.(M.Kovačević)
Add a comment        
 

 
TitoSlušajući neki dan - 'U mreži prvog' - bistroumnog hrvatskog povjesničara - politologa Tvrtka Jakovinu skoro pa su nam suze na oči došle. Podsjeti nas mlađahni Tvrtko na vremena druga Tita kad je taj najveći sin naših naroda i narodnosti stvarao čvrsti blok nesvrstanih kao protutežu svjetskim velesilama putujući svojim 'Galebom' - i po tri mjeseca 'u šubu' - oceanskim pučinama, a sve za dobrobit svojih voljenih mu, jugoslavenskih naroda. U stvari napravio on od zemlje običnu praonicu novca koji je šakom i kapom stizao s bogatog Zapada pa ga transferirao nesvrstanim-bez povratka. Održa' nam Tvrtko pravi 'čas yugo-historije'. A to nesvrstavanje je bilo začeto političkim paktom Tito-Naser-Nehru negdje sredinom pedesetih prošlog stoljeća i trajalo sve do konca sedamdesetih, u punom sjaju sve tamo do Fidel Castrove Havane, 1979. g., jer nas je već u veljači (službeno u svibnju!) 1980. g. zauvijek napustio utemeljitelj tog pokreta, drug Tito. Prisjetimo se i danas s nostalgijom kad smo od prijateljske i nesvrstane Indije, Indire Ghandi, dobili na poklon ona dva slona, muškića i družicu mu, Sonija i Lanku; taj par slonova i danas na Brijunima simbolički čuva stečevine slavne prošlosti Titove nesvrstane Jugoslavije i njenog ogromnog-slonovskog utjecaja na svjetska zbivanja.(D.Kalafatić)
Add a comment        
 

 
ekologijaZa prvog službenog puta u tuđinu sadašnja državna tajnica SAD posjetila je Kinu, a za razgledanja Beijinga energanu Taijang Gong. To postrojenje na plin proizvodi struju te vruću i mrzlu vodu (CHCP). Napravili su ga Kinezi uz sufinanciranje Britanaca, ali je turbine i generatore za nj isporučio američki General Electric. Pogon je 13% učinkovitiji od najnaprednije svjetske elektrane na ugljen i godišnje pravi preko 3 GWh energije, ali otpušta 50% manje CO2 i troši 2/3 manje vode od kineskih elektrana na ugljen. Upitana zašto nije naglašavala pitanje ljudskih prava za svojeg posjeta, Hillary Clinton je ogovorila da to nije prijeko pitanje. Prijekosti su joj bile financijska kriza i suradnja u zaštiti klime i Zemlje. U SAD ima preko sto „vjetrenih rančeva“ za proizvodnju električne energije snage veće od 120 megavata, jedna od 750 MW. (Snaga elektrane Krško je 2000 MW.) Vlasnik jednog od vjetrenih rančeva u Teksasu kaže: „Na ranču nema stoke i otpuštanja CO2. Dok se vrte noževi propelera na mojim turbinama, ja vrtim svoje palce.“ U SAD je i solarna groznica u punom jeku, a utrku predvodi Novi Meksiko, s guvernerom Richardsonom, Clintonovim i nesuđenim Obaminim ministrom energetike. Nijemci imaju u SAD veliko tržište za opremu i proizvodnju energije.(Z.Mršić)
Add a comment        
 

 
BiHBosna kao zemlja razmjerno bogata raznim materijalima i prirodnim sredstvima (rude, šume, vodeni tokovi itd.) ipak je u mnogim vidovima zaostajala za Europom. U doba procvata feudalnog sustava koji se nije, niti se mogao pokazati human prema običnom čovjeku, u Bosni se ipak nailazi na simbiozu puka sa vladarima iz naroda. Primjeri su toga puštanje da se donekle ukorijeni bogumilstvo koje je siromašni puk gledao sa simpatijama ali koje je donijelo mnoge optužbe i nevolje na vrat banovima i kraljevima. Tu je i razgranata jednostavna umjetnost kroz pučku gradnju i reljefne ukrase koji se najbolje ogledaju na primjeru stećaka. (M.Škarica)
Add a comment        

Potkategorije

Ivan Raos

Čet, 4-03-2021, 04:00:56

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.