Uvodni govor na Godišnjoj skupštini

 

Gospodo i gospođe,

poštovani članovi Hrvatskoga kulturnog vijeća, Naša je udruga ušla u treću godinu formalnoga postojanja, odnosno u četvrtu, ako se računa i vrijeme od inicijativnoga skupa do registriranja HKV-a kao udruge, koja u ovom trenutku ima više od ll00 članova. U zadnju godinu dana bavili smo se različitim temama, u skladu s našim programom koji nam nalaže da obuhvatimo sva područja hrvatske zbilje, stavljajući težište na očuvanje nacionalnog i kulturnog identiteta, te nastupajući odlučno i protiv onih snaga, izvana i iznutra, koje u naše doba - dakle u doba samostalne hrvatske države - u praksi razrađuju staru teoriju ograničenoga suvereniteta.

Primjerice, držeći da su događaji povezani s Haaškim sudom najbolje zrcalo pokušaja da se dovedu u pitanje sami temelji moderne hrvatske države, posvetili smo toj temi podosta truda i vremena, okupljajući i u 2007. ugledne pravnike, povjesničare, novinare i književnike na trećem i četvrtom skupu o u Haagu montiranim «zajedničkim zločinačkim pothvatima» u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Sva su izlaganja tiskana u zbornicima, njihove promocije su također zabilježene kao događaj, a uznemirilo se i Tužiteljstvo Haaškoga suda. Objašnjavajući atmosferu u kojoj je moguća priželjna suradnja hrvatskih vlasti s potpuno kompromitiranim međunarodnim sudom, održavali smo i tribine poput one o iznevjerenoj demokraciji, kao i one o početku tragičnoga prevrata u najnovijoj hrvatskoj povijesti - dakle o čistkama 2000. godine i njihovim posljedicama, koje traju do dana današnjeg. Sve do sada rečeno je zapravo ista tema, koja govori o slomu hrvatske državne politike u 21. stoljeću, o novim ideološkim podjelama u hrvatskom društvu i o sve razvidnijim metodama iz vremena hrvatske neslobode, o jačanju stranačkih oligarhija kojima pogoduje i izborni sustav, o sve većoj rezignaciji Hrvata, koji djeluju dezorijentirano, te kao uvijek u povijesti puštaju da stvari idu svojim kobnim tijekom, sve do trenutka buđenja, a taj obično dolazi u pet do dvanaest.

U takvoj atmosferi moguća je bila pojava ne samo nesamostalne hrvatske politike, nego i podaničkoga povlađivanja, pa i srdačne suradnje tzv. političke elite u projektu protuustavne balkanske sveze, kako je glasio naslov jedne od naših uspjelih tribina. Naša sustavna upozorenja da Hrvatska nema što raditi u regiji koja je nestabilna, u regiji koja je sinonim za ratove i nevolje, ovih su dana dobila zorne potvrde u događajima oko Kosova i novim prijetnjama Hrvatskoj. Spominjući rečenu tribinu, moram naglasiti da su naše tribine gostovale u mnogim hrvatskim gradovima, da smo lani uspjeli razbiti zagrebocentričnost, koja ni prije nije bila naša želja, nego rezultat upravo očajnih financijskih okolnosti.

Razotkrivali smo, nadalje, osobe i namjere arbitara na hrvatskoj kulturnoj i političkoj sceni, samozvanaca iz novoga dogmatskog polusvijeta, kojima mediji daju silan prostor. Pratili smo i upozoravali kako se metode haaške nepravde sve više prenose i na hrvatske sudove. Nismo, naravno, zaboravili ni naše žrtvoslovne teme, ne mireći se s činjenicom da do dana današnjega nitko nije odgovarao za zločine počinjene nad dvjesto tisuća Hrvata u Bleiburgu i na Križnim putovima. O tome su govorile naše tribine o tajnim britanskim dokumentima i obilježenim grobištima, kao i nedavna o pobijenim hercegovačkim franjevcima , što je samo početak naših napora da zločince izvedemo pred sud, a žrtvama odamo poštovanje i sačuvamo i jedne i druge, prema zasluzi, u kolektivnom sjećanju.

S tim u svezi, ali u svezi s cijelom hrvatskom povijesti, bavili smo se i povijesnim udžbenicima u kojima se djeci pokušavaju nametnuti floskule slične onima koje nastaju na sadašnjem, crvenom Pantovčaku, a uskoro ćemo progovoriti o udžbenicima iz solunaške radionice, koji se posredstvom HHO-a nude za dodatnu nastavu. Duboko smo se i uspješno umiješali u ''slučaj Jagodnjak", koji je imao sve elemente velikosrpskog nasilja nad hrvatskom djecom. Roditelji su došli u Zagreb i u ovom prostoru na tiskovnoj konferenciji zahvalili Hrvatskom kulturnom vijeću, a zatim i svim medijima koji su ih poduprli.

Nije se tu radilo samo o školstvu, niti samo o nasilju nad djecom, nego o jeziku i pismu u službenoj uporabi u hrvatskoj državi, o čemu smo podosta prije jagodnjačke afere govorili na tribini pod naslovom "Je li potreban zakon o hrvatskom jeziku", uz sudjelovanje najvažnijih hrvatskih jezikoslovaca. O visokom školstvu, pak, bilo je riječi na nedavnoj našoj tribini na kojoj je nastupio i rektor Zagrebačkog sveučilišta. Dotaknuo sam samo najvažnije aktivnosti, no treba reći da smo u izjavama i priopćenjima - koja je HINA uredno objavljivala, a mediji uglavnom prešućivali - izražavali naša stajališta o još mnogim pojavama i događajima, u rasponu od reagiranja na Mesićev pokušaj izazivanja nestabilnosti u Hrvatskoj, u vrijeme njegova manipuliranja s mandatarom za sastav Vlade, preko devastiranja povijesnih dijelova hrvatskih gradova, sve do požara koji uništavaju pejsaž, a on je dio kulturnoga krajolika. To zadnje navedeno priopćenje dano je mjesec dana prije kornatske tragedije, a sadržavalo je upozorenje da sustav ne funkcionira, što se zatim potvrdilo na najgori mogući način.

Medijske blokade razbijali smo i odličnom suradnjom s ''Hrvatskim slovom", te sve čitanijim internetskim portalom. Usko smo surađivali s Hrvatskim informativnim centrom, te uspostavili suradnju s Hrvatskim intelektualnim zborom iz Bosne i Hercegovine, a upravo širimo suradnju na iseljeničke kulturne zajednice. Sve do sada rečeno objavljeno je u krugu našega pouzdanog Upravnog odbora, koji djeluje od početka postojanja HKV-a u istom sastavu, samo s jednom izmjenom u prošloj godini, kada je zbog prezauzetosti svojim nakladničkim poduzećem istupio Josip Pavičic, a zamijenio ga je akademik Josip Pečarić. S povjerenstvima smo samo djelomično zadovoljni, jer se u nekima od velikog broja članova nije vidio velik rad, pa ćemo vam predložiti deset povjerenstava sa svega tri ili četiri člana kreativna i sklona žrtvovanju, jer u ovom poslu u opću korist nema časti i masti, samo naporan i uporan rad pa i posezanje u vlastite džepove. Nacionalna zaklada za udruge koja bi trebala biti jedan od izvora financiranja, potpomaže poznate subverzivne udruge za ljudska prava s nepisanim pravilom da se ljudska prava ne odnose na Hrvate, ili financira istospolne udruge, te one za sitne životinje. S tim u svezi moramo načiniti neke prosvjedne pomake jer su stvari dovedene do apsurda. Kada smo se lani natjecali za sredstva, odgovoreno nam je da ne možemo dobiti novac za stabilizaciju udruge, jer prethodne godine nismo dovoljno zaradili! Kada smo ponudili projekt u svezi s hrvatskim jezikom, odgovoreno nam je iz te Zaklade da, citiram, "nije razvidno hoće li predložene aktivnosti donijeti željene rezultate.»

Uz to nas ometa i prostor za rad, jer smo za sadašnje prostorije u Gundulićevoj dužnici Hrvatskoj kulturnoj zakladi, a prepiska o novom prostoru sa zagrebačkim Poglavarstvom još je u tijeku, što traje već više od godinu dana. O financijama, koje se i dalje svode uglavnom na članarine, ovisi i ostvarenje programa što ga je upravni odbor prihvatio za 2008. godinu. Ukratko, posvetit ćemo se stanju u hrvatskom školstvu i hrvatskoj kulturi, stavljajući pod povećalo posebno hrvatska kazališta, film i glazbu – koji u velikoj mjeri klize od nacionalnog prema regionalnom, objašnjavat ćemo kako se najveći dio tzv. civilnog društva pretvorio u svoju suprotnost, odnosno u produženu ruku politike, jedan skup bit će posvećen potrebi referendum o ulasku Hrvatske u NATO, pozorno ćemo pratiti najavljene ustavne promjene u Hrvatskoj i inzistirati da u izmjenama članka 141. Ustava ostane odredba o zabrani ulaska Hrvatske u jugoslavenske ili bilo kakve druge balkanske sveze, nastavit ćemo niz stručno-znanstvenih skupova o Haaškom sudu, sve do konačnog uspjeha, pratit ćemo u zadnje vrijeme intenzivirana iskapanja grobišta u Sloveniji i poticati hrvatske vlasti da se uključe u dostojno obilježavanje mjesta stradanja Hrvata, jednu tribinu posvetit ćemo stanju u hrvatskim zatvorima, a jednu sličnoj temi – hrvatskim političkim strankama koje su nedemokratski ustrojene, te zatim u mogućem dolasku na vlast preslikavaju svoje ustrojstvo na državu u cjelini. Spomenut ću još tri teme - o djelovanju Hrvatske u Vijeću sigurnosti, tribinu pod naslovom "Postaju li Srbi politički Hrvati?", te o stvaranju leksikona hrvatskoga iseljeništva, koji je u pripremi.

Eto, to je program koji zahtijeva puno truda i novčanih sredstava, pa ako i ne bude u cijelosti izvršeni bit će to danak okolnostima u kojima se nalazi Hrvatsko kulturno vijeće, koje usprkos svemu stječe ugled u zemlji i inozemstvu, a zadnje ankete pokazuju da narod još jedino vjeruje intelektualcima, naravno onima koji zastupaju vrijednosti imanentne hrvatskom narodu, koji imaju svijest o povijesti i koji nisu zbunjeni događajima u sadašnjosti, nego jasno i točno govore o posljedicama za budućnost. To je, eto, smisao i svrha naše udruge, a u ovim žalosnim političkim prilikama mislim da nije preuzetno reći - Hrvatska, to smo mi.

Hrvoje Hitrec
Predsjednik HKV-a

{mxc}


Pon, 24-01-2022, 23:31:54

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2022 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.