6. prosinca 2010. u sklopu Dana Matice Hrvatske – Split, upriličen je Okrugli stol na temu EU – Hrvatska. Na Okruglom stolu sudjelovao je i predsjednik stranke „Jedino Hrvatska" Milovan Šibl, čije izlaganje donosimo u nastavku.

 

Milovan Šibl: O hrvatskom članstvu u EU

Gospođe i Gospodo,

Milovan ŠiblUpravo sam doputovao autobusom iz Zagreba samo s jednom željom, a ta je da istinom raskrinkam prijevaru i nepravdu koju hrvatskom narodu nanose Europska unija, domaće političke elite i mediji. To mi ne bi smjelo biti teško jer je istina, sama po sebi, po svojoj naravi, jača od neistina koje joj se suprotstavljaju. Dakle, ako ne uspijem sam sam kriv i badava sam putovao. Također moram reći da nikad nisam bio na nekom Okruglom stolu a kamoli sudjelovao na njemu. No, da počnem.

Samu ideju Europske unije, pokušaj stvaranja jedinstvene europske države, sastavljene od mnoštva naroda i država, smatram iluzijom. Ali, iluzije često obuzmu ljudske glave da bi ih potom odvele u propast. Prisjetimo se komunističkih iluzija, koje su zahvatile i oduševile mnoge ljude i mnoge zemlje diljem svijeta, da bi se ti isti ljudi kasnije pitali zašto to nije prethodno iskušano na bijelim miševima. Budući da je pred hrvatskim narodom izbor između očuvanja samostalne i suverene države i ponovnog ulaska u savez s drugim narodima i državama, reći ću najprije nekoliko najopćenitijih razloga protiv tog saveza.

To je potrebno tim više, jer ima kod nas ljudi koji govore: „Ne možemo mi sami, ne možemo biti izolirani" ili čak „ Nismo mi još zreli za vlastitu državu"! Što se tiče odnosa među ljudskim zajednicama, dovoljno je baciti površan pogled na povijest i uočiti da ona, od prahistorije do danas, bilježi na desetke tisuća sukoba i ratova. Ratovala su plemena, gradovi, narodi i države. Ratovali su da bi jedni drugima otimali prirodna i materijalna bogatstva, i na račun pobijeđenih bolje živjeli. Tako se osvajao tuđi teritorij, poražene se odvodilo u roblje, nametao im se danak, pljačkalo se zlato, srebro, drago kamenje, nafta i druge sirovine.

I danas ljudske zajednice međusobno ratuju i danas jači otimaju slabijima. A, kada je privremeno mir narodi i države drže vojske i naoružavaju se da bi obranili svoj teritorij ili, ako se pruži prilika, osvojili tuđi. Moglo bi se postaviti pitanje zašto jači otima slabijem i je li rat devijacija ili je to normalno stanje u ljudskom društvu? Jedini smislen odgovor bio bi da je ratovanje u prirodi čovjeka, u samoj njegovoj biti. A, budući da je priroda ljudskog bića nepromjenjiva i ratovi su neiskorjenjivi. Zbog opisane ljudske naravi, ljudima još nikada u povijesti nije uspjelo uspostaviti ravnopravnu zajednicu naroda i država.

To bi mogao biti odgovor svima onima u Europskoj uniji, i njihovim papagajima u Hrvatskoj (Mesić, Sanader), koji bahato tvrde kako je Europska unija miroljubivi projekt, uspostavljen zbog suzbijanja ratova u Europi. Zamislite, nakon desetak tisuća godina pisane ljudske povijesti i nakon stotina tisuća ratova, rodili su se europski umovi Jean Monnet i Robert Schuman i otkrili savez država i naroda kao recept protiv ratova! A, dokaz tome je da Francuska i Njemačka nisu ratovale već šezdeset i pet godina. Dokaz ima snagu poput tvrdnje da je Sovjetski savez bio miroljubivi projekt, jer Rusija i Čečenija nisu ratovale preko sedamdeset godina. Sve što sam rekao o ratovima i ljudskoj prirodi nije puka teorija nego su tvrde činjenice iz faktografske povijesti i suvremenog života.

Nažalost, Hrvatska u tome ima bogato iskustvo. Uostalom, zar hrvatski kifl to ne potvrđuje? Zar netko misli da su se Hrvati ovdje naseljavali po modelu kifla? Ne, kifl je ostatak, posljedica otimanja hrvatskog teritorija od svih s kojima smo bili u dodiru. I, Mađara, i Mlečana, i Turaka, i Austrijanaca, i Francuza, i Srba, i Slovenaca. Baš svi, bez iznimke, s kojima smo bili u doticaju pokazali su nam svoje pljačkaško i otimačko lice. No, pustimo povijest. Pogledajmo što se događa danas. Srbija je, željenim granicama svoje Velike Srbije, na crti Virovitica – Karlovac – Karlobag, namjeravala Hrvatskoj odsjeći krakove i tog kifla.

A, je li taj „miroljubivi projekt" zvan Europska unija bolji? Italija i Slovenija, članice Unije, žele naše kopno i more. Italija lovi ribu u našem moru a sluganske hrvatske vlasti su joj, prije ulaska u EU, otvorile tržište nekretnina ne bi li ostvarila svoj davni san i Jadransko more pretvorila u talijansko unutarnje more. Slovenija pak, osim naše ribe, želi i Savudrijsku dragu i dio kopna, kako bi imala dodir s otvorenim morem. U tom ih poslu Bruxelles podupire i ne dopušta Hrvatskoj, ni primjenu međunarodnog prava ni presuđivanje međunarodnih sudova. Dakle, mogli bismo reći ništa novo pod suncem.

I, usprkos svemu tome, političari i mediji jednoglasno uzvikuju „EU nema alternative", mijenjaju Ustav, krivotvore ankete i čine sve da četiri i pol milijuna Hrvata utope među petsto milijuna Europljana. U toj bi nas zajednici bilo manje od jedan posto, bili bismo na razini statističke pogrješke, a tolik bi bio i naš utjecaj. U Jugoslaviji nas je bilo preko dvadeset posto pa znamo kako smo prošli.

Jedna sličica

Naš čovjek, zaposlen u australskoj državnoj službi, upitan je od svojih začuđenih kolega Australaca zbog čega se protivi učlanjenju Hrvatske u EU? On im je odgovorio protupitanjem: Bi li vi željeli da Australija stupi u savez s Kinom s tim da se Kinezi slobodno naseljavaju, kupuju nekretnine u Australiji i glasuju za mjesne organe vlasti? Odgovor Australaca bio je: „Nikada, preplavili bi nas, nestalo bi nas". Eto vidite, odgovorio je naš čovjek, a vas Australaca ima dvadeset milijuna dok Kineza ima oko milijardu i dvjesto milijuna, dakle odnos je otprilike 1:50, a nas Hrvata ima četiri i pol milijuna a Europljana petsto milijuna, odnos je 1:100.

Milovan ŠiblAustralcima je odmah sve bilo jasno. Pitanje je zašto to nije jasno političkim elitama u Hrvatskoj? Naša obala i more iznimno su lijepi, i ne bi nikakvo čudo bilo da se jedan posto Europljana odluči naseliti duž naše obale. A to je pet milijuna ljudi. Sama Europska unija sve više poprima obilježje federativne nad-države. Odluke Bruxellesa neposredno se primjenjuju na stanovništvo država članica, sve se više povećava krug odluka koje se donose većinom glasova, uvodi se zajednička valuta, djeluje jedinstvena Središnja banka, postavljen je jedan predsjednik Unije i jedan ministar vanjskih poslova, osnivaju se veleposlanstva Unije i neravnopravno postavljaju veleposlanici, nadziru se samo vanjske granice i.t.d.

Ulazak na jedinstveno europsko tržište od 500 milijuna ljudi, koji političke elite navode kao prednost, za Hrvatsku će biti prava propast. Ne ćemo imati što ponuditi tom tržištu a bit ćemo preplavljeni njihovom skupom robom, za koju će naši ljudi godinama otplaćivati kredite s previsokim kamatama. Već danas, kada nam je to tržište skoro potpuno otvoreno, naš izvoz iz godine u godinu pada.

Europska unija uzet će nam najbolje i najsposobnije mlade ljude a ostale će pretvoriti u kupce svojih proizvoda na kredit. Zar već danas niste svjesni kako vas strane banke, zbog visokih kamata, truju poticanjem potrošnje na kredit?. Zar svakodnevno ne nalazite u poštanskim sandučićima ponude za kredite? To je posljedica sramotne prodaje banaka strancima.

Samom brojčanom nadmoćnošću Europljana, slobodnim naseljavanjem i kupovanjem nekretnina, Hrvatska ne će moći sačuvati ni jezik ni kulturni identitet. Već danas se u Upravnim odborima poduzeća u stranom vlasništvu u Hrvatskoj, usprkos zakonu, ne govori hrvatskim jezikom.

Zagovornike hrvatskog članstva u EU valja također upozoriti, da Unija, svojim tzv. regionalnim pristupom, što iz dana u dan postaje sve očitije, želi Hrvatsku vratiti u novi balkanski državnopravni okvir s bivšim jugoslavenskim republikama, bez Slovenije a s Albanijom. U tzv. Zapadni Balkan. A, to je područje vječno promjenjivih granica, područje siromaštva i neiskorjenjive korupcije, područja pod stalnim međunarodnim skrbništvom.

Vratiti Hrvatsku u taj okvir, što čini Europska unija u sprezi s političkim elitama u Zagrebu, izdaja je Domovinskog rata i hrvatske državne samostalnosti.

Ideal svakog naroda je vlastita samostalna i suverena država, u kojoj će slobodno odlučivati kako će živjeti. To je ideal i hrvatskog naroda. Zašto, uz sve rečeno, odustati od vlastite samostalnosti i suverenosti?

Po uzoru na Švicarsku Hrvatska bi trebala sačuvati samostalnost i malo po malo jačati svoje prednosti, a to su svakako turizam i poljoprivreda. Kao brojčano mala zemlja samo od toga mogla bi pristojno živjeti.

Također bi morala dobrim plaćama, stambenim zbrinjavanjem i razvijanjem osjećaja za domoljublje, spriječiti odlazak mladih nadarenih ljudi u inozemstvo.

To sve nemoguće je izvesti u Europskoj uniji.

Na kraju, znajte da je samostalna i suverena hrvatska država jedini okvir koji vam može osigurati život u slobodi i blagostanju. Ne će vam stranci donijeti slobodu a niti blagostanje. Naprotiv, odnijet će vam i uzeti sve što mogu. Zar hrvatski kifl to ne dokazuje, a ljudska je ćud, kao što sam rekao, nepromjenjiva.

Ako je cilj sloboda i život u blagostanju onda: "Samostalna i suverena hrvatska država nema alternative".

Hvala.

Milovan Šibl
Predsjednik stranke Jedino Hrvatska
jedinohrvatska.hr

Sub, 5-10-2024, 17:03:10

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.