"Mir i kazna"Razne novinarske analize vukovarskih presuda nisu se ni stišale, kad se ovih dana na Interliberu u Zagrebu pojavila bivša glasnogovornica haškog tužiteljstva Florence Hartmann sa svojom knjigom Mir i kazna. Ustvrdila je kako ideju o međunarodnoj pravdi treba spasiti (sic!). To je navodno bio glavni motiv pisanja njene posljednje knjige, čije je hrvatsko izdanje osobno predstavila. Teza knjige jest da su svjetske sile od odluke o formiranju Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju 1993. pa do današnjih dana radile na opstrukciji suda, kako bi skrile svoje političke dogovore sa zločincima. Knjiga ističe Carlu del Ponte i njezinu pozitivnu ulogu u traženju zločinaca, poput uhićenja Miloševića i traženja izručenja Karadžića i Mladića. I tu se u stvari krije podvala. Florence Hartmann govori pozitivno o svojoj šefici Carli del Ponte. Ona ne analizira del Pontinu odgovornost, od tamo gdje je sve počelo, od nepodizanja odgovarajućih optužbi za razaranje Vukovara, sve do nedavnih sramotnih haških osuda za zločine u tom gradu! Nakon imenovanja u kolovozu 1999. za glavnu tužiteljicu, Carle del Ponte 5. studenog dolazi u Zagreb i sastaje se s hrvatskim ministrom pravosuđa Zvonimirom Šeparovićem. Pri tom susretu ministar Šeparović predaje joj opsežnu dokumentaciju o srpskim napadima na Vukovar i Dubrovnik, te optužne prijedloge protiv šestorice najodgovornijih za zločine u tim gradovima. Između ostalih, predlaže da se podignu optužnice protiv generala Blagoja Adžića i Veljka Kadijevića. Tim povodom zamjenik tužiteljice Graham Blewitt izjavio je da jedino tužiteljica sama može odlučivati hoće li ili ne započinjati istragu, te dodao da čak ni sudsko vijeće u Hagu ne može izmijeniti odluku tužiteljice da vodi neku istragu. Del Ponte je tada u Zagrebu novinarima izjavila da njezin prioritet ostaje dovršetak istrage zločina počinjenih u Hrvatskoj u 1991. i 1992. Bilo je to prije nego je započela kampanju optužbi protiv Hrvatske, zbog vojno-redarstvenih akcija oslobađanja od agresora. Očito da se njezin prioritet naglo promijenio, jer je u stvari postala sastavni dio onoga što Hartmann naziva opstrukcijom pravde.
Add a comment        
 

 
dr. Ivo DeradoNaša prošlost leži u Europi, a pogotovu budućnost. Samo one stranke koje su tako kulturološki orjetirane pripadaju Zapadu. Liberalna demokracija i mentalno razlikovanje socijalnog od socijalističkog vežu nas sa Zapadom. Filozof Karl Popper definira liberalnu demokraciju: Mogućnost smjenjivanja onih na vlasti bez prolijevanja krvi. Zato demokracija znači ne samo verbalno nego i realno distanciranje od diktatora bilo koje boje. Bez tog minimuma, jedna stranka ne pripada Europi. U skorim izborima moraju hrvatski građani pokazati mentalnu zrelost za EU. Zato je važno izići na izbore u što većem broju. Cinično ponavljanje da su sve stranke iste, korumpirane i lupeške, ne samo da je krivo, nego je psihološki štetno i za našu ekonomiju. Tko ne vidi razliku između stranaka, taj je politički slijep ili zloban. Neke nam stranke obećavaju, ako pobjede, da će „ukinuti“ siromaštvo. To je obmanjivanje. Osjećaj da je prošlost bolja od sadašnjosti je prouzrokovana lošim pamćenjem.
Add a comment        
 

 

KrižU jednosatnoj izvrsnoj televizijskoj emisiji "Lica nacije" 4. studenoga 2007. godine (u Sjevernoj Americi) koju je vodio dobar TV voditelj gospodin Branimir Bilić, Hrvatska televizija konačno je pokazala u riječi i slici, upozoravajuće ali i spasonosno Božje zrcalo istine! U emisiji su sudjelovali akademik Mislav Ježić i doc. dr. Mijo Nikić. Iskreno hvala uredništvu emisije "Lica nacije" i izabranim gostima emisije koji su, koliko su željeli i znali, iznosili svoja stajališta na temu: "Društveni kriteriji i novi humanizam? Na mnoga dobra pitanja voditelja emisije Branimira Bilića, jedno od temeljnih pitanja za mene bilo je: "Koliko je zapravo za sve ovo važan sustav vrijednosti odgoja obrazovanja znanosti i jedne kulture duhovnosti i odgovornosti?" Doc. dr. Mijo Nikić je odgovorio:" Dakle, problem jeste u tome što je zanemarena ta glavna duhovna dimenzija. Evo, mi smo sada u ovom izbornom i predizbornom vremenu, svi obećavaju bolje sutra, međutim bolji život ne će doći promjenom dolaskom nove stranke na čelo države, nego dolaskom novog čovjeka! Novi svijet se rađa novim čovjekom, a čovjek se treba nanovo roditi! Kad je Isus učenog Nikodema uvjeravao što je potrebno, jedan noćni razgovor su imali, onda je Isus rekao: "Zaista, zaista kažem ti, tko se odozgo ne rodi, taj ne može vidjeti kraljevstva Božjega." (Ivan 3,3)

Add a comment        
 

 
Ivo DeradoLord Ralf Dahrendorf, član britanskog gornjeg doma i nekadašnji rektor London School of Economics tvrdi: “Uvođenjem novog ustava poslije jedne diktature legalitet u novoj državi mora doći prije demokracije. Nekorumpirani i neovisni suci su utjecajniji negoli izabrani političari makar izabrani s golemom većinom. Sretne su one zemlje koje oboje imaju i gdje građani njeguju i štite i legalitet i demokraciju.” Nažalost mi nismo tako ni počeli i još uvijek ne pripadamo sasvim tim sretnim zemljama. Mi smo izišli iz sjene diktature u nekompletnu, pravno i demokratski defektnu državu. Nije dovoljno imati pouzdane i poštene izbore. Pravna i demokratska funkcija administracije, građansko sudjelovanje u politici, politička kultura, ljudska prava, civilne slobode još se uvijek nisu kod nas dovoljno afirmirali.
Add a comment        
 

 
Dolazak HrvataDonosimo prilog čitatelja Antuna Vukovića «Panslavizam - jedan korak do jugoslavenstva ili zapadnog Balkana», u kojem autor iznosi podroban presjek najvažnijih događaja iz prošlosti hrvatske države i hrvatskog naroda kroz četiri, po njemu ključna razdoblja. Naglašava potrebu prestanka kontinuiranog zanemarivanja i prešućivanja istine o osnovnim temeljima svakog naroda – njegovoj prošlosti - posebice podrijetlu, kao i o zbivanjima koja su kroz minula stoljeća bila od presudnog značaja, a danas se, iako mahom dokumentirana, uopće ne, ili se vrlo malo spominju. "Na nama je zaustaviti ponovnu slavensko-avarsku prijetnju zatiranja hrvatske države, naroda i imena. Najsigurnija i najčvršća obrana djedovine i naroda je znanje i saznanje istine vlastitog hrvatskog podrijetla. Dočekali smo vrijeme u slobodi i nezavisnosti trezveno i staloženo razmisliti, koje koristi za opće narodno dobro izvlačimo iz naše višetisućljetne hrvatske povijesti. Porazno je odmah na početku, i u slučaju da ne poznajemo našu bližu i daleku prošlost, drugim riječima, da prolazimo ravnodušni pored sudbonosnih i odlučujućih dogođaja u povijesti od kojih zavisi naša sadašnjost i budućnost sviju, koji dolaze poslije nas. ".
Add a comment        
 

 
Pelješki mostPlanirana izgradnja pelješkog mosta uznemirila je sve oporbene stranke. Navode slijedeće razloge, zbog kojih se most ne bi trebao graditi: zbog dobrih susjedskih odnosa,  uskoro ulazimo u Europsku zajednicu i zbog toga granice nisu više važne,  zbog visoke cijene - od preko 2 milijarde kuna, a koje bi se trabalo uložiti u školstvo i znanost,  gradnja mosta nije u duhu bratstva i jedinstva budućeg zapadnog Balkana - itd. Dobar susjed mora biti samo Republika Hrvatska. U susjednim državama se može govoriti, djelovati i pisati sve što nije dobronamjerno prema našoj zemlji i to bez ograničenja. Zaboravljaju se prolazi kroz Neum i u bivšoj SFRJ, kada su milicajci BiH-e jurili za našim vozačima pod izlikom na primjer da su prešli punu crtu i od naivaca naplaćivali kazne. Pregledavali su i prtljažnike i koje neprilike su se stvorile ako vlasnik automobila nije imao račun za na primjer -  vreću cementa. U izvjesnim prilikama prolaz kroz Neum može postati još jedno sredstvo ucjenjivanja Republike Hrvatske. Vladajuće i oporbene stranke su složne oko ulaska Hrvatske u Europsku zajednicu. Nema druge alternative. Ako je istina što tvrde o individualnom ulasku Hrvatske u EZ-u, onda moraju biti svjesni da će se Šengenska granica pomaknuti na istok prema našim susjedima i da je za taj slučaj i te kako važna gradnja mosta na Pelješac.
Add a comment        
 

 
Svi SvetiBože! Ima nešto u meni što ne mogu izreći, jer bi to riječ umanjila, okrnjila. To je nešto duboko usađeno, predajom nošeno, što bi riječ, potrošena, zlokorištena, srušena, do srži osiromašena, povrijedila, nečasno potirala, smisao utrnula.

Bože! Ima nešto što ne mogu izreći, a nije slabost. Ima nešto što predajem drugim rukama da to oblikuju, dodaju sebe i to ponovno dijele.

To ne znam, ne mogu izreći.

Kad pred Tobom sklopim ruke, Ti to neizgovoreno slušaš i ponavljaš, u zajedništvu sa Svima Svetima.

Mira Donadini, član HKV-a,
http://www.donadini.net/

 

 
BleiburgDa li povijest pamti slučaj, ili da se nešto takvog sličnog danas događa u svijetu, kao što je ovo čemu smo sada svjedoci? Da vlasti druge države otkrivaju posmrtne ostatke tisuća mučenika kao što to danas čini susjedna Slovenija, a da “hrvatske vlasti“ to prešućuju. Odnosno, na svekolike, do gnušanja gadljive i samo prijezira vrijedne načine, tu stravičnu činjenicu u sredstvima javnog priopćavanja zataškavaju ili u najblažem slučaju, odmah smišljaju i stavljaju nekakvu usporedbu, a u svrhu umanjivanja ili, štoviše, opravdanja svog zločina. Istodobno, i za pojedinačne nehrvatske žrtve (uz najdublji poklon svakoj nevinoj žrtvi!) iz ovog posljednjeg rata, najglasnije zagovaraju „civilizacijsku“ dužnost suđenja i osude, pa im tako nije važno jesu li hrvatski branitelji i junaci nešto počinili u prekoračenju nužne obrane, ili je to namjerno i unaprijed smišljeno počinio napadač na Republiku Hrvatsku.
Add a comment        
 

 
Tin UjevićSvjetski dan kravate prvi puta je održan 18. listopada 2007. Središnji dio manifestacije činilo je vezivanje crvene kravate na spomenijke, pa su crvenu kravatu taj dan nosili ban Josip Jelačić, Marko Marulić, Franjo Tuđman i mnogi drugi. Inicijativa organiziranja ove svečanosti u čast najpoznatijem muškom uresu pripada udruzi Academia Cravatica. Ovaj hvalevrijedan projekt podržao je i premijer Republike Hrvatske dr. Ivo Sanader, predsjednik Stjepan Mesić, kao i Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora. Dan kravate obilježen je u mnogim gradovima diljem Lijepe Naše: u Dubrovniku, Splitu, Kninu, Imotskom, Zadru, Rijeci, Puli, Ogulinu, Karlovcu, Novoj Gradiški, Slavonskom Brodu, Osijeku, Varaždinu i Zagrebu raznim društveno-kulturnim događajima u kojima su uz kulturne sudjelovale i obrazovne ustanove te mjesna upravna tijela.
Add a comment        
Sri, 18-09-2019, 08:00:37

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.