ObamaSAD dobivaju novog predsjednika, koji je biračima ponudio promjenu – promjenu kakvu Amerika treba. Međutim, osim izvođenja promjene novog predsjednika čeka izvlačenje SAD iz duboke političke, financijske, industrijske i ljudske krize, koja je obilno izvezena u globalni svijet. SAD greznu u nepotrebnim ratovima. Palestinsko-izraelska kriza je i dalje duboka i opasna te je mlinski kamen o vratu američke geopolitike. Recesija je zahvatila industrijsku proizvodnju koja je ostala u SAD. Američki kapitalisti su sami uništili svoj kapital. Mjehur stanogradnje se rasplinuo prošle godine. SAD su ove godine izgubile gotovo milijun radnih mjesta, najviše izvrsno plaćenih. Milijuni ljudi se boje ovrhe domova. Trgovina, industrija, banke i potrošači teško dolaze do potrebnih kredita. Država nacionalizira banke i osiguravajuća društva. Americi prijeti opća nelikvidnost. SAD se zadužuju 4 milijarde dolara dnevno. Sve navedene pojave samo su posljedica stanja u koje su se SAD dovele i položaja u kojem su se našle. Nova vlast će se uhvatiti u koštac s problemima koji pogađaju građane i poslovni svijet jednako.(Z.Mršić)
Add a comment        
 

 
predsjednikHrvatskim medijima nisu za izborna nagađanja dostatni američki predsjednički izbori pa ima sve više nagađanja o kandidatima za nove hrvatske predsjedničke izbore 2010. godine, iako će se 2009. godine na nov način održati mjesni i područni izbori. Znatiželju čitatelja potpiruje Ustav, jer će Hrvatska na izborima dobiti novog predsjednika. Znatiželja je toliko visoka da je i sadašnji predsjednik RH strogo ocijenio da se sadašnji predsjednik vlade ne bi smio kandidirati, jer bi on, sadašnji premijer, morao dokrajčiti hrvatski pristup EU! Čini se da se građani više zanimaju za kandidature, nego za samo biranje kandidata. Građani će se opet kaniti glasanja, jer znaju da njihov glas s birališta ne će ništa promijeniti u hrvatskoj politici.(Z.Mršić)
Add a comment        
 

 
Car je gol.....U pučkoj predaji nije zapisano što se dalje dogodilo, o tome svatko od čitatelja može sam maštati, ali nepobitna je činjenica da je car bio i ostao gol, kao što je uostalom uvijek i bio, ali to se nije vidjelo zbog sve šminke i pudera, vlasulja i pomada, plašteva i hermelina, modnih gurua, frizera, pedikera i brijača, spin doktora i savjetnika, javnih medija i njihovih djelatnika, interesenih skupina koje je štitio, kave s građanima, viceva i pučkog humora koji su puku zaklanjali pogled na pravog cara...(M.Međimorec)
Add a comment        
 

 
Car je golBila jednom carevina Horuvatija. Tek se bila izdigla iz pepela nakon devet stoljeća nestanka i ropstva pod stranom vlašću. Krvavom borbom izborila je svoju slobodu i neovisnost kad njen prvi car-osloboditelj, kojeg je narod zbog toga poštovao i slavio, oboli i iznenada umre. U čudnim okolnostima narod preko svojih predstavnika za njegovog nasljednika izabere novoga cara. Tom caru, ljutom potivniku svog prethodnika, koji ga je kaznio zbog pokušaja državnog udara, naime ponovno je želio staviti carstvo u vazalni položaj, jedini cilj u životu postade razaranje mita o prvom caru. Bio je jako tašt i željan slave, i jedina želja mu je bila da osvoji vječno mjesto u povijesti, više od svog prethodnika. Svim sredstvima želio je potamniti slavu osnivača i osloboditelja carevine pa se od samog početka svoje vladavine počeo dodvoravati velikim carstvima s kojima je Horuvatija graničila ili od njih ovisila.Te je pozivao strane predstavnike i obećavao im svakojake pogodnosti, te sklapao saveze i ugovore koji su išli na štetu njegovog carstva, ali su njega uzdizali u očima svijeta.(M.Međimorec)
Add a comment        
 

 
KaramarkoŠimonovićIzvršnoj i zakonodavnoj vlasti bi svi građani morali biti veoma zahvalni na brzom i dobrom odabiru novih ministara. Oba ministra su predstavila svoje programe kratko i uvjerljivo. Za gledatelje je bila prihvatljiva izjava da će se eliminirati uplitanje politike u sudstvo i policiju. Postavlja se samo pitanje što podrazumijevaju pod «politikom». Jesu li to pojedinci predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti? Jesu li to političke stranke? Koja politika će im odobravati sredstva za njihove programe? Zastupnik Ostojić je u Hrvatskom saboru iznio podatke o tome koliko se je u vrijeme ministra Lučina otpustilo policajaca iz raznih službi, par tisuća. Bili su nepismeni i s nezavršenom osnovnom školom. Koliko mi je poznato skoro svi su bili branitelji i zato nije imalo, prema mišljenju ministra Lučina, uopće smisla da ih se doškoluje. Zamijenili su ih, prema svom odabiru i valjda bez uplitanja politike, stručnim kadrom koji sigurno i danas radi u policiji. Pa se pitam što je taj stručni kadar napravio i zbog čega sada tolike zamjerke na rad policije?(M.Ivanišević)
Add a comment        
 

 
istinaZoran Vukman u Hrvatskom slovu piše o sve primjetnijem fenomenu apatije koja je zahvatila hrvatsko društvo u cjelini. Pa iako za takvo stanje evidentno postoji mnogo uzroka, (dovoljno je pogledati samo događaje kroz posljednja dva tjedna) konstatira kako je taj princip izrazito negativan za razvoj društva i zapravo pogoduje prventsveno onima koji su tu i takvu svijest stvorili". Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća objavio je u petak, 17. listopada 2008. godine članak gospodina Zorana Vukmana ( Hrvatsko slovo) pod naslovom:"liječenje smislom". Članak donosim u cijelosti iz razloga što autor članka piše velikim dijelom iz nebiblijske perspektive razumijevanja i gledanja Hrvatskih medija o sivilu i nemoralu, i o društvenom pesimizmu u današnjem Hrvatskom društvu. U zaključku ovoga moga članka ja neću iznositi svoje osobno stajalište, nego biblijsku perspektivu razumijevanja i gledanja članka gospodina Zorana Vukmana "liječenje smislom", koje bi nama Hrvatima moralo biti upozoravajuće, a ujedno i spasonsono Božje ogledalo istine!(Z.B.Ranogajec)
Add a comment        
 

 
HipokratDonosimo kratko, ali osebujno razmišljanje članice HKV-a Mire Donadini o u Hrvatskoj negativiziranoj i obezvrijeđenoj liječničkoj profesiji. Naime, kroz proteklih nekoliko godina o nekad veoma cijenjenoj struci stvoreno je i medijskim izvještajima potencirano izrazito negativno mišljenje, iako je nesumnjivo riječ o pojedincima koji predstavljaju kukolj kojega na žalost ima u svakom žitu. No, kako velika većina liječnika svoj posao obavlja savjesno, odgovorno i časno pred Bogom, bolesnicima i samim sobom, one među njima koji su korupciji skloni (a često se nalaze na utjecajnijim pozicijama, jer tako to obično biva), trebalo bi pravno sankcionirati i odvojiti od onih koji profesionalno i savjesno obavljaju svoj posao. S druge strane, vijesti i priče o pozitivnim primjerima ljudi koji svakodnevno spašavaju ljudske živote ili nas liječe od običnih i manje običnih bolesti na žalost ne mogu se pročitati iz jednog jednostavnog razloga i stava nakladnika, a to je da dobra vijest nije vijest i ne prodaje novine.(mmb)
Add a comment        
 

 
hladni ratPoslije pokušaja predsjednika Gruzije da ratom reintegrira Južnu Osetiju i poslije ruskog prekomjernog vojnog odgovora na taj pokušaj počelo se govoriti o novom hladnom ratu. Nakon gotovo dvodesetljetnog primirja u Osetiji, Gruzija se upustila u pustolovinu očekujući za nju potporu Zapada, budući da su gruzijsku vojsku obilno naoružali i pomno obučavali SAD i Izrael. Da je gruzijski predsjednik imao pogrešne prosudbe zna se po odbijanju nekih utjecajnih članica NATO-a da se Gruziji kad i Hrvatskoj uputi pozivnica za pristupanje tom savezu. Zapadni političari su na ruski prodor u Gruziju te na uništenje ili onesposobljenje tamošnje vojne i prometne infrastrukte sprva reagirali hladnoratnom retorikom, ali volje za ozbijan politički sukob nije bilo. SAD su ubrzo cio slučaj prepustile EU, a francuski je predsjednik s ruskim časovito došao do sporazuma o povlačenju ruske vojske. Rusija je nakon toga priznala samostalnost i Južne Osetije i Abhazije te time uzvratila Zapadu otcjepljenje Kosova od Srbije. Zapad nije želio pustolovinu na ruskim granicama. Čak je odustao od uvođenja najavljenih sankcija protiv Rusije. Konačni rezultati pustolovine gruzijskog predsjednika su afirmacija Rusije kao poštovanja vrijedne političke i vojne sile te još prikrivano i prikriveno udaljavanje Europe od SAD.(Z.Mršić)
Add a comment        
 

 
oznaZahvaljujući novoj knjizi «Partizanska i komunistička represija i zločini 1944-1946. dokumenti, Zagreb i središnja Hrvatska» dobivamo, na dohvat ruke, zbirku dokumenata, široj javnosti do sada nepoznatih. Dokument 134. je dopis načelniku OZN-e za Hrvatsku [1], koji govori o procjeni broja hrvatskih časnika i njihovoj sudbini. Prema podatcima ovog dopisa, NDH je krajem rata imala „oko 5-6 tisuća aktivnih i oko 8.000 rezervnih domobranskih te 2.500-3.000 ustaških oficira. Svi su većinom zarobljeni u Sloveniji i ukoliko nisu odmah riješeni, transportirani su u Srijem.“ Dopis izvješćuje da u Hrvatskoj ima još „oko 300 domobranskih oficira po logorima na prolasku za Srijem i isto toliko pod istragom. Ustaških oficira najviše 50“. Vlastima nove države se u Zagrebu u svibnju prijavilo 1.607 aktivnih domobranskih časnika i 1.275 rezervnih. Dopis načelniku OZN-e navodi da je polovica već riješena, dosta poslano u logore.(V.Ljubičić)
Add a comment        

Potkategorije

Ivan Raos

Ned, 5-04-2020, 04:36:08

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.