Miljenko JergovićMiljenko Jergović, pisac i poznati kolumnist Jutarnjeg lista, u najnovijem uratku od 24.ožujka, doista je nadmašio sebe, komentirajući novootkriveno mjesto komunističkog zločina u Hudoj jami. Od ovog, u nekim krugovima intelektualaca i političara Hrvatske, izuzetno cijenjenog i nagrađivanog pisca, imali smo priliku, u redovno izlazećim kolumnama, pročitati mnoge osvrte i tvrdnje na aktualne ljude i događaje, najblaže rečeno vrijednih polemičkih odgovora. S vremenom, navikli smo da je takva, „literarna“, vrsta komentiranja dnevnopolitičkih zbivanja ovog autora, u skladu sa svjetonazorom vlasničke strukture ovog lista. Kako demokratska društva karakterizira sloboda izražavanja i u pisanim medijima, čitatelji bi svoje eventualno neslaganje s uredničkom politikom i političkom obojenošću dnevnih novina, trebao lako razriješiti na novinskom kiosku, odabirom nekih drugih, njemu svjetonazorski bliskijih novina. Specifičnost je Hrvatske da malobrojnim i redovnim konzumentima dnevnih novina mogućnost odabira baš i nije prevelika, pogotovo ako zaželi redovnu informiranost o zbivanjima u najvećem gradu. Zbog toga je i utjecaj spomenutog lista, na čitatelje, nezanemariv. A među istima, osobne stavove formiraju i mlađi čitatelji Jergovićevih kolumni, prihvaćajući izrečeno, bez dubljeg poznavanja okolnosti o kojima Jergović zbori. (D.Tučkar)
Add a comment        
 

 
Hrvoje HitrecOvaj tekst nije komentar već moj osvrt na "Izvješće predsjednika Hrvatskoga kulturnoga kulturnoga vijeća gospodina Hrvoja Hitreca na izbornoj Godišnjoj skupštini HKV-a 21. ožujka 2009. S obzirom da naš predsjednik piše kao intelektualac iz nebiblijske (ljudske) perspektive razumijevanja i gledanja, izvješće je potpuno na mjestu. U početku svoga izvješća gospodin Hrvoje Hitrec piše:"Hrvatsko kulturno vijeće živi i radi tri godine formalno, odnosno neformalno četiri godine-od inicijativnog skupa u veljači 2005. Širinom djelovanja izdvojilo se iz mnoštva desetaka tisuća udruga koje postoje u Hrvatskoj. Opstali smo u gotovo nemogućim uvjetima, bez vlastitog prostora za rad i bez ikakve potpore, u okolnostima prešućivanja i netolareancije. Paradoksalno je pritom da Hrvatsko kulturno vijeće izražava stajalište većine Hrvata u domovini i iseljeništvu, te je najveći i teško rješiv problem bio kako da komuniciramo uz silne i čvrste blokade - mi, hrvatski intelektualci i hrvatski puk koji je podlo uvjeravan da ga je njegova intelektualna elita ostavila na cjedilu u ovim vremenima zabluda i polaganoga odustajanja od hrvatske samostalnosti i vrijednosti hrvatske kulturne baštine. Taj problem i nadalje postoji, ali je sve manji zahvaljujući suvremenoj tehnologiji!"(Z.B.Ranogajec)
Add a comment        
 

 
Pelješki mostRadimir Čačić je samo po profesiji diplomirani arhitekt, a kao čovjek profesionalno arogantan pa je sklon izrugivanju svega što drugi ljudi predlože, zamisle, projektiraju ili ostvare. Njemu 'uz bok' što se podrugljivosti tiče nije daleko ni naš Predsjednik, koji priča svoje lucidne viceve i kad treba i kad to nije potrebno. Jure Radić je srednju školu pohađao u Makarskoj, a nakon toga odlazi u Zagreb gdje upisuje Građevinski fakultet, a istovremeno sluša i tri godine laičke teologije i Više bogoslovne škole; dakle, on je građevinski teolog ili teološki građevinac.Ali, građevinac Jure Radić nije arhitekt poput Radimira Čačića iako stvara nesumnjivo veličanstvene arhitektonske uratke poput takozvanog 'Jurinog' Masleničkog mosta odmah nakon Domovinskog rata, dovršenu i prelijepu zagrebačku športsku Arenu, projekt nove zagrebačke zračne luke Pleso za koju ga sumnjiče da je plagijat, impresivni projekt novog Savskog mosta, 'njegov' IGH u veoma jakoj međunarodnoj konkurenciji dobiva veliki posao crnogorskog autoputa vrijedan impozantnih i hvalevrijednih tri milijarde Eura i, na kraju, (arhitektonski i izvedbeni) projekt Pelješkog mosta koji će po svojoj arhitektonskoj vizuri kad bude izgrađen biti jedan od najatraktivnijih, najljepših mostova na svijetu. Normalno je da mu nepotvrđeni (politički) arhitekt Radimir Čačić bude i zavidan jer njegova potpisa nema na nijednom od ovih «arhitektonskih ostvarenja» ali ga to ne opravdava da bude i zloban.(D.Kalafatić)
Add a comment        
 

 
Dubrovački tramvajNedavno se moglo vidjeti na Vijestima DUTV (11. ožujka 2009.) i u tisku pročitati da je Županijski prostorni plan donesen susljedno trima stručnim ekspertizama (između ostalih, gospodarska i prirodoslovna podloga). Kazalo se da je privatizacija Dubrovnik cesta u konačnici prihod za županijske kapitalne projekte, te da su izmjene i dopune županijskog prostornog plana donesene po mjeri žitelja ove (Dubrovačko-neretvanske) županije. Mišljenja sam da su prostorni planovi, te izmjene i dopune, u pravilu uvijek po mjeri građevinskih lobija. Zamislite ove besmislice: park-šume kraj Brsečina ("Trsteno-Brsečine") i "Osmoliš" (Plat) više nemaju dotične oznake, pa se može zadirati u okoliš! Zamislite da se uvedu potvrde o pripadnosti ljudskom rodu, te da vas netko (pravno utemeljeno) može zaustaviti na putu, i ako nemate potvrdu, može vas otpremiti u klaonicu jer bi u nedostatku pravog papira bili smatrani volom, teletom ili nekom drugom životinjom.(Đ.Bašić)
Add a comment        
 

 
HNKMožda već sutra ujutro rano bageri krenu prekopavati trg ispod i oko zgrade Hrvatskog narodnog kazališta, a kada zgrada počne propadati – biti će kasno. Iako su geološki stručnjaci dokazali da je teren ispod zgrade trusan, netko iz građevinskog lobija silno gura projekt izgradnje podzemnih garaža. Netko tko smatra HNK „žutom močvarom“ i tko želi uništiti posljednje znakove zagrebačke građanske kulture. Postoje još barem stotinu razloga da se garaže grade negdje drugdje,-zadržati ću se samo na jednom razlogu: Opstanak jedne kultne kulturne institucije koja je simbol nama građanima Zagreba. Za mene i moju generaciju, koja je u mladosti zavoljela kazalište, a i mlađe generacije koje smo trebali uvesti u kazalište – nepojmljivo je koliko se danas malo vodi računa o Operi, o Drami.(D.Vatovac)
Add a comment        
 

 
Radomir PejićPredsjednik Udruge hrvatskih političkih uznika lijepog imena «HDPZ-Goli otok», Radomir Pejić, drznuo se zasuti rijetke i pospane Sabornike hrpom papirića kako bi ih tek opomenuo poštovati Deklaraciju koju su i sami donijeli. Doduše, donijeli su je tek verbalno osudivši teškom mukom sve totalitarističke režime uključivo i najgori od njih: Titov komunizam. Radomir Pejić je tim činom htio upozoriti 'časne zakonodavce' da ni danas ova država i njeni politički lideri nisu u stanju izreći konačni sud o strašnim poratnim(ali i mirnodopskim) zločinima mnogih, nekažnjenih komunističkih ubojica….ali i njihovih ideoloških sljednika. Reformirani komunisti ni danas nisu u stanju priznati povijesnu istinu. Koliko još «barbarskih rovova» treba otkopati da bi tu istinu i prihvatili, da bi se svom narodu ispričali za grijehe svojih prethodnika a Titovo (ne-) djelo osudili umjesto njegova opskurnog veličanja!? Opomenuo Radomir Pejić 'časni Dom' na časnu dužnost hitne lustracije jer, kaže on: «I danas Hrvatskom još uvijek vladaju (recidivi?) udbaši i kosovci, i u tome ima potpuno pravo. Osjetio je on i sam 'komunističke blagodati' i na vlastitoj koži jer je u doba hrvatskog proljeća (zagušenog po komunističkom diktatoru drugu Titu), 1972.g., bio osuđen «u ime naroda» na osam godina robije. A danas je nakon ovog 'incidenta' ponovno pozvan na obavijesni razgovor kod Faberove policije. Je li to na scenu stupa ista ona policija/milicija koja je upravo po Faberovu nalogu «narodnim palicama»-pendrecima dijelila pravdu na utakmici između 'Dinama' i 'Zvezde', svibnja predratne 1990.g. u Maksimiru? Kao da se povijest ponavlja!(D.Kalafatić)
Add a comment        
 

 
Dean Golubić22.ožujka 2009., poslije nedjeljne pučke mise u hrvatskoj crkvi sv. Jeronima u župnoj dvorani, Hrvati ovog grada imali su prigodu pozdraviti, poslušati izlaganje i porazgovarati s Deanom Golubićem iz Zagreba. Ovaj mladi hrvatski entuzijast govorio je o (ne)prilikama i opasnostima u kojima se nalazi hrvatska država i hrvatski narod danas, krivnjom postojećih hrvatskih vladajućih struktura. Sva se moć slila u ruke malog broja ljudi (ponajviše iz bivšeg režima) koji rade što god hoće, a narod ni zakon im ne mogu ništa, dok srestva javnog priopćavanja vjerno služe plutokracije, a ne narodu. Stranačke razlike su samo deklarativne. Sve se vrti oko HDZ-a i SDP-a, a druge stranke su samo satelitići, čija vodstva mijenjaju stavove prema potrebi samo da bi se i oni mogli barem malo okoristiti. Sve je rasprodano što se može rasprodati da bi onaj mali postotak na vrhu mogao nacionalno bogastvo prebaciti u svoje džepove, a Hrvatska je u tolikom dugu da više ne može ni zajmove dobiti. Mladi gost je naglasio da je vrijeme za uzbunu, jer država, koju je hrvatski narod želio i za koju se borio toliko stoljeća i desetljeća, je u opasnosti, a hrvatski narod na rubu siromaštva, umjesto da živi u miru i blagostanju.(A.Čuvalo)
Add a comment        
 

 
matematikaPrije nekoliko dana znanstvenik i član HKV-a akademik Josip Pečarić Uredništvu je ovog Portala proslijedio prepisku između njega i novinara beogradskog lista NIN, Miljana Paunovića. Pitanja gospodina Paunovića i odgovori akademika Pečarića vezani su uz srbijanskog matematičara dr. Slavka Simića kojem je odbijeno objavljivanje jednog rada u hrvatskom časopisu koji se nalazi na SCIE listi, a kojega je akademik Pečarić glavni urednik. Nakon toga, u Uredništvo Portala pristiglo je i reagiranje dr. Simića na argumente akadamika Pečarića, koje objavljujemo ovdje u nastavku.(mmb)
Add a comment        
 

 
UdbaJedan naš hrvatski tjednik nedavno je uputio pitanje glavnom Državnom odvjetništvu zašto ne procesuira partizanske ubojice, na što je dobio odgovor od glasnogovornice Odvjetništva Martine Mihordin, koja na jedan potpuno neuvjerljiv način nastoji opravdati nerad, ili bolje rečeno pristrani protuhrvatski rad Odvjetništva, čiji bezobrazluk kao nema kraja. Ona govori da su nadležna državna odvjetništva informacije i materijale kojima raspolažu dostavila nadležnim policijskim upravama sa zahtjevom za provođenje izvida, u što spadaju obavijesni razgovori s preživjelim svjedocima te prikupljanje relevantne dokumentacije, no dodaje, kako su u nekoliko predmeta osumnjičenici preminuli tijekom provođenja kriminalističke obrade. Nadležna državna odvjetništva navodno i nadalje postupaju po tim predmetima, kako bi se na temelju prikupljenih relevantnih činjenica, donijele odgovarajuće državno-odvjetničke odluke. Eto, poslije tolikih silnih godina Martina Mihordin nas želi uvjeriti da glavno Državno odvjetništvo savjesno obavlja svoju dužnost. I stvarno. I mene je policijska uprava u Dubrovniku svojedobno pozvala da kao sudionik Križnih puteva 1945. dadem svoju izjavu, no u ovom cirkusu nisam želio sudjelovati i dati alibi drugu Bajiću za njegov dugogodišnji nerad, koji graniči sa sabotažom. Naime, dok su partizanske ubojice još bile na životu i u stanju nazočiti sudskim raspravama, drug Bajić nije u ovom pogledu ništa poduzimao, a sada tobože traži zločince za koje zna da ih neće više naći. (N.Mulanović)
Add a comment        

Potkategorije

Ivan Raos

Sub, 19-09-2020, 17:50:26

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.