Pelješki mostPlanirana izgradnja pelješkog mosta uznemirila je sve oporbene stranke. Navode slijedeće razloge, zbog kojih se most ne bi trebao graditi: zbog dobrih susjedskih odnosa,  uskoro ulazimo u Europsku zajednicu i zbog toga granice nisu više važne,  zbog visoke cijene - od preko 2 milijarde kuna, a koje bi se trabalo uložiti u školstvo i znanost,  gradnja mosta nije u duhu bratstva i jedinstva budućeg zapadnog Balkana - itd. Dobar susjed mora biti samo Republika Hrvatska. U susjednim državama se može govoriti, djelovati i pisati sve što nije dobronamjerno prema našoj zemlji i to bez ograničenja. Zaboravljaju se prolazi kroz Neum i u bivšoj SFRJ, kada su milicajci BiH-e jurili za našim vozačima pod izlikom na primjer da su prešli punu crtu i od naivaca naplaćivali kazne. Pregledavali su i prtljažnike i koje neprilike su se stvorile ako vlasnik automobila nije imao račun za na primjer -  vreću cementa. U izvjesnim prilikama prolaz kroz Neum može postati još jedno sredstvo ucjenjivanja Republike Hrvatske. Vladajuće i oporbene stranke su složne oko ulaska Hrvatske u Europsku zajednicu. Nema druge alternative. Ako je istina što tvrde o individualnom ulasku Hrvatske u EZ-u, onda moraju biti svjesni da će se Šengenska granica pomaknuti na istok prema našim susjedima i da je za taj slučaj i te kako važna gradnja mosta na Pelješac.
Add a comment        
 

 
Svi SvetiBože! Ima nešto u meni što ne mogu izreći, jer bi to riječ umanjila, okrnjila. To je nešto duboko usađeno, predajom nošeno, što bi riječ, potrošena, zlokorištena, srušena, do srži osiromašena, povrijedila, nečasno potirala, smisao utrnula.

Bože! Ima nešto što ne mogu izreći, a nije slabost. Ima nešto što predajem drugim rukama da to oblikuju, dodaju sebe i to ponovno dijele.

To ne znam, ne mogu izreći.

Kad pred Tobom sklopim ruke, Ti to neizgovoreno slušaš i ponavljaš, u zajedništvu sa Svima Svetima.

Mira Donadini, član HKV-a,
http://www.donadini.net/

 

 
BleiburgDa li povijest pamti slučaj, ili da se nešto takvog sličnog danas događa u svijetu, kao što je ovo čemu smo sada svjedoci? Da vlasti druge države otkrivaju posmrtne ostatke tisuća mučenika kao što to danas čini susjedna Slovenija, a da “hrvatske vlasti“ to prešućuju. Odnosno, na svekolike, do gnušanja gadljive i samo prijezira vrijedne načine, tu stravičnu činjenicu u sredstvima javnog priopćavanja zataškavaju ili u najblažem slučaju, odmah smišljaju i stavljaju nekakvu usporedbu, a u svrhu umanjivanja ili, štoviše, opravdanja svog zločina. Istodobno, i za pojedinačne nehrvatske žrtve (uz najdublji poklon svakoj nevinoj žrtvi!) iz ovog posljednjeg rata, najglasnije zagovaraju „civilizacijsku“ dužnost suđenja i osude, pa im tako nije važno jesu li hrvatski branitelji i junaci nešto počinili u prekoračenju nužne obrane, ili je to namjerno i unaprijed smišljeno počinio napadač na Republiku Hrvatsku.
Add a comment        
 

 
Tin UjevićSvjetski dan kravate prvi puta je održan 18. listopada 2007. Središnji dio manifestacije činilo je vezivanje crvene kravate na spomenijke, pa su crvenu kravatu taj dan nosili ban Josip Jelačić, Marko Marulić, Franjo Tuđman i mnogi drugi. Inicijativa organiziranja ove svečanosti u čast najpoznatijem muškom uresu pripada udruzi Academia Cravatica. Ovaj hvalevrijedan projekt podržao je i premijer Republike Hrvatske dr. Ivo Sanader, predsjednik Stjepan Mesić, kao i Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora. Dan kravate obilježen je u mnogim gradovima diljem Lijepe Naše: u Dubrovniku, Splitu, Kninu, Imotskom, Zadru, Rijeci, Puli, Ogulinu, Karlovcu, Novoj Gradiški, Slavonskom Brodu, Osijeku, Varaždinu i Zagrebu raznim društveno-kulturnim događajima u kojima su uz kulturne sudjelovale i obrazovne ustanove te mjesna upravna tijela.
Add a comment        
 

 

Kornati goreTragična i besmislena pogibija 12 ljudi na Kornatu već pomalo pada u zaborav. Obitelji poginulih pate i uporno traže istinu o onome što se dogodilo. No, u pogrešno vrijeme. Sada je političarima važno (vidi: mali podsjetnik...) ono što nazivaju izborima, kao i njihova želja za ulaskom Hrvatske, prije svega njenih dobara, u EU. Sve više pjevaju i plešu, a slično dobro pjevaju kao i što vladaju, ili vladaju kao i što pjevaju. Stoga se valjda kao ptice pjevice svakim svojim „izborima nakon izbora“( vidi: kako zaustaviti osiromašenje) neprestano premještaju s jednih funkcija na druge, malo u Sabor, malo u vladu, malo u bogata poduzeća, a za dohranu im služe članstva u brojnim upravnim i nadzornim odborima tvrtki o čijem poslovanju najčešće ne znaju ništa.Nije shvatljivo da pojedinci ili institucije koje oštro kritiziraju stanje u Hrvatskoj i ovakav način „izbora“ pozivaju ljude da ponovno izađu na takve izbore kojima mogu birati (kako zaustaviti osiromašenje) samo one veseljake sa slika, koji su sudjelovali u brojnim aferama ili kriminalu koji nije sankcioniran. Političare osim pjevanja zanima i članstvo u EU koje će stanovnike Hrvatske stajati godišnje (studija IJF (str.61)) osjetno više nego što su štete od elementarnih nepogoda, pa stoga valjda ne brinu da uspostave odgovarajuću organizaciju za upravljanje u izvanrednim stanjima (što je upravljanje u krizama). Ono što se dogodilo na Kornatu samo je posljedica toga što netko ne radi svoj posao.(B.Molak)

Add a comment        
 

 
Ovim stupam na prijestolje tvojeHrvatsko društvo glazbenih teoretičara pokrenulo je manifestaciju Dani teorije glazbe kojom se svake godine u mjesecu listopadu, predavanjima i promocijama knjiga iz Biblioteke Društva skreće pozornost na teoriju glazbe. Ovogodišnji 3. Dani teorije glazbe, protekli su u znaku knjige Ludwiga Prautzscha "Ovime stupam pred Prijestolje tvoje"-figure i simboli u posljednjim djelima Johanna Sebastiana Bacha, i predavanja -  Simbolika u glazbi, a uz to predstavljena je i knjiga "Osnove teorije glazbe" Tihomira Petrovića. 23. listopada, u prostorijama Gradske knjižnice Grada Zagreba na Svačićevom trgu prof. Tihomir Petrović održao je još jedno iz niza vrlo zanimljivih predavanja o simbolici brojeva, oznaka biblijskih psalama, teoriji figura i simbola u posljednjim djelima Johanna Sebastiana Bacha. Istaknuo je veliku genijalnost J.S. Bacha u igri brojeva povezanih s njegovim djelom, te Bachovo veliko poznavanje Biblije i usmjerenost i opredjeljenost prema Bogu kao svom Stvoritelju. Uz kraći slikovni osvrt s predavanja, slijedi sažetak uvodnika iz najnovije knjige Ludwig Prautzsch: "Ovime stupam pred Prijestolje tvoje "(HDGT, Zagreb 2007.). Predavanje je vrlo poučno za glazbene stručnjake, no zanimljivo i za ljubitelje klasične glazbe i katoličke laike, a isto tako za osobe sklone brojčanoj simbolici.
Add a comment        
 

 
Drago PilselDonosimo zanimljiv prilog čitatelja Zvone Drinovca, koji u njemu komentira tko i na koji način piše za riječki Novi list, ustvrdivši kako se radi o starom, dobro poznatom kadru iz bivše Jugoslavije, koji je «svoj posao» - naizgled bez prekida, nastavio obavljati i u novoj državi. Posebno se između ostalog osvrnuo na Dragu Pilsela i njegovu kolumnu «Urbi et populi». «Kako svi ti stari komunisti i antidemokratski kadrovi nisu danas uvjerljivi kritičari Katoličke crkve, a s druge strane kritika Crkve je jedan od prioriteta partijskih kadrova i vlasnika Novog lista, trebalo je naći kakvu „korisnu budalu“ za takvu vrste kritike. I našli su za taj „zadatak“, žali Bože, tragičnu osobu Drage Pilsela. Godinama se već svake nedjelje poput kakva novovjerca obara svojim prozelitskim smicalicama na „fašistički moral i ustroj“ u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj. Pilsel se po pravilu bori protiv biskupa, nadbiskupa, kardinala, hrvatskih nacionalista koji se usude pozvati na svoju vjeru, i sl».
Add a comment        
 

 
Josip BrozNedavni ulazak u novi milenijum nam pruža mogućnost konačnom otkrivanju najbolje čuvane tajne, Tko je bio T.I.T.O.? Pod tim naslovom ARENA je objavila članak eminentnog profesora u domovini, Zlatka Tomičića (broj 1857, 18.7.1996). Vjerujem da su mnogi čitatelji ARENE prihvatili taj članak skeptično (naročito bivši komunisti) jer su autoru toga članka manjkali ‘konkretni’ dokazi dok su neki prihvatili tu mogućnost objeručke bez obzira na dokaze. Iz tog razloga je potrebno objasniti da li je to stvarnost ili dio “emigrantske bajke” kako mi je nedavno predbacio u pismu bratić iz Varaždina. Iz tog razloga kronološkim redom navađam ‘konkretne’ dokaze, objavljenih u knjigama engleskog govornog područja čiji se detalji suprostavljaju Titovom porijeklu.
Add a comment        
 

 
mitoDonosimo prilog članice Hrvatskog kulturnog vijeća Mire Ivanišević, koja je u svom tekstu postavila pitanje da li sadašnja (kao i bivše) vlade dopušta nestručan rad državne administracije, županija i lokalne samouprave – kao i korupciju i nepoštivanje zakonskih odredbi. Ta je pitanja detaljnije obrazložila potkrijepivši ih argumentima u 6 točaka. Primjerice - "Vlada katastrofalno stanje u izgradnji stambenih i ostalih građevinskih objekata zbog nedostatka pravovremenog rada građevinskih inspekcija. Na predstavku građana ministrica Marina Matulović Dropulić dipl.ing.arh. je svojim dopisom Urbr. 531-01-07-02 od 03.kolovoza 2007. odgovorila slijedeće: « Točno je da građevinskih inspektora ima malo, jer je za ta radna mjesta potreban građevinski ili arhitektonski fakultet i najmanje 5 godina radnog iskustva. Osim toga stručnjaci tog profila mnogo su bolje plaćeni u privatnom sektoru. Ministarstvo stalno objavljuje natječaje ali se na njih, upravo iz spomenutih razloga, kandidati ne javljaju. « Ministrici i njezinim suradnicima uopće ne pada na pamet da zbog velikih problema promjene uvjete za građevinskog inspektora, jer taj rad mogu raditi ljudi sa srednjim ili višim stupnjem obrazovanja uz određeni broj godina radnog iskustva i položenim stručnim ispitom za tu djelatnost. Zadnjih dana vidimo kaos i prebacivanje krivice s jednog na drugog kod gradnje na više mjesta u Zagrebu. Na te događaje se nije službeno oglasilo Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva".
Add a comment        
Pet, 20-09-2019, 02:17:27

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.