Sa svečane akademije koja je u spomen na Prvog hrvatskog predsjednika održana 12. svibnja 2009. u zagrebačkom hotelu Sheraton, a na kojoj je predstavljenja knjiga akademika Dubravka Jelčića „dr. Franjo Tuđman: Hrvatska, Europa, Europska unija (izabrane stranice)", donosimo izlaganje dr. sc. Ljerke Mintas Hodak, članice Upravnog odbora Hrvatskoga kulturnog vijeća.
Izlaganje dr.sc Ljerke Mintas Hodak s predstavljanja knjige akademika Jelčića

Knjiga „dr. Franjo Tuđman: Hrvatska, Europa, Europska unija (izabrane stranice)“ koju je priredio akademik Dubravko Jelčić nešto je najbolje dosada učinjeno kako bi se s (imena) Franje Tuđmana skinula već više od desetljeća namjerno stvarana stigma od strane raznih probisvijeta kako je on bio antieuropski političar i protivnik hrvatskog pristupa Europskoj uniji. Stoga čestitam i zahvaljujem priređivaču akademiku Dubravku Jelčiću i nakladniku MATE d.o.o. Zagreb koji su imali sluha za takav projekt, a Nakladniku i što ga je ostvario u ovako lijepom izdanju.

Za pripremu i izdavanje ovakvog djela bilo je potrebno studiozno i temeljito proučiti zaista obimnu pisanu ostavštinu pokojnog Predsjednika da bi svaki čitatelj mogao - čitajući ulomke iz Tuđmanovih knjiga, rasprava, govora i intervjua .... - pratiti glavne teze njegove europske politike, koje akademik Jelčić pregnantno i sažeto ističe u svom predgovoru knjizi. Već sam broj i izbor Tuđmanovih spisa ukazuje da je tema: Hrvatska neovisnost i Europa odnosno Europska unija itekako zaokupljala pažnju kako dr. Tuđmana – znanstvenika i povjesničara tako i predsjednika Tuđmana – političara i oca hrvatske države. Već daleke 1968. godine u studiji Europa u procijepu između Istoka i Zapada, (Forum 1968.) dr. Tuđman je – tada još kao znanstvenik i povjesničar - napisao da bi „Europska zajednica, ... u obliku saveza europskih država,... mogla bi biti najpovoljniji okvir za stvarno oživotvorenje ideje koegzistencije u današnjem svijetu."

Akademija Sheraton

Tu tezu o „savezu europskih država“ dr. Tuđman razrađuje i u svojim kasnijim radovima, ali sa kritičnošću istinskog znanstvenika i rodoljuba već tada je naslućivao i upozoravao na moguće opasnosti takvih integrativnih procesa ako se velike države saveza nametnu ostalima ili uniformizacijom zatru identitet nacionalnih država, težeći pretvoriti savez u „unitarnu svjetsku silu“.Međutim, posebna vrijednost ove knjige, koja se danas prezentira hrvatskoj javnosti, je u tome što donosi, uz Tuđmanove znanstvene rasprave, i ulomke iz brojnih nastupa dr. Tuđmana kao političara i Predsjednika RH.

Tuđman je uvijek naglašavao da Hrvatska mora živjeti «u tom i takvom svijetu» (kako je on to volio reći!) i stoga se borio da ju pozicionira na europskoj političkoj sceni kao srednje-europsku i mediteransku zemlju kojoj je mjesto u transatlantskim integracijama. Govorio je da «...Hrvatska kao mala zemlja vidi svoje mjesto prije svega u zapadnoeuropskom gospodarskom, civilizacijskom i sigurnosnom sustavu, da bi imala jamstvo za svoju samostalnost, sigurnost i napredak. Hrvatska vidi (govorio je Tuđman) svoj boljitak i stabilnost u dosezanju punopravnog članstva u europskim integracijama. (Tuđman, Franjo, S vjerom u samostalnu Hrvatsku, Zagreb, Narodne novine, 1995, str. 379.)Ono, međutim, na čemu je dr. Tuđman – kao predsjednik i političar - uvijek inzistirao kad je riječ o euroatlantskim integracijama Hrvatske, jest da u procesu integriranja treba doći do usklađivanja interesa Hrvatske i međunarodne zajednice, a ne do olakog odustajanja od nacionalnih interesa - samo radi ubrzanja postizanja željenog cilja.

U prigodi otvaranja Diplomatske škole 1996. godine Tuđman je to jasno istakao kad je rekao da trebamo „ ...prosudbu vlastitih nacionalnih interesa, usklađivanje s europskim i svjetskim, ali ni jednog momenta ne dopustiti da nam bilo tko diktira svoju politiku... u tom pogledu se ne damo impresionirati s tuđim zahtjevima...» (Tuđman, Franjo, govor u prigodi otvaranja Diplomatske škole u Zagrebu, 5. listopada 1996. u Tuđman, Franjo, Zna se HDZ, Zagreb, Varteks-Varaždin, 1998, str. 219.) Ili, kako je Tuđmanov europski politički moto lijepo sažeo akademik Jelčić: Pripadamo Europi i želimo u Europsku Uniju, ali s vlastitim identitetom, uspravno i bez diktata!Poslije Tuđmanove smrti, kasnija politika krenula je upravo suprotnim putem – dodvoravanja Europskoj uniji, proglašavajući žurni ulazak u članstvo našim apsolutnim prioritetom bez alternative. Akademik Jelčić ispravno naglašava kako je Tuđman u svojoj političkoj praksi, kao promišljeni i zreli političar, uvijek znao da svaka politička opcija ima alternativu, i da su za njega „bez alternative bili jedino interesi Hrvatske“.

Ljerka Mintas HodakKao osoba kojoj je predsjednik Tuđman 1998. godine, kao prvoj ministrici za europske integracije, povjerio brigu oko priprema za pregovore o ulasku Hrvatske u EU, mogu posvjedočiti da je politička praksa dr. F. Tuđmana u odnosu na Europu i Europsku uniju bila upravo onakva kako je on oduvijek o tome pisao i govorio. Prisjetimo se da je, po nalogu predsjednika Tuđmana, Hrvatska već 1995. g. dovela do pred kraj pregovore sa EU o Sporazumu o suradnji, te počela primati pomoć putem PHARE programa; sve do akcija Bljesak i Oluja, kada je u kolovozu 1995. g. Vijeće ministara EU jednostrano suspendiralo daljnje pregovore sa Hrvatskom. Nakon završetka mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, predsjednik Tuđman je ocijenio kako je ponovno došlo vrijeme za intenzivniji angažman oko pristupa Hrvatske EU.

Stoga me početkom ožujka 1998. godine pozvao k sebi na razgovor i rekao mi kako bi želio da Vlada posveti posebnu pažnju integraciji Hrvatske u EU te da bi ja mogla preuzeti taj posao. Začuđeno sam ga pogledala i rekla: „Predsjedniče, ali kud' baš ja? Ja sam oduvijek željela neovisnu Hrvatsku izvan većih cjelina!“ Predsjednik mi je na to mirno odgovorio: „Upravo zato! Živimo u svijetu u kojem nacionalna suverenost više nije dovoljna za osiguranje hrvatske samostalnosti i slobode. Prema tome, integracija u EU nam je potrebna, ali želim od vas da pri tome uvijek vodite brigu o zaštiti hrvatskih nacionalnih interesa.“

Ja sam to shvatila kao zadatak ne samo da radim na ponovnoj uspostavi političkog dijaloga sa Unijom nego istodobno i na pripremi ljudi na svim razinama vlasti za pregovore sa briselskom administracijom. Nakon što sam prikupila iskustva gotovo svih tadašnjih država-kandidata, Vlada je već pred ljeto 1998.g. oformila Ured za europske integracije (sa oko 40tak ljudi) koji je isključivo sredstvima hrvatske države odmah pokrenuo projekt europskog obrazovanja mladih državnih službenika na najprestižnijim europskim sveučilištima. U samo godinu i nešto mjeseci (1998/99) poslano je preko 75 mladih, talentiranih ljudi van na školovanje kako bi bili jednog dana spremni i sposobni pregovarati sa predstavnicima Unije na ravnopravnoj stručnoj razini jer se samo tako moglo efikasno zaštititi hrvatske interese. Osim toga, Ured je pripremio, a Vlada donijela, i u ljeto 1999.g. prezentirala Komisiji EU-a vlastiti Plan integracijskih aktivnosti, dokument od 570 stranica na kojem je radilo više od stotinu stručnjaka, a koji je osmislio cjelovitu strategiju postupnog priključivanja Hrvatske EU.

Međutim, unatoč svemu što je učinio kako bi ponovno uspostavio suspendirane pregovore s Unijom, Tuđmanovoj politici s kraja 90tih godina zlonamjernici rado predbacuju da je, on doveo do zahlađenja odnosa jer se uporno suprostavljao tzv. regionalnom pristupu. Kad sam kao ministrica 1999.g. razgovarala u Bruxellesu sa tadašnjim predsjednikom Europske komisije Van den Brookom o izgledima Hrvatske, on mi je izričito rekao da nam ne žele pomagati u pripremama jer bismo previše odskočili od ostalih zemalja Regije, a članstvu se ne trebamo nadati prije 2013. godine! Kad sam, po povratku, izjavila u medijima da će nam trebati bar još 10-15 godina do članstva, proglasili su me Tuđmanovom antieuropskom političarkom. Latini bi rekli: Sapienti satis!

Tuđman je, naravno, odmah - kad je Unija lansirala regionalni pristup prema državama Zapadnog Balkana (1997) - shvatio da je to protivno hrvatskim interesima i zato nije htio na toj osnovi nastaviti pregovore s Unijom. Govorio je: «Ne prihvaćamo takav regionalni pristup rješavanju uspostave novog europskog međunarodnog poretka iz jednostavnog razloga i prije svega jer je Hrvatska, po čitavoj svojoj povijesti, sastavni dio zapadne i europske civilizacije». (Franjo Tuđman, govor na III konferenciji Hrvatskog svjetskog kongresa, Brijuni, 6. srpnja 1996. , Zna se HDZ, str 171.) i dalje: «Za normalizaciju smo odnosa sa svim državama na tlu Jugoslavije i na tom balkansko-jugoistočno-europsko području. Ali samo za pripadnost i integraciju sa Srednjom Europom... Na tom pitanju od životne važnosti za budućnost hrvatskog naroda i hrvatske države potrebno je jedinstvo svih nacionalnih i društveno-političkih snaga...» (Franjo Tuđman, govor na II sjednici Predsjedničkog vijeća RH, Zagreb, 25. svibnja 1996., Zna se HDZ, str. 152.)

Nažalost, takvog jedinstva, nakon njegove smrti, nije bilo, a nova politička „elita“ nasjela je na slatkorječive priče iz Brisela o „individualnom putu svake države“. Tako je Hrvatska završila na Zapadnom Balkanu s dobrim izgledima da, ma kako se trsila, pričeka sa članstvom ostale članice Regije. Ako se zanemare kurtoazne izjave i srdačno rukovanje naše političke elite s briselskim dužnosnicima pred kamerama, razvoj hrvatskih odnosa s EU dokazuje da je Tuđman bio u pravu u svim svojim pogledima na europsku politiku. Stoga, ova vrijedna knjiga zaslužuje da ju pročitaju ne samo znatiželjnici nego i da postane dio propisane literature iz koje će naši studenti saznati kako rodoljubno, a istodobno ozbiljno, zrelo i odgovorno promišljati Europu i hrvatski put u Uniju.

Dr. sc. Ljerka Mintas Hodak

Pet, 18-10-2019, 10:03:28

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.