Zagreb: Održan okrugli stol s temom Republika Hrvatska i Hrvati u Bosni i Hercegovini

U organizaciji Obiteljske stranke održan je 14. lipnja 2012 još jedan okrugli stol s iznimno važnom temom. O odnosu Republike Hrvatske prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini govorili su stručnjaci: prof. dr. Ivo Lučić, doc. dr sc. Nino Raspudić, Franjo Marić, prof. i Mate Knezović, dipl. iur., predsjednik Obiteljske stranke.

Okrugli stol o Hrvatima u BiH

Mate Knezović, kao odličan poznavatelj problema i političkoga položaja hrvatskoga naroda u BiH, govorio je o neraskidivoj povezanosti Republike Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom i ukazao na hitnu potrebu uspostavljanja jednakopravnog statusa Hrvata s ostalim konstitutivnim narodima. Istaknuo je da RH ne smije odustati od traženja načina da se prognani Hrvati iz BiH vrate tamo gdje su živjeli prije rata, da su politika i odnos RH prema Hrvatima u BiH nejasni i zbunjujući, da su pojedini hrvatski političari svojim izjavama nanijeli štetu svim Hrvatima te da su posljedice krivo vođene politike dovele hrvatski narod u današnji vrlo težak položaj. Po Knezoviću je zanemarivanje pitanja položaja Hrvata u BiH zapravo zanemarivanje hrvatskih nacionalnih interesa. Istaknuo je da Hrvatska raspolaže snažnim pravnim i političkim sredstvima za pomoć Hrvatima u BiH i da Ustav obvezuje RH da štiti prava svojih sunarodnjaka koji žive u drugim državama i promiče njihove veze s Domovinom te da je aktualna vlast u Hrvatskoj dužna učiniti sve kako bi spriječila kršenje kolektivnih i individualnih ljudskih prava Hrvata u BiH. Na kraju je istaknuo da su Republici Hrvatskoj na raspolaganju međunarodni ugovori te da jedan od najvažnijih ciljeva RH u BiH treba biti osnaživanje hrvatskoga naroda u svim područjima života.

Mate Knezović

Franjo Marić, prof., autor nedavno objavljene vrlo značajne knjige Stanje katoličkih župa u BiH između 1991. i 2011. godine, govorio je o povijesti hrvatskoga naroda u BiH ističući posebno ona sudbonosna razdoblja u kojima su se na leđima hrvatskoga naroda lomile vlasti velikih sila i kada su mnoge župe u BiH potpuno nestale. Prof. Marić je istaknuo da je posebno teško razdoblje za katolike u BiH bilo razdoblje između 1991. i 1995. Te da je danas broj Hrvata u BiH manji nego prije sto godina. Do 1991. u BiH je živjelo 812 256 katolika, a 2010. 441 432 – u 20 godina „nestalo" je 370 824 ili 45,6 % katolika; u Republici Srpskoj je 1991. živjelo 152 856 katolika, a 2010. 11 924 – protjerano je 140 932 ili 92,2% katolika; u Federaciji BiH je 1991. živjelo 659.400 katolika, a 2010. 429 508 – protjerano je 229 892 ili 34,9% katolika. Na kraju svoga izlaganja prof. Marić je, ukazujući na manipulacije podatcima u Katoličkoj enciklopediji objavljenoj 2002., objasnio što je bio cilj rada na ovoj iznimno vrijednoj knjizi poslanoj na adrese 20 svjetski značajnih knjižnica.

Prof. dr. Ivo Lučić, kao jedan od najboljih poznavatelja povijesti bosansko hercegovačkih Hrvata i današnjega stanja u BiH, govorio je najprije o interesima nekadašnjih velikih sila u BiH i pokušajima proglašavanja osmanske nacije u vrijeme Berlinskoga kongresa, kada su Osmanlije ponudile Austro-Ugarskoj da okupira Hercegovinu i da njima ostavi Bosnu, što Austro-Ugarska, naravno, nije prihvatila. Objasnio je ulogu i aktivnosti Jugoslavenskoga odbora sastavljenoga od trojice Srba iz BiH i nastojanjima da se pomoću BiH onemogući stvaranje hrvatske države, što se ponovilo u prošlom stoljeću – u vrijeme stvaranja socijalističke Republike BiH, kada je 1943. ponovno stvorena BiH koja nije postojala u vrijeme prve Jugoslavije. Jugoslavenski su komunisti rekonstruirali BiH da bi onemogućili podjelu i raspad Jugoslavije, istaknuo je prof. dr. Ivo Lučić, te dodao da su s tim ciljem komunisti 60-ih godina, kad je Jugoslavija bila u krizi, priznali muslimane kao naciju. U drugom dijelu izlaganja progovorio je o raspadu Jugoslavije, o ključnoj podjeli na federaciju ili konfederaciju, kada su Hrvati u BiH bili protiv Jugoslavije odnosno za samostalnu RH i samostalnu BiH, što su pokazali i na referendumu 1992. prilikom glasovanja za samostalnu i suverenu BiH, i kada su svi zastupnici u Skupštini BiH glasovali za Zakon o referendumu koji je uspješno proveden. Na kraju je govorio o poziciji Hrvata nakon rata posebno ističući mirovne sporazume i odluke koje su dovele do obespravljenosti Hrvata u BiH i do potpunoga poništenja njihove suverenosti i konstitutivnosti.

Ivo Lučić

Doc. dr. sc. Nino Raspudić iznio je, također, značajne povijesne činjenice i istaknuo da su Hrvati iz RH i Hrvati iz BiH živjeli u istoj državi od 1878. do 1991. i da je nakon stvaranja današnje Hrvatske izvan njezinih granica ostalo oko milijun Hrvata. Nakon Deytonskog sporazuma došlo je do razdvajanja političkih sudbina Hrvata u RH i Hrvata u BiH, istaknuo je gosp. Raspudić i dodao da je odnos službene Hrvatske politike prema Hrvatima u BiH iznimno problematičan – da danas postoje Hrvati prvoga reda i Hrvati drugoga reda. Republika Hrvatska je nacionalna država hrvatskoga naroda i nastala je kao rezultat povijesne borbe hrvatskog naroda te ona kao nacionalna država hrvatskog naroda mora štititi Hrvate koji žive izvan njenih granica, kazao je gosp. Raspudić i upitao nazočne: Kako će Hrvatska držati do Hrvata u BiH kad do same sebe ne drži? Na kraju je istaknuo da su Hrvati u BiH eliminirani u političkom i ekonomskom smislu i da se njihova pozicija može popraviti samo zajedničkim djelovanjem – zalaganjem svih Hrvata.

Nino Raspudić

U ime Obiteljske stranke
Emilko Stojić, administrativni tajnik

 

Sri, 6-11-2024, 03:33:40

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.