Poznato je, prema podacima Komisije za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava, da je na području Republike Hrvatske do rujna mjeseca 1999. godine evidentirano preko 600 grobišta ratnih i poratnih žrtava Drugog svjetskog rata, a brojna su stratišta i grobišta ostala nezapisana i neobilježena. Zahvaljujući angažiranju brojnih pojedinaca i aktivnostima udruga i lokalne vlasti, nakon propasti komunističke tvorevine i osamostaljenja Hrvatske došlo je do podizanja spomen križeva i odavanja dužne počasti žrtvama bezumnih likvidacija iz tog razdoblja. Tako je iz pijeteta prema stradalima na grobištu Pancerica u Virje Otoku Lovačko društvo Sveti Hubert 1994. postavilo spomen križ, a u spomen na stradale šest godina kasnije blagoslovljena je i sagrađena spomen kapela posvećena hrvatskom blaženiku, kardinalu Alojziju Stepincu.

Komisija je za svog postojanja paralelno s prikupljanjem podataka o grobištima nastojala evidentirati žrtve i stradale iz ratnog i poratnog razdoblja te je tako evidentirano 260 tisuća žrtava. Iako posao na prikupljanju i evidentiranju podatka o žrtvama nije završen Komisija je početkom sljedeće godine prestala s radom, a prikupljena građa postala je nedostupna kako popisivačima na terenu tako i voditeljima Istraživačkih središta po županijama.

U želji da se odgovarajućim spomen znakom obilježe brojna grobišta i još ničim označena stratišta Varaždinske i Međimurske županije nastojali smo nekako nanovo pokrenuti rad Komisije, a u lipnju 2000. godine smo još u sklopu Istraživačkog središta Varaždin, prišli utvrđivanju lokacije najvećeg grobišta Varaždinske županije, grobišta Dravska šuma koje je smješteno uz rijeku Dravu, sjeverno od grada. Kako se tijekom ljetnih mjeseci nije mogao ponovo pokrenuti rad Saborske komisije, 20. rujna 2000. godine u dvorani za sastanke Varaždinske županije održali smo osnivačku skupštinu Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava. Prvenstveni zadatak udruge bio bi obilježavanje grobišta spomen križem, prvo u Varaždinu, a nakon toga i na ostalim grobištima i stratištima, kao i daljnjeg prikupljanja podataka o žrtvama ratnog i poratnog stradanja. Društvo su osnovale osobe koje su se već ranije istakle na obilježavanju grobišta i prikupljanju podataka o stradanjima, a u rad udruge aktivno su se uključili voditelji istraživačkih središta Komisije iz Međimurske i Varaždinske županije.

Spomen križem obilježena su sva poratna grobišta u Međimurju

Do tog razdoblja spomen križem obilježena su grobišta Mostišće kod Sudovca, u Višnjici, Tužnome, Maruševcu, Virje Otoku i Lovrečanu, u općini Cestica, a nakon registracije većinu napora usmjerili smo prema dobivanju dozvole za podizanje spomen križa na grobištu Dravska šuma Varaždin, što nam je u trećem pokušaju i uspjelo. Spomen križem obilježili smo sva poznata poratna grobišta u Međimurju te su tako postavljeni spomen križevi na grobištima u Štrigovi, Hrašćanu i Šenkovcu u Međimurju, a zatim i u Čukovcu Ludbreškome i Kućanu Ludbreškome. U suradnji s udrugom Hrvatski domobran Varaždinske Toplice organizirali smo, povodom 60-te obljetnice stradanja, 28. rujna 2003. godine komemoraciju i blagoslov spomen križa na grobištu u Leskovcu, u župi Svibovec, a zahvaljujući angažiranju članova ogranka u listopadu 2004. proslavili smo postavljanje spomenika civilnim žrtvama V. Toplica.

Uz pomoć brojnih sponzora i dobročinitelja uspjeli smo postaviti spomen križ na grobištu Dravska šuma Varaždin, kojeg je 19. lipnja 2004. godine blagoslovio msgr. Marko Culej, varaždinski biskup, a tada je prvi put na Dravi, za poratne žrtve rijeke Drave, grada Varaždina i varaždinske Dravske šume služena i misa zadušnica. Kod spomen križa vijence su položila izaslanstva 15 udruga s područja sjeverozapadne Hrvatske, kao i predstavnici Grada i Županije, članovi Hrvatskog društva političkih zatvorenika, udruga Hrvatski domobran, članovi Počasnog bleiburškog voda iz Austrije, Gimnazije Varaždin, MH Čakovec i Bjelovar i izaslanstvu Trećeg hrvatskog žrtvoslovnog kongresa, koji se tih dana održavao u Zagrebu.

Dobra suradnja sa Društvom iz Ljubljane

Uspostavljena je suradnja s Društvom za ureditev zamolčanih grobov iz Ljubljane, s kojim je u veljače 2001. godine u Varaždinu potpisana povelja o suradnji, jedno vrijeme sudjelovali smo i u radu Komisije Vlade Republike Slovenije za uređivanje prešućenih grobova, a pred međunarodnim institucijama Europe, i institucijama vlasti Hrvatske i Slovenije ukazivali smo na obvezu civiliziranog svijeta na dostojan odnos prema žrtvama i uspjeli smo zaustaviti rušenje podignute spomen kapelice na grobištu Kočevski rog koju je slovensko Društvo podiglo na jednom od najvećih grobišta susjedne države. Otvoreno smo izrazili svoje neslaganje sa pokušajem sudskog progona predsjednika slovenskog Društva, Franca Permea koji su zbog prenošenja istine, protiv njega pokrenuli „čuvari već napisane povijesti“ na sudu u Sloveniji. Preko njemačke ambasade uspostavljena je i suradnja s Njemačkim savezom društava za očuvanje vojnih grobova. U cilju obilježavanja grobišta i utvrđivanja žrtava uspostavljena je i suradnja s Ministarstvom kulture Republike Hrvatske, Konzervatorskim odjelom u Varaždinu, Županijskim, općinskim i gradskim vlastima sjeverozapadne Hrvatske kao i s udrugama koje njeguju uspomenu na prešućene hrvatske žrtve Drugog svjetskog rata i poraća.

Kod spomen križeva redovito se održavaju komemoracije

Na svim obilježenim grobištima održavaju se jednom godišnje komemoracije, a povodom „okrugle“ godišnjice upućuje se poziv i crkvenim i državnim vlastima. Tako se od 1995. godine svake godine, uglavnom na drugu nedjelju mjeseca lipnja, služi misa za žrtve grobišta „Pancerica, a kod križa se položi vijenac općinskog izaslanstva i Društva. Redovito se održavaju komemoracije na grobištima u Međimurju, a povodom 60-te obljetnice stradanja „križara“, 23. srpnja 2006. godine u Lovrečanu misu za žrtve predvodio je moms. Vlado Košić, pomoćni biskup zagrebački, a ove godine za žrtve grobišta „Repova šuma“ u Štrigovi misu je predvodio mons. Juraj Jezerinac, vojni ordinarij. Tu je vijenac u ime Vlade Republike Hrvatske položio pukovnik Ivan Grujić, pomoćnik ministrice Kosor, a komemoracija je održana pod pokroviteljstvom općine Štrigova. O svim tim događajima snimljeni su DVD ili video zapisi i informirana javnost.

Osim popisa žrtava na području SZ Hrvatske članovi Društva podržavaju sve koji nastoje spomen križem obilježiti grobišta i evidentirati i zapisati okolnosti stradanja žrtava u doba totalitarnih vlada prošlih razdoblja, a nastoje pomoći i ostalima koji žele na dostojanstven način odat poštovanje prema žrtvama totalitarnih režima prošlog razdoblja. Tako Društvo danas ima podružnice u Čakovcu. Predsjednik Josip Kolarić i Virovitici koje vodi Vlatko Ljubičić, a u cilju upoznavanja javnosti sa aktivnostima Društva i stradanjima žrtava u susjednim zemljama osnovano je u Velenju i Povjerenstvo Društva za Republiku Sloveniju koje je zahvaljujući angažiranju Dragutina Šafarića, predsjednika Povjerenstva razvilo projekt «Pieteta», u kojem se na web stranicama mogu pogledati aktivnosti Društva, kao i prikupljena građa o stratištima i grobištima Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije.

Odavanje počasti stradalim žrtvama

Rad članova Društva očituje se i u njegovanju uspomena na hrvatska stradanja te smo kao jedan od suorganizatora hodočašća „Tihi koraci dvaju domovinskih ratova“ prišli obilježavanju 60 obljetnice Bleiburške tragedije, a trasu puta Vukovar – Bleiburg, dugu oko 500 kilometara, dijelom su propješačili i naši članovi. Kroz Varaždinsku županiju hodočasnicima smo na više mjesta priredili doček i zakusku, a slike dočeka u Čukovcu i ispraćaja u Virje Otoku obišle su svijet i ostale trajno upisane u uspomene hodočasnika i mještana naselja.

Temeljne postavke oko kojih se okupljaju članovi Društva su; Obilježavanje grobišta ratnog i poratnog razdoblja, održavanje komemoracija i odavanje počasti stradalim žrtvama, prikupljanje podataka o žrtvama i grobištima i informiranje javnosti o rezultatima rada, suradnja s ostalim Društvima i sličnim udrugama te sa državnim i lokalnim vlastima i ustanovama u cilju prikupljanja podataka i utvrđivanju istine o stradanjima.

Spomen na poginule iz Međimurja koji su mobilizirani u mađarsku vojsku

Tako je u planu Društva podizanje spomen križa na grobištu „Zamlaka-Plitvički kanal“ u općini Trnovec, a ove godine postavljen je i spomen-križa na grobištu „Gaj-Strmec Podravski“ u općina Petrijanec. Želja je članova Društva da se u spomen na poginule vojnike iz Međimurja koji su bili mobilizirani u mađarsku vojsku i stradali uglavnom na istočnom bojištu podigne spomen obilježje, a spomen križ planira se postaviti i na ostalim stratištima. U planu je evidentiranje svih grobišta na području Varaždinske županije, a želja je članova da se njihove lokacije označe putokazima i natpisnim tablama.

 U znak zahvalnosti i osobnog višegodišnjeg angažiranja na obilježavanju grobišta i utvrđivanju žrtava kao i prenošenju istine o prešućivanim hrvatskim žrtvama članovi Društva donijeli su Odluku o dodjeli priznanja „Ivan Borak“, a koje se dodjeljuje pojedincima na uspomenu na umrlog člana Društva koji je svojim višegodišnjim radom i odricanjem gotovo danonoćno brinuo oko izgradnje, uređenja i opremanja spomen kapele na grobištu Pancerica u Virje Otoku. Za neizmjeran doprinos kod obilježavanja grobišta i prenošenje istine o žrtvama priznanje je do sada uručeno; Francu Perme iz Slovenije, Zdravku Ivkoviću iz Bjelovara, Dragutinu Šafariću iz Velenja i Pavlu Kancijanu iz Čukovca kod Ludbrega.

Za svako naselje načiniti popis stradalih i poginulih

Iako je od stradanja u ratnim i poratnim danima Drugog svjetskog rata prošlo šest desetljeća mnoga mjesta i naselja ni danas nemaju popis stradalih, poginulih i ubijenih. Iako je još 25. siječnja Vijeće Europe prihvatilo deklaraciju o osudi zločina komunizma u Hrvatskoj se ne osjeća nikakav značajniji pomak u vrednovanju žrtava i obilježavanju grobišta ratnog i poratnog stradanja. Zbog toga još više treba cijeniti i poštivati rad malobrojnih entuzijasta koji svojim nesebičnim i požrtvovnim radom doprinose očuvanju povijesne istine. Kako bi potaknuli veću brigu vlasti o žrtvama Društvo je na ovogodišnjoj skupštini donijelo „Deklaraciju o pravima žrtava, a na natječaj resornog Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka prijavljen je projekt „Hrvatske šume nijemi svjedoci stradanja- stratišta sjeverne Hrvatske“.

Sačuvati uspomenu na vojnike u preoranim grobovima groblja u Varaždinu

U Varaždinu na groblju ima danas dva spomen groblja, poginulim i pokopanim vojnicima iz Prvog svjetskog rata, na koje tek podsjeća lijepo uređeni dio groblja i drugi, veći dio groblja, na kojem se nalazi impozantan, velebni spomenik poginulim partizanskim borcima oko kojeg je smješten spomen park površine preko 4 tisuće kvadratnih metara. Grobovima suprotne strane nema ni traga ni spomena. Prešućeno je kao što je i do pred par godina bilo prešućeno grobište uz rijeku Dravu, a koje smo uspjeli spomen križem obilježiti. Grobovi poginulih vojnika u ratu su naredbom vlasti iz srpnja 1945. godine preorani, odnosno s grobova su uklonjeni nadgrobni spomenici, a grobna mjesta uprava groblja prodala je novim korisnicima, iako je komunistička vlast naredila da se površine gdje su bili grobovi suprotne strane „okupatora i njihovih pomagača“ iskoriste za sadnju ukrasnog bilja i drveća. U Varaždinu je učinjen i korak dalje u zatiranju prava i na samu opstojnost hrvatskih žrtava, te je mjesto gdje su bili „okupatorski vojnici i sluge okupatora“ rasprodano kako bi se i fizički odstranila svaka pomisao na moguću obnovu groblja. I dok Nijemci postepeno obnavljaju grobove svojih vojnika stradalih i poginulih u Drugom svjetskom ratu, što im je kao civiliziranom narodu i dužnost i obveza, mi Hrvati poginule vojnike hrvatske vojske prešućujemo.

Zbog toga jer smatramo da svi pokojnici imaju pravo barem na vlastiti grob, pokrenuli smo inicijativu za izgradnju skromnog spomenika, kao uspomene na pokopane vojnike u preoranim grobovima na varaždinskom groblju, a s tom nakanom upoznat je i Grad Varaždin, Parkovi Varaždin, Vlada Hrvatske, Varaždinska županija, veleposlanstvo Njemačke i preko njih Savez veteranskih udruga koje vode brigu za grobove i groblja njemačkih vojnika u Drugom svjetskom ratu. U dobivenom odgovoru na naš prijedlog, Savezna udruga iz Njemačke nas obavještavaju o učinjenom na obilježavanju grobova njemačkih vojnika i u pismu navode podatak da je na varaždinskom groblju pokopano oko 70 njemačkih vojnika, a udruga je na neki način obnovila spomenike pokopanim vojnicima u Splitu i Zagrebu. Želja nam je sa jednom spomen pločom obilježiti i na nju upisati imena i prezimena svih stradalih i poginulih vojnika na varaždinskom groblju. Sama spomen ploča sa pripadajućim zelenim površinama zauzimala bi oko 10-12 metara kvadratnih grobljanskog zemljišta što je u odnosu na impozantnu površinu druge strane zanemarujuće.

Svaki čovjek ima pravo na dostojan i ljudski pokop - pravo na grob

U Varaždinu se nalazi jedno od najljepših groblja Europe. Na tom je groblju u toku Drugog svjetskog rata pokopano oko 420 poginulih i od ratnih operacija i dobivenih rana umrlih pripadnika raznih vojski koje su se ovdje borile. Smatramo svojom rodoljubnom i civilizacijskom obvezom sačuvati uspomenu i na te poginule vojnike prešućivane kroz proteklih 6 desetljeća, za koje se u proteklom razdoblju nije smjelo znati ni da su postojali.

Svoje aktivnosti provodili smo vodeći se mišlju da svaki čovjek zaslužuje pravo na dostojan i ljudski pokop te smo nastojali učiniti jedan pomak u vrednovanju prešućivanih i zatajivanih hrvatskih žrtava i obilježavanju masovnih stratišta. Zahvaljujemo svima koji su nam u tome pomogli, a jedno veliko hvala i onima koji posjećuju grobove i spomen obilježja i time doprinose očuvanju uspomene na zatajene hrvatske žrtve poginule u rađanju hrvatske samostalnosti i dugo očekivane slobode."

Na kraju moram spomenuti da je Društvo iz Varaždina u nedjelju, 13. svibnja 2007. godine iz ruku Franca Permea, predsjednika Društva za ureditev zamolčanih grobov iz Ljubljane preuzelo ključeve spomen kapele na grobištu, rudniku „Barbarin Rov“ kod Laškog, a brigu oko uređenja preuzeo je Dragutin Šafarić i članovi Povjerenstva Društva za Sloveniju.

Franjo Talan
predsjednik Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava Varaždin

{mxc}