Uvodni govor Ante Belje na prosvjednom skupu 'Kruga za trg' 8. svibnja 2010.


Gospođe i gospodo, dragi prijatelji,

Okupili smo se danas ovdje da još jednom glasno i jasno ponovimo naš zahtjev Skupštini grada Zagreba za povratak imena Kazališni trg ovom najljepšem zagrebačkom trgu.

Od prosvjeda odustati nećemo sve dotle dok naš zahtjev ne bude ispunjen. Simbolima zla ne smiju biti obilježene hrvatske ulice i trgovi – simboli zla ne smiju postati ničiji uzori i treba ih čim prije smjestiti u muzeje one negativne povijesti.

Krug za trgTito je jedan od njih unatoč činjenici što nas neki još i danas, i to s visokih mjesta u politici – antihrvatskoj – hoće uvjeriti da njihova borba za Jugoslaviju nije bila zlo i da su komunistički zločini bili antifašizam. Povijesne činjenice, one od '41.-'90. god. i one od '91.-'95. god. ih u tome demantiraju, a njihovi putevi su obilježeni potocima suza i krvi i gomilama rasutih ljudskih kostiju. Bili su to putevi Staljinova i Titova komunističkog pakla, a ne de Gaulle-ova demokratskog antifašizma!

Druga činjenica koju danas, 8. svibnja želimo spomenuti je ulazak u - nebranjeni – Zagreb, srpske – naglašavam srpske – jugosoldateske koja je Zagreb okupirala na isti način kao i ona iz prosinca 1918. god. i izvršila masovni pokolj nad Zagrepčanima 8. i 9. svibnja – i nastavila u tjednima i mjesecima koji su slijedili. Naime, hrvatske oružane snage i sve ostale vojske povukle su se iz Zagreba 6. i 7. svibnja.

Divizije koje su prve ušle u Zagreb pripadale su Prvoj jugoslavenskoj armiji čiji je zapovjednik bio Peko Dapčević iz Beograda i Drugoj armiji – Koča Popović iz Crne Gore, a bile su Dvadeset prva i Dvadeset peta srpska divizija – obe iz centralne Srbije – sastavljene od onih koji su poslije listopada 1944. kokarde zamijenili petokrakama. Zatim, Šesta Lička – pod komandom Đoke Jovanića i Dvadeset osma Slavonska pod komandom Radojice Nenezića u čijem su sastavu i vodstvu bili prvenstveno Srbi – iz četničkih monarhističkih ili komunističkih krugova.

Zagrebački partizanski 10. korpus – toliko razvikani – nalazio se tih dana na području Varaždina i bio im je dozvoljen ulaz u Zagreb preko Sljemena te Sesveta i Dubrave tek 9. svibnja poslije podne (2 dana kasnije) s tim da su jednu noć morali prenoćiti na otvorenom u Sesvetama, a drugu na tadašnjem Spartinu stadionu, jer su sve prostore u gradu bile zauzele srpske jedinice. Zagrebački partizanski korpus je 10. svibnja formalno preuzeo dužnost 'Zagrebačkog garnizona', da bi već 15. svibnja '45. bio rasformiran i stavljen pod zapovjedništvo 2. Armije Koče Popovića. 'Guverner' okupiranog Zagreba je postao Mijalko Todorović-Plavi, rodom iz Kragujevca. O tome je pisao general Ivan Šibl u njegovoj knjizi 'Sjećanja'.

Tito je 11. svibnja 1945. pohvalio jedinice koje su 'oslobodile' Zagreb i njihove zapovjednike:

I. Jugo. armija – Peku Dapčevića – rođ. u Ljubotinu, Crna Gora

II. Jugo. armija – Koču Popovića – rođ. u Beogradu

general majore: Ljubu Vučkovića – rođ. u Cetinju, Crna Gora

Milutina Moraču – Srbina iz Glamoča

Mijalka Todorovića – rođ. u Kragujevcu

i pukovnika: Blažu Lampara – rođ. u Cetinju, Crna Gora

Komandant tadašnje parade Jugoslavenske Armije održane u Zagrebu, 13. svibnja 1945. bio je Vaso Jovanović iz Podgorice u Crnoj Gori, komandant I. proleterske divizije.

Nitko od 'pohvaljenih' nije bio Hrvat niti iz Hrvatske, pa neka nam se sada objasni da to nije bila okupacija?!

Treća činjenica o kojoj je važno reći par riječi je sutrašnji 'Dan Europe' – iako taj dan ima razloga slaviti samo polovica Europe, druga polovica je samo zamijenila jedan totalitarizam drugim. Jasno je o tome rečeno u Rezoluciji Vijeća Europe, i Rezoluciji Europskog parlamenta – koje imate na letku, a koje se u Hrvatskoj uporno prešućuju u političkim krugovima i medijima.

Ako u današnjoj Hrvatskoj sinovi jugoslavenske ORJUNE, OZNE, KOSA, UDBE, i njihovi unuci, a čija su usta danas puna europejstva misle da će s tim kovčegom zla ući u Europsku Uniju, varaju se! I to poglavlje u pregovorima hrvatske s EU će doći uskoro na red i tražit će se vjerodostojnost službene Hrvatske u njenom provođenju.

Rado ćemo - mi sa ovoga Trga – dati svoj doprinos u borbi za takvu europsku Hrvatsku.

Ante Beljo

Sri, 20-11-2019, 01:25:45

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.