Detalji

Objavljeno: 27. kolovoza 2009.

Uvijek mi je smetalo kada bi se za predsjednika Tuđmana koristila sintagma „prvi hrvatski predsjednik“. Znao bih upitati: Zašto prvi, kad drugog nismo ni imali. Istina, Mesić je predsjednik RH, ali zar za njega uopće možemo reći da je „hrvatski predsjednik“?. Mesićevo reagiranje na članak Ivana Miklenića «Kakvog predsjednika trebamo?» („Glas Koncila“, 13. 8. 2009.) je iznova pokazao koliko sam u pravu. Zapravo, čitajući sjajan Miklenićev tekst očito je kako on želi da za slijedećeg predsjednika opet dobijemo „hrvatskog predsjednika“, pa zato i kaže kako „budući hrvatski predsjednik treba biti osoba koja voli ljude, osobito hrvatski narod i hrvatsku državu“. Jasno je da za kandidate koji dolaze iz tzv. lijeve opcije (Josipović, Pusić, Kajin, Latin) ne možemo reći da baš vole i hrvatski narod i hrvatsku državu, kao ni za sadašnjeg predsjednika koji je dva svoja mandata i svu moć koju ima predsjednička pozicija iskoristio da opravda svoje izdajničko ponašanje na Sudu u Haagu. Zar netko tko voli svoj narod i svoju državu može lažno svjedočiti na stranom sudu i protiv svog naroda i protiv svoje države?(J.Pečarić)

Detalji

Objavljeno: 27. kolovoza 2009.

Donosimo dio propovijedi gospićko-senjskog biskupa i člana Hrvatskoga kulturnog vijeća mons. Mile Bogovića sa svete mise povodom obilježavanja Dan zahvalnosti u Gospiću 5. kolovoza 2009. "Papa Benedikt XVI. proglasio je ovu godini Svećeničkom godinom. Kao uzor svećenika Papa nam svima, svećenicima i drugim vjernicima, stavlja lik sv. Ivana Vijaneja. Vijanej je umro 4. kolovoza1859. Lakše ćemo zapamtiti ako rečemo da je umro na dan kada je počela „Oluja“, a u godini kada je umro Josip Jelačić.Umro je mirno i spokojno, sa sviješću da je učinio što je mogao, zadovoljan što je osjećao da je Bog uvijek bio s njime. Osjetio se pobjednikom jer je vjerno služio dobrom i pravednom gospodaru. Umro je, dakle, iste godine u kojoj je umro i ban Josip Jelačić. Htio bih i o tome danu nešto reći.(M.Bogović)

Detalji

Objavljeno: 26. kolovoza 2009.

Godine 312 pred samu bitku kod Mulvijeva mosta, rimskom Caru Konstantinu, prema legendi, ukazao se križ s natpisom - In hoc signo vinces! (U ovom znaku pobjeđuješ). Car je odmah naredio da svi vojnici na svoje štitove stave znak križa. U tom znaku je hametice porazio vojsku uzurpatora Maxencia. To je bio uvod u Milanski edikt kojim je po prvi put kršćanstvo izjednačeno sa drugim religijama u Rimskom Carstvu, ili jasnije kazano – kršćanstvo dobilo slobodu javnog djelovanja. U svakom slučaju riječ je o jednom od prijelomnih trenutaka u povijesti kršćanstva. Od tog momenta križ je pobjedonosno postao javni znak i simbol koji predstavlja misterij Krista.Križ nikako nije ideološki znak ili simbol, on je mnogo, mnogo više – križ je simbol misterija žrtvovanja za ljubav čovjeka, misterij Krista. Političke simbole na javna mjesta postavljaju političke pristaše, a skidaju ih politički protivnici. Sa križem je situacija posve drugačija. Križ postavlja Ljubav, a skida ga Mržnja – želi ga Dobro, a ruši ga Zlo. A Ljubav i Mržnja, te Dobro i Zlo su generalne i vječne kategorije i nemaju ništa zajedničko s nekim političkim pokretom ili ideološkom usmjerenošću. Kao što su dan i noć vječni i nemaju nikakve veze sa politikom.(M.Prpa)

Detalji

Objavljeno: 26. kolovoza 2009.

Bilo je to prije godinu dana: Američki vozači prvi put plaćaju benzin u prosjeku više od četiri dolara po galonu (3.8 litara), objavio je u nedjelju američki autoklub AA. Nacionalna prosječna cijena benzina 'regular' tijekom noći narasla je s 3,988 na 4,005 dolara za galon odnosno 4,8 kuna za litru» ('Lider', dat.: 8. kolovoz 2008.g.; dakle, bilo je to u ono vrijeme kad je cijena barela nafte u New Yorku iznosila 140 dolara a danas je oko 65 dolara po barelu!).Dana desetog lipnja ove godine partneri INA(ca. 44 % vlasništva tvrtke) i MOL (ca. 48 % vlasništva) izabrali su novi nadzorni odbor, a evo kako:Glavna skupština INA-e, na kojoj je bilo 92,1 posto ukupnog broja glasova, prihvatila je razrješenje Ivana Šukera, Damira Polančeca, Tomislava Ivića i Đure Dečaka s dužnosti članova Nadzornog odbora INA-e, a MOL je s funkcije članova Nadzornog odbora opozvao svoja dva člana.Ne bi želio poštene ljude povrijediti ali pretpostavljam da poznati nogometni trener Tomislav Ivić trenira malonogometnu momčad hrvatsko-ugarske kompanije MOL/INA a predsjednik Lovačkog saveza (pričuvni general) Đuro Dečak valjda za članove Uprave i Nadzornog odbora organizira zajednički hrvatsko-ugarski lov na visoku divljač!?(D.Kalafatić)

Detalji

Objavljeno: 26. kolovoza 2009.

Radio i televizija su sigurno među najvažnija dva tehnička dostignuća koja su obilježila XX. st, prvenstveno zbog ogromnog utjecaja na cijelo čovječanstvo i njegovo pretvaranje u globalno selo. Primjena najsuvremenijih tehničkih dostignuća i trendova, ubrzo ili gotovo istovremeno kada ih je primijenio i „razvijeni svijet“, u Hrvatskoj je do današnjih dana konstanta, što samo po sebi svjedoči o sposobnosti, obrazovanju i radišnosti njenih stanovnika. Danas, 25.kolovoza, pomalo zaboravljeno, prolazi i jedna, za mnoge iznenađujuća obljetnica - 70 godina od emitiranja prve TV slike 1939. godine, u zoru novog svjetskog sukoba. Na tadašnjem sajamskom prostoru u Savskoj ulici tehničari firme Philips, postavili su glomaznu opremu dovezenu u kamionima posebne namjene. Zagrebački su uglednici imali prilike tih desetak dana nekoliko puta po desetak minuta promatrati čudo prijenosa slike na mali ekran. Zapisi govore, kako su prve TV nastupe ostvarili i zagrebački umjetnici Ruža Cvjetičanin, Vera Grozaj, Anka Kernić, Zvonko Tkalec, Tomislav Neralić…(D.Tučkar)

Detalji

Objavljeno: 26. kolovoza 2009.

2. travnja 2009, je Europski parlament u Bruxelesu donio Rezoluciju o Europskoj savjesti u vezi s europskim totalitarnim režimima u prošlom stoljeću, određujući 23. kolovoza kao dan za komemoraciju svim žrtavama tih režima. Taj dan se u tekstovima, vezanim za Rezoluciju nazivlje engl. „A coimbined day of commemoration for the victims of nazism and communism“ ili u prijevodu „Mješoviti dan komemoracije za žrtve nacizma i komunizma“. Datum je odabran na spomen Protokola o nenapadanju između Sovjetskog saveza i Nacističke Njemačke, koji su potpisali Molotov i Ribbentrop 23. kolovoza 1939. Međutim, brzo nakon toga je uslijedila agresija zemalja potpisnica na Poljsku i njena podjela, što je označilo besmislenost donesenog protokola.(dr.sc.I.Lisac)

Detalji

Objavljeno: 06. travnja 2011.

U povodu ovogodišnjeg Dana slobode medija, Hrvatsko novinarsko društvo u posebnom je priopćenju (HND, 2.5.2009.) oštro kritiziralo stanje medijske (ne)slobode u Hrvatskoj.Vlasnici i dalje izravno interveniraju u uređivačku politiku. Politički pritisci na medije nisu prestali ni u javnim, ni u lokalnim niti u privatnim medijima - kaže HND, i upozorava...'Sadašnji trend izbjegavanja bitnih tema, forsiranje zabave, spektakla, dominacije crne kronike, izmišljanje i proizvodnja celebritya u konačnici rezultiraju bijegom od novinarstva, cenzurom i autocenzurom. Kao što znamo, mediji u Hrvatskoj vole pisati o drugima, ali ne vole pisati o sebi. Svakodnevno u tisku možemo čitati o raznim financijskim i drugim aferama, kako političara, tajkuna i običnih građana. Ti isti mediji, međutim, nerado pišu o sebi, a još manje o svojim vlasničkim strukturama. Tko su njihovi pravi vlasnici? Tko postavlja urednike? Kome ti urednici moraju odgovarati? Čije to želje moraju uzeti u obzir?(M.Bošnjak)

Detalji

Objavljeno: 24. kolovoza 2009.

Redovito pratim portal HKV-a. Izuzmem li razne tekstove o povijesnim i kulturnim događanjima sve ostalo se odnosi na uočavanje nepravdi i nepravilnosti u vladanju kao i na istupe vladajućih i oporbe prema sudu u Haagu pa i samom obrambenom ratu.O gospodarstvu se malo piše. O siromaštvu građana se malo piše. O upravljanju s poduzećima u potpunom ili djelomičnom državnom vlasništvu i njihovom neplaćanju obveza prema radniku i državi malo se piše. Nigdje nisam pročitala neki konkretan program o načinu, pa makar i na duge staze, izlaska iz gospodarske i političke krize od nestranačkih stručnjaka. Građanima je dosta raznih prepucavanja. Njima je najvažnije preživjeti i prije svega nahraniti svoju djecu.(M.Ivanišević)