Održana tribina Hrvatskoga kulturnog vijeća pod naslovom

"Tužba protiv Srbije ne smije se povući"

Opasna posla

Tribina je održana u ponedjeljak, 26. travnja u prepunoj dvorani "Hrvatskoga slova". Predavači su bili dr. Zvonimir Šeparović i odvjetnik Tomislav Jonjić. Na početku izlaganja dr. Šeparović, ministar vanjskih poslova početkom devedesetih i aktualni predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva, ustvrdio je da su neizravne najave oko povlačenja tužbe Hrvatske protiv Srbije za genocid – opasna posla. Genocid se dogodio. Upravo je u Hrvatskoj, kronološki gledano, izvršen prvi zločin genocida u srpskoj agresiji, od Vukovara, Ovčare do Škabrnje, od Baranje do Dubrovnika ubijeno je u Hrvatskoj 15 000 ljudi, a kada se pribroje stradali u BiH – ubijeno je više od 20 000 Hrvata.

Načelo pravednosti zahtijeva da krivci budu kažnjeni

Dr. Šeparović je opisao tri postojeća međunarodna suda, među kojima najdulju tradiciju ima Međunarodni sud pravde koji će i odlučivati u slučaju hrvatske tužbe protiv Srbije, zatim Međunarodni kazneni sud za zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji koji ne služi na čast međunarodnom pravu, sudi bez porote, a o žalbama u drugom stupnju odlučuju isti ljudi koji donose presudu u prvom stupnju. Treći je sud, za razliku od ad hoc haaškoga – stalni sud za ratne zločine koji formalno postoji od 2002.

Međunarodni sud pravde sudi državama

Podsjećajući da Međunarodni sud pravde sudi državama, Šeparović je istaknuo ozbiljnost i dostojnost toga suda u kojemu su ljudi s neospornim moralnim kvalifikacijama, nezavisni i nepodložni pritiscima. Opisao je zatim kronologiju hrvatske tužbe protiv Srbije, svoje osobno zauzimanje za tužbu već 1994. koja je međutim sastavljena tek svršetkom stoljeća, uz popratni dokazni materijal. Dolaskom tzv. trećesiječanjske vlasti 2000. počinje hajka na tužbu (Ivanišević, Šimonović), traže se odgode i preinačuje tekst tužbe, pojedini dijelovi iz prvotne verzije sada se izostavljaju, a izgubila se iz teksta i Crna Gora.

Samostalnost Suda pravde

O pravnim aspektima govorio je odvjetnik Tomislav Jonjić navodeći rezoluciju UN o genocidu, te (kolokvijalno nazvanu) konvenciju o genocidu, posebno članak 9. To što srbijanska strana stalno ističe da ICTY nije podignuo optužnicu ni protiv koga iz vojnoga vrha Srbije devedesetih godina, ne mora utjecati na mišljenje (i presudu) Međunarodnoga suda pravde, koji djeluje samostalno.

Bez obzira na pritiske koji postoje, ne samo iz Srbije, da se hrvatska tužba povuče – ona ne smije biti povučena, drži Jonjić. Hrvatska mora ustrajati u svim aspektima tužbe, uključujući ratnu štetu, zbog povijesne istine, zbog hrvatskih žrtava.

Može li Josipović povući tužbu?

Ukoliko bilo koja sastavnica hrvatske vlasti predloži povlačenje tužbe, Jonjić smatra da u tomu trenutku treba raspisati referendum.

Burna rasprava

U vrlo živahnoj i konstruktivnoj raspravi sudjelovao je velik broj nazočnih, a posebno je zapažen prilog dr. Željka Horvatića, koji je upozorio na pokušaje obezvrjeđivanja tužbe – pokušaje koji dolaze iz hrvatskoga Ministarstva pravosuđa.

Na svršetku skupa Hrvoje Hitrec je najavio da će na temelju rečenoga na tribini biti sastavljeno priopćenje i poslano svim institucijama.

Izlaganja dr. Zvonimira Šeparovića i Tomislava Jonjića objavit ćemo na Portalu HKV-a u najskorije vrijeme.

(hkv)