Operacija Maslenica: Geopolitički osvrt

Nakon raspada Jugoslavije uzrokovanog nizom okolnosti, od rušenja Berlinskog zida i pada komunizma, do velikog nezadovoljstva naroda unutar zajednice, prvenstveno hrvatskog naroda, dolazi do agresije JNA i pobunjenih Srba na novonastalu Republiku Hrvatsku. Neprijateljske nakane komadanja Hrvatske skoro su uspijele i to upravo na području Masleničkog ždrila gdje je Hrvatska energetski i komunikacijski presječena na dva dijela, te je time ugroženo čitavo hrvatsko primorje, kao i zapriječena prometna i gospodarska povezanost sjevera i juga budući da se čitav promet odvijao isključivo preko otoka Paga i trajektne linije Prizna-Žigljen koja je zbog vremenskih neprilika često bila u prekidu. Hrvatska je doslovce bila prepolovljena.

Potopljeni trajekt u Maslenici (foto Arif Ključanin, Die Jahre des Leidens, Godine stradanja, Zadiz Zadar 1995. str. 132)

Svi pokušaji pokojnog predsjednika Tuđmana i hrvatske diplomacije da pronađu mirno riješenje ostali su bezuspješni. Međunarodna zajednica sprječavala je i samu pomisao da se vojnim putem nametne rješenje, upučujući hrvatski državni vrh na uzaludne pregovore sa pobunjenim Srbima kojima je postojeće stanje išlo na ruku. Pobunjeni Srbi ne samo da nisu bili spremni na mirno rješenje već su nastavili sa maltretiranjem i protjerivanjem preostalih Hrvata iz zadarskog zaleđa. U tome ih nisu spriječile međunarodne snage UNPROFOR-a koje su to bile nužne učiniti shodno Vance-Owenovom planu. Takvo stanje bilo je jednostavno neodrživo stoga državno vodstvo naložilo načelniku Glavnog stožera Generalu Janku Bobetku planiranje i pripremanje operacije „Gusar" (Maslenica), radi povezivanja sjeverne i južne Hrvatske.

Operaciju su planirali i proveli General Janko Bobetko zajedno sa svojim suradnicima generalima Antom Gotovinom, Antom Rossom, Mirkom Norcem i Mladenom Markačem, a njene osnovne zadaće bile su:

A) Osloboditi područje Masleničkog ždrila kako bi se uspostavila prometna komunikacija Zadar-Karlobag–Rijeka, a istovremeno presjekla prometnica Gračac-Obrovac

B) Osloboditi Novigrad, Pridragu i Brušku i na taj način presjeći prometnicu Obrovac-Benkovac

C) Osloboditi Zračnu bazu u Zemuniku i stvoriti uvjete za stavljanje u promet Jadranske magistrale

Provedba akcije započela je 22. siječnja 1993.g. u 7.00 h i trajala je do 27. siječnja 1993.g. Glavni ciljevi operacije postignuti su već nakon 72h, ali zbog pritisaka međunarodne zajednice Oružane snage Republike Hrvatske zaustavljene su u svome napredovanju nadomak Jasenica, Obrovca i Benkovca.

Operacijom Maslenica pokazala se i potvrdila hrvatska spremnost,odlučnost i potrebit stupanj organiziranosti oružanih snaga za oslobođenje privremeno okupiranih područja vojnim putem.

Kroz sljedećih nekoliko mjeseci izgrađen je pontonski most na Masleničkom ždrilu koji je krajem srpnja 1993.g. pušten u promet čime je ponovno nakon prekida u trajanju od gotovo dvije godine povezana sjeverna i južna Hrvatska, čime je hrvatskom puku dana velika moralna snaga.

Izgradnja pontonskog mosta

Izvor: www.povijest.net

Ova operacija ostavila je dubog trag i u odnosu prema međunarodnoj zajednici koja je dotad izražavala duboku sumnju i nevjericu u osposobljenost i spremnost hrvatskih oružanih snaga, no to više nije bio slučaj.

Na međunarodnom planu Srbi su operaciju „Maslenica" iskoristili da se Hrvatska optuži za izazivanje rata, što je do tada bilo rezervirano za Srbiju i Srbe. Akcija Maslenica dala je poticaj za daljnju borbu i pobudila ponos i samopouzdanje hrvatskog čovjeka. Hrvatska je morala pred vlastitim narodom i pred svijetom pokazati i dokazati kako se zna ponašati kao država koja funkcionira vojno i politički. Nikad više ne može biti kako je bilo. Uzvraćen je udarac nakon Zakona o manjinama, Zakona o aboliciji, nakon stotina poziva srpskom narodu na kriznim područjima da ne slijede teroriste i ne povode se slijepo za ratnim zločinima, nakon stotina mirovnih pokušaja u uzaludnog djelovanja UNPROFOR-a. Umjesto da se srpske oružane formacije mirovnim planom povuku iz Crnog, Murvice, Novigrada i drugih mjesta koja spadaju u tzv „ ružičastu zonu" ((područja koja su Srbi osvojili, a u kojima nisu bili većinsko stanovništvo), agresor pokušava uvjeriti svijet da je Hrvatska vojska agresor i da je napala „Srpsku Republiku Krajnu". Iako su laži pobunjenih Srba nevjerojatne, ipak dio svjetske diplomacije zbog svojih vojnih interesa i svoje malenkosti nasjeda takvim neistinama i osuđuje oslobađanje Hrvatske vojnim akcijama. Snage UN-a pritom ne reagiraju, ne žele priznati kako su već odavno same trebale udaljiti naoružane pobunjene Srbe iz UNPA zona, ružičastih zona i uspostaviti redarstvenu službu u skladu sa nacionalnim sastavom stanovništva. Umjesto neodlučnosti i kolebljivosti pripadnika UN-a, utvrđivanja rokova i dosljedne primjene odredbi, na terenu su se plave kacige ponašale izuzetno neprofesionalno, kao šverceri i dostavljači potrepština koje su nedostajele srpskim odmetnicima. Da su plave kacige ispunjavale svoje obveze ne bi bila potrebna ni vojna akcija HV-a, već bi suverinitet Hrvatske bio uspostavljen u UNPA i ružičastim zonama.

Hrvatska je pokazala svijetu kako nema nakanu uskratiti bilo kakva prava srpskoj manjini u Hrvatskoj, nego da to pitanje želi riješiti bolje nego mnoge europske zemlje. Osim toga usvojen je i Zakon o aboliciji kojim pobunjeni Srbi u Hrvatskoj imaju priliku proći nekažnjeno za ovaj rat, koji su oni sami izazvali. Hrvatska je uporno i strpljivo dokazivala svijetu i UN svoje pravedne nakane. Doista je bila spremna hrvatskim Srbima dati maksimalnu autonomiju. Tražila je da srpski agresor ispuni dogovoreno i napusti utvrđene ružičaste zone i da prekine izolaciju južne Hrvatske.

Operacijom Maslenica Oružane snage RH dobile su niz iskustava koja su joj uvelike pripomogli u daljnjem jačanju, organizaciji, razvoju i primjeni postrojbi, što se u kasnijim bitkama u kojima su oslobođena sva hrvatska područja pokazalo presudno. Operacija Maslenica zauzima posebno mjesto u hrvatskoj povijesti i ne smijemo je nikad zaboraviti budući da kako sam pročitao negdje na vašem portalu: 'Narod koji svoju prošlost zaboravlja riskira da mu se ista ponovi'.

Dipl.pol. Roko Milković

Izvori:

• Jadranko Kaleb: „Zadar u Domovinskom ratu 1992-1993", Udruga dragovoljaca i veterana Rh zadarske županije, Zadar 2004

• Zdenko Radelić, Davor Marjan, Nikica Barić, Albert Bing ,Dražen Žunić: „Stvaranje hrvatske države i Domovinski rat", Školska knjiga, Zagreb 2006

• Internet