Pelješki mostJutarnji list 22. lipnja piše: "Tvrdoglavost kojom Vlada brani Pelješki most, govori da se radi o moralnoj i financijskoj korupciji"! Petar Šegedin, po kojemu bi se most mogao nazvati, veliki hrvatski književnik i borac za povijesnu istinu i interese hrvatskoga naroda u svom djelu Svi smo odgovorni govori o "presijecanju Hrvatske". Što se zapravo dogodilo? Požarevačkim mirom 1718. Dubrovačka republika uspjela je odijeliti svoj teritorij od mletačke Dalmacije i Albanije, dvostrukim izlaskom turske na more: kod Kleka i kod Sutorine. Ti izlasci ostaju Turskoj i za vrijeme austrijske vlasti nad Dalmacijom, što se produžuje i onda kada Austrija anektira Bosnu i Hercegovinu 1908. Tek 1918. nestaju ta dva izlaza na more, jer je Dalmacija bila likvidirana kao političko-administrativna jedinica u sastavu Hrvatske. Međutim SFRJ uspostavlja Bosnu i Hercegovinu u njenim povijesnim granicama ali samo s jednim izlazom na more, onim kod Kleka (Neum, Klek), dok je izlaz Sutorine prepušten Crnoj Gori, bez ikakvog obrazloženja, iako bi izlaz kod Sutorine, na granici Hrvatske i Crne Gore, jednostavnije, sadržajnije i bez ikakvog dijeljenja bilo koje republike postigla isti cilj – pristup Bosni i Hercegovini do mora.(M.Vuković)

Add a comment        
 

 

ranjo TuđmanTuđmanova djelatnost od osnutka Instituta se može okarakterizirati kao nacionalno-disidentska. Objavljivanjem po jugounitarističku čaršiju nepoćudnih radova navukao je gnjev raznih protuhrvatskih krugova, pa mu je djelovanje sve više ograničavano. Godine 1967., za Tuđmana presudne, bio je izbačen iz Komunističke partije, smijenjen s položaja direktora Instituta, a zabranjeno mu je i predavanje na Sveučilištu. Prisilno je umirovljen u 45 godini. Dakle, može se slobodno reći da je Tuđman "otvorio" hrvatske nacionalne teme (nametanje kompleksa krivnje zbog postojanja NDH, centralizaciju Jugoslavije koja je marginalizirala i provincijalizirala Hrvatsku, Jasenovački mit kao stožer novovjeke velikosrpske ideologije, Jugoslaviju koja je, do 70-ih godina, imala dosta karakteristika Srboslavije, hrvatski podređeni položaj u višenacionalnoj zajednici) nekoliko godina prije izbijanja "Hrvatskoga proljeća" 1971. Tokom 1971., Tuđman je radikalizirao i još jasnije izrazio svoje stavove, što je uzrokovalo i osudu od strane hrvatskoga komunističkoga vodstva (Miko Tripalo, Savka Dabčević-Kučar).(D.Kalafatić)

Add a comment        
 

 

Jurica PavičićJe li mu netko prepričao Bakarićeve riječi u ondašnjem Saboru o "najgoroj neprijateljskoj emigraciji," ili mu je ostao gorak okus u ustima prilikom slaboga odaziva nedavno održanom "hrvatskome filmskom festivalu" u New Yorku - kojemu je bio "počasni gost" - još se ne zna. Ali mržnja koja se svakotjedno iščitava iz njegovih tekstova, svjedoči da splitsko mandrilo ima velikih problema s brojnim i značajnim hrvatskim iseljeništvom. Osobno sam odbio posjetiti "hrvatski filmski festival" u središtu Manhattana zato što sam, ipak, za razliku od velike većine hrvatskih emigranata i njihove djece (koji su, onako, po inerciji, odbili posjetiti feštu jugovića), dobro obaviješten tko i kakvi su "umjetnici" tamo doživjeli svojih pet minuta "slave." Da nisam upućen u njihov rad, možda bih krivo pao pod njihovu propagandu -možda bih bio prevarenim- pa bih posjetio i ogledao vrhunska "umjetnička" djela neo-Jugoslavena na velikom ekranu. Bogu hvala, njemu mrski me «vlaški» geni obdare promućurnošću i «vlaškim šestim "čulom" koja su mi omogućila da izbjegnem filmski Jugo-fest usred grada New Yorka. Ni ovih mojih skromnih redaka nije vrijedan; ali uzimajući u obzir koliko njegova medijska kuća ima upliva u Hrvatskoj, gotovo sam prisiljen -dužan- napisati ovaj osvrt.(F.Budimlić)

Add a comment        
 

 

OlujaPrisjećajući se sa zahvalnošću briljantne vojno-redarstvene akcije „Oluja“, kojom je pred 14 godina izvršena reintegracija nasilno otrgnutoga dijela hrvatskoga državnog područja, i time učinjen velik korak prema cjelovitosti hrvatske nacionalne države, možemo postaviti pitanje, koji je odnos između nacionalnog identiteta i nacionalne države, kao i pitanje, je li prošlo vrijeme nacionalnih država, osobito u Europi, te pripada li budućnost njihovoj integraciji u globalističku unitarnu naddržavu, ili barem u nekakvu vrlo široku federaciju? Najprije pitanje o nacionalnom identitetu i nacionalnoj državi. Mogli bismo reći, da je nacionalni identitet specifičnost, koja je tijekom vremena dosegla zadovoljavajući stupanj etničke, jezične, vjerske, teritorijalno-političke, kulturalne i gospodarske integracije, da bi se ta nacionalna specifičnost oblikovala kao zaseban povijesni subjekt. Narod se oblikuje kao nacija, dakle kao zaseban povijesni subjekt tako da ima svoju državu, bez koje on nije čak ni član svjetske organizacije Ujedinjenih naroda. Bez svoje države narod nije subjekt povijesti i tvorac vlastite sudbine, nego je objekt povijesti, fusnota u analima povijesti drugih država. Radi toga je kategorija nacije i nacionalne države shvatljiva kao prirodno demokratsko doživljavanje svake zdrave pripadnosti određenoj tradiciji u njezinom životnom i povijesnom prostoru.(B.Lukšić)

Add a comment        
 

 

ČetniciProslava petog kolovoza je od samog početka naopako počela, na Mirogoju, dan ranije. Visoko izaslanstvo u punom institucionalnom sastavu, Predsjednik, Vlada i Sabor, položiše vijence na Spomen-križu u Aleji branitelja. Nakon toga, ode svak na svoju stranu. 'Desni' odoše odat počast 'svom' prvom Predsjedniku, a 'lijevi', na čelu s drugim Predsjednikom svih građana ove jadne države, odoše 'svojima' mrtvim narodnim herojima kako bi još jednom apostrofirali tko je to udario temelje, eto, hrvatskoj neovisnosti i slobodi. Predsjednik države još jednom namjerno (i s gnušanjem) zaobilazi grob svog prethodnika. Uzgred, upravo na televizijskim vijestima objaviše kako je američki predsjednik Obama zahvalio Clintonu na oslobađanju dviju novinarki iz sjevernokorejskog zatvora, naglasivši s dužnim štovanjem: hvala Predsjedniku Billu Clintonu, i to bez pridjeva 'bivši'.(D.Kalafatić)

Add a comment        
 

 

TransparentNogomet je, posebno na ovim prostorima propale države, od njenog nastanka početkom XX stoljeća pa do danas, oduvijek bio „puno više od igre same“. Način na koji su klubovi bivše države, naravno oni iz Beograda, osvajali prvenstva, kup ili postajali sudionici međunarodnih natjecanja, dobro je poznat, posebno iz perspektive Zagreba ili Splita. Nerijetko su treneri i igrači na radu „istočno od Drine“ bili protežirani, ulazili u momčad ili bili zvani u reprezentaciju, na račun talentiranijih i kvalitetnijih igrača, čiji je jedini „nedostatak“ bio što su Hrvati. Navijački je puk, prešutno, kristalno jasno bio politički određen, znalo se tko i zašto navija za Partizan, C. Zvezdu, Dinamo i Hajduk!(D.Tučkar)

Add a comment        
 

 
BiHKraljica Katarina Tomaš Kosača tijekom svoga života u kraljevskoj Bosni nije spadala u politički značajne osobe. Točnije, bila je sporedan lik van tijekova društveno važnih državničkih odluka. Tek s njenim bijegom iz Bosne i nesretnom životnom sudbinom postala je posebno važna ličnost oko koje se nekoliko stoljeća kasnije u narodu stvorio i svojevrsni mit. Kao posljednja kraljica oporučno je rimskom papi ostavila Bosnu do oslobođenja zemlje od turske vlasti, upisavši se time trajno u povijest. Nažalost, do tog oslobođenja nije došlo skoro četiri stotine godina. A i kada je na tlo BiH stupila noga austrougarskih vojnika ni to nije bilo oslobođenje u pravom smislu. Naime, do potpune slobode i jednakopravnosti nije došlo u XX. stoljeću kao niti početkom XXI. Hrvati BiH su i dalje bili ''dio nečega ili samo na papiru ravnopravna narodna komponenta'' ali istinski, nikada svoji.(M.Škarica)
Add a comment        
 

 
BiHKatarina je bila i franjevačka trećoredica. Kćerka hercega Stjepana Vukčića i žene mu Jelene, kćeri Stjepana Lazarevića, srpskog kneza, koji su bili bogumili, i žena pretposljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaša. Tako iz navedenog Katarininog porijekla proizlaze i određena srpska posezanja i dan danas za Bosnom. Ne može se zanijekati da se njen otac nije nazivao hercegom od svetoga Save i da nije bio povezan sa srpskim plemstvom rodbinski ili politički, no to ne daje za pravo nekome da na tom osnovu svojata nešto što u etničkoj osnovi nije njegovo. Također se može reći kako su tadašnji Srbi te po današnjoj BiH znatnim dijelom naseljenici vlaškog ili tzv. morlačkog korijena iako imenom isti - ali zapravo značajno; pojmovno, pripadnički i kulturološki različiti. Nakon višestoljetne turske vladavine, nažalost srpsko plemstvo je dobrim dijelom kao i hrvatsko, gotovo izbrisano sa političke karte. Srbi u famoznoj bitci na Kosovskom polju, a Hrvati nekih stotinu godina kasnije - u krvavoj katastrofi na Krbavskom polju kod Udbine, 9. rujna 1493. godine.[47](M.Škarica)
Add a comment        
 

 

INAOvom naslovu "Recesija u državi posljedica je lošeg gospodarenja upravo 'državnih menedžera'" trebalo bi dodati kriminalno' lošeg gospodarenja upravo najvećih državnih tvrtki, čiji enormni gubitak očajna i nesposobna država pokriva ad-hoc 'kriznim porezom' na teret drugih djelatnika ali i ekonomski najugroženije 'kaste' ove zemlje: umirovljenika. Uzmimo za primjer neke tobože 'najjače' hrvatske tvrtke - može INA, ili Hrvatska elektroprivreda, ili Hrvatske željeznice, kako hoćete.(D.Kalafatić)

Add a comment        

Potkategorije

Ivan Raos

Ned, 11-04-2021, 08:50:31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.