PečarićSa predstavljanja knjige akademika Josipa Pečarića "Zločinački sud u Haagu", održanog 5. kolovoza 2008. u Čavoglavima, donosimo izlaganje autora. Izdvajamo: "Organizator ove veličanstvene proslave Dana domovinske zahvalnosti učinio mi je veliku čast što je i ovo predstavljanje uvrstio u program Proslave. Zahvaljujem im se na tome. Zapravo, knjiga je trebala biti tiskana tek u rujnu i vjerojatno bi bila kompletnija – posebice dio o pismima potpore Marku Perkoviću Thompsonu, ali smatrao sam da je mnogo bolje da to bude sada u vrijeme najcrnjih dana za hrvatsku demokraciju – vrijeme intenzivnih pokušaja ponovne zabrane slobode misli, zabrane hrvatske pjesme, ukidanja ljudskih prava."(J.Pečarić)
Add a comment        
 

 
ŽepčeU nedjelju 27. srpnja u Žepču na poligonu osnovne škole pred više od tisuću posjetitelja, ljubitelja izvorne pjesme i običaja, priređena je smotra folklora. Kao i predhodnih godina, na smotru se odazvao veći broj kulturno umjetničkih društava koji njeguju tradiciju hrvatskog folklora svoga kraja. Na poziv organizatora, KUD „Naši Korijeni“ Bistrica, općina Žepče, odazvali su se; KUD „Svi Sveti“ iz Svilaja (Podsvilajska sela, općina Muć, kod Sinja), KUD „Ledina“, Gašinci (kod Đakova), KUD Slavonija Soljani (blizu Gunje), KUD „Ban Neorić“ iz Neorića kod Sinja, HKUD „Gromovnik“ iz Novog Šehera, KUD „Usorski Običaji“, Sivša, općina Usora, KUD „Derventsko Kolo“ iz Zagreba i KUD „Posavski Biseri“ iz Slavonskog Broda. O ovome lijepom, kulturnom događaju razgovarali smo s domaćinom, predsjednikom KUD „Naši Korijeni“ , gospodinom Bosiljkom Zrno, u Žepču poznatijim kao Lola. Kazao nam je: „Sretan sam i zadovoljan što je svake godine organizacija ove smotre sve bolja, tako da ove godine, osim što nas je malo poškropila kiša, ne mogu naći niti jedne zamjerke samoj organizaciji.(A. Marinčić) 
Add a comment        
 

 
politika13 godina od Oluje, usljed prividnih smjena vlasti, od udbaške do komunističke ruke i vice versa, uz obvezna međusobna jamstva kako nema čistki (uistinu, niti lustracije) i kako nitko nikomu ne će polagati račun za političke skandale, nastao je kontinuitet jedne politike koja ide dalje, i sve dalje – od Sinjske Alke, a moguće i Knina. Kao svaki iskusni boljševičko-komunistički birokrat, Sanader, Mesić i Bebić, imaju protokol za opravdanje njihovih središnjih ličnosti protokola – među koje je, kao u svakoj zapetljanoj birokraciji u komunizmu upao Mesićev izaslanik Mladen Krunjac – što se ove godine ne na Sinjskoj Alki a možda niti u Kninu. Na 3. kolovoza, pred Oluju, naše se dakle važne ličnosti ne mogu dogovoriti koja je središnjija. (I.Arapović)
Add a comment        
 

 
HolbrookeS portala Hrvati AMAC donosimo komentar iz kojega se jasno vidi pozadina uhićenja Radovana Karadžića i očitoj zaštiti koja mu je svih ovih godina od strane svjetskih moćnika pružana, bez obzira na današnje opovrgavanje istog. Izdvajamo: "Bez obzira na sav užas pokolja u Srebrenici kao i na ostala Karadžić-Mladićeva (ne)djela, uključivo i genocid, upravo je groteskno da se sudi samo ideologu tih ratnih zločina a zaboravlja se odgovornost njegovih tadašnjih 'saveznika'! Srbija nije a vjerojatno i nikada neće isporučiti Ratka Mladića koji je bio tek stroj za ubijanje, puki egzekutor plana stvorenog u 'ludim glavama' drugih ideologa i uz blagoslov svjetskih (ne-)moćnika(?); Mladić bi ionako prije sam sebi presudio. Dakle, tko su bili i tko su i danas nevidljivi (i vidljivi) 'saveznici' tih notornih ratnih zločinaca, oni, koji su to mogli i morali spriječiti a nisu?"(kamićak)
Add a comment        
 

 
BušićZvonko Bušić rođen je 1946. godine u hercegovačkom selu Gorice. U ranom djetinstvu dobio je nadimak Taik je je tako izgovarao riječ "čovik". Osnovnu školu završio je u Gorici, gimnaziju u Imotskom. Studirao je slavistiku u Zagrebu. Potkraj 60-ih godina našao se kao politički emigrant u Beču, Austrija. Tamo je upoznao američku studenticu Julienne Eden Schultz. Godine 1976. s njom i trojicom prijatelja - Petrom Matanićem, Slobodanom Vlašićem i Franom Pešutom - oteo je, bez oružja, putnički zrakoplov na liniji New York - Chicago. Nakon otmice zatražio je da američki tisak objavi njegov proglas koji prikazuje stanje hrvatskoga naroda u Jugoslaviji i poziva na uspostavu saomstalne hrvatske države. Zahtjev je podupro upozorenjem na bombu ostavljenu ( s uputama o deaktiviranju) u pretincu željezničke postaje Grand Central u New Yorku. Zatim je zrakoplov okrenuo prema Europi. Kanio je iz njega baciti rečeni proglas nad Lodonom, Parizom, Zagrebom i Splitom. Američki je tisak pod pritiskom vlasti objavio proglas. No dogodila se nesreća. Pri demontiranju bombe poginuo je policajac. Otmičari su se u pariškoj zračnoj luci Charles de Gaulle nakon pregovora predali policiji. U Americi su godine 1977. osuđeni na dugotrajne zatvorske kazne. Taik i Julie osuđeni su na doživotni zatvor, s pravom na pomilovanje, a Matanić, Vlašić i Pešut na 30. godina zatvora. Svi osim Taika odavno su na slobodi. Supruga Julienne čekala je i dočekala, poput Penelope, svoga Odiseja Taika koji nije lutao morima, nego je 32 godine odležao u najstrože čuvanim zatvorima SAD-a. 14. srpnja 2008. godine nakon 32 godine sprovedene u američkom zatvoru, Zvonko Bušić, jedan od najpoznatijih hrvatskih zatočenika vratio se natrag u svoju toliko voljenu domovinu Hrvatsku!(Z. Ranogajec)
Add a comment        
 

 

NE KrškoVodeće industrijske nacije stoje danas pred dilemom: Povećati investicije za gradnju novih nuklearnih reaktora na račun zapostavljanja razvoja obnovljivih izvora energije, ili prekinuti daljnju izgradnju nuklearki a povećati investicije u obnovljive energije. Vođa pronuklearnog scenarija je Francuska, a scenarija obnovljivih energija je Njemačka. Kroz zadnjih tridesetak godina je kod političara oscilirala dominacija jednog ili drugog scenarija, ovisno o momentalnim tehničkim i psihološkim problemima vezanim uz nuklearke kao i od duljine svjesne memorije većih atomskih nesreća poput Harrisburga (USA), Lucensa (Swiss), Windscale odnosno Sellafielda (GB), Saint-Laurenta (Francuska) i Černobila (Rusija) i veliki broj manjih ili većih tehničkih smetnja. Većina aktivnih građana je protiv nuklearne energije, ali to nije slučaj za industrijske bosove. Razlog je jednostavan: ako država (poreznici), investira u gradnju jedne nuklearke, onda danas samo pogon privatnoj industriji donosi u prosjeku dnevno po milijun eura čiste zarade. Kod tolikog novca lako dolazi do korupcije i političke malverzacije na štetu objektivnosti u diskusiji i ne obaziranja na želje i dobrobit građana.(I. Derado)

Add a comment        
 

 
TaikZgrozio sam se pročitavši izjavu gosp. Kajina (omen est omen) o njegovom stavu prema održavanju Thompsonovog koncerta u pulskoj Areni te njegovo razmišljanje o hrvatskom Mandeli, Zvonku Bušiću (http://www.domovinskirat.hr/content/view/8981/1430/lang,hr/). Tolika količina mržnje u tom čovjeku zahtjeva psihijatrijske seanse, premda je moje uvjerenje da bi za njega bilo najbolje podvrgnut se egzorcizmu. Kako je Kajin nije ateist nego antiteist ostavio bi ga u rukama psihijatrije. Kako se uopće mogla nakupit tolika količina negativne energije u tom sitnom kržljavom tijelu je čudo, a možda baš zbog toga. Čudim se isto kako ga mržnja više nije pojela. Skrivajući se iza istarskog antifašizma on je satelit iredente. Otkriva ga mržnja prema domoljubima i njihovom nastojanju da povrate pjesmom nacionalni ponos, a koji se sustavno obezvrjeđuje od 2000. godine. Hrvatski nacionalni ponos nije bez podloge i nije sagrađen na mitovima.(O. Šarunić)
Add a comment        
 

 
HrvatiDanas više nitko nebi znao pouzdano reći jesu li Hrvati zločinački ili human, plemenit narod. Jesu li nacisti, fašisti, desničari (ako baš moramo...), ili boljševici, komunisti i demokrati (u nekom novom ruhu). Nameću se takva pitanja, napose kad se svoj na svome svelo na ukrcavanje u neki Mesićev vlak ili se zaostaje zauvijek, ili pak na, tko je jamio, jamio je (bez ikakvih osobnih insuinacija na račun autora ove satirične upute vlastodršcima ili komu je već išla ali nek se ni to ne zaboravi...). Moj je otac govorio, dijete kad si meni lijepo kako si tek ostalom svijetu, pred svaku Polnoćku. Spartansko-romanski kućni odgoj ima časti, dostojanstva, ali i malo filozofije. Dokuči se kad se odraste. Diskretan je i skroman, pruži toplu riječ ali ukaže i na moguću subjektivnost. Nepopustljiv i tvrd u bitnim stvarima, ali nikad toliko da se od njega puca.(I.Arapović)
Add a comment        
 

 
DrvarČlanovi Koordinacije braniteljskih udruga hrvatskog kraljevskog grada Knina i članovi HKD Napredak predvođeni fra Petrom Klarićem hodočastili su 27. srpnja, u Drvar, gdje se obilježavao Dan molitvenog sjećanja na mučenike i žrtve Banjalučke biskupije, kao spomen na 27. srpnja, 1941. g. kada je među prvim nevinim žrtvama iz drvarske župe pao vlč. Waldemar Maximilian Nestor kada se u rano nedjeljno jutro šumskom uskotračnom željeznicom vraćao s hodočašća Sv. Ani u Kosovo kod Knina, kamo je tradicionalno hodočastila njegova župa. Istog dana skupa sa njim ubijen je još nepoznat broj njegovih župljana. Istog dana odveden je i ubijen župnik Bosanskog Grahova vlč. Juraj Gospodnetić a dva tjedna kasnije župnik u Krnjeuši vlč. Krešimir Barišić. Kao spomen na njih te još 36 svećenika i oko 15. 000 katolika banjalučke biskupije ubijenih u Drugom svjetskom ratu i poraću, te tri svećenika i jedne časne sestre te oko 760 katolika nevino ubijenih u Domovinskom ratu utemeljen je Dan molitvenog sjećanja. Na svečanosti se okupilo oko 1000 vjernika, kako iz Drvara, tako i hodočasnika iz raznih dijelova RH i BiH. (T. Čolak)
Add a comment        

Potkategorije

Ivan Raos

Uto, 18-02-2020, 06:31:50

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.