Hrvoje HitrecAktualno zaprepaštenje hrvatske javnosti u svezi s presudom trojici oficira JNA i licemjerno zapomaganje hrvatskoga državnog vrha, ima i jednu dobru stranu: kriminalni slučaj Haaškoga suda, njegova smisla i zadnjih namjera, opet je izbio u prvi plan. Za hrvatsku političku elitu u posve nezgodnom, izbornom trenutku, jer baca snažnu svjetlost na svu bijedu, neaktivnost i dodvoravanje te elite vanjskim čimbenicima, dakle razotkriva njezinu bespogovornu suradnju s institucijom koja krši ljudska i nacionalna prava, koja ruši s mukom stvarano međunarodno kazneno pravosuđe i uz pomoć svojih šaptača radi o glavi hrvatskoj državi. U općoj povici i traženju krivca za rečenu presudu, javili su se i glasovi koji prozivaju hrvatske intelektualce, te ih optužuju za šutnju, što je duboko netočno. Intelektualci okupljeni oko Hrvatskoga kulturnog vijeća, znanstvenici, književnici, pravnici i novinari, učinili su doslovce sve što je bilo u njihovoj moći. Hrvatsko kulturno vijeće je, na poticaj dr. Milana Vukovića organiziralo do sada tri stručno-znanstvena skupa i tiskalo tri zbornika s izlaganjima govornika, te ih uputilo na sve relevantne adrese u zemlji i inozemstvu, uključujući naravno Hrvatski sabor, hrvatsku Vladu i haaški Tribunal, te Ujedinjene narode. Nabrojat ću imena uglednika koji su nastupili na našim skupovima: dr. Milan Vuković, bivši predsjednik Vrhovnoga suda i potom dugogodišnji član Ustavnoga suda, dr. Robin Harris, svojedobno politički savjetnik britanske premijerke Margaret Tacher, povjesničar i biskup gospićko-senjski Mile Bogović, povjesničar dr. Josip Jurčević, pravnik i književnik magistar Lujo Medvidović, jezikoslovac dr. Marko Samardžija, novinar Marko Barišić, političar i potpredsjednik Vlade početkom stoljeća Goran Granić, splitski odvjetnici, branitelji optuženih u slučaju "Lora" Ankica Luetić i Zoran Mimica, književnik dr. Nedjeljko Mihanović, autor vjerojatno najbriljantnijega političko-literarnog eseja u novijoj hrvatskoj povijesti, akademik Stranko Popović, akademik Josip Pečarić, prof.dr. Željko Horvatić, jedan od najvećih autoriteta za međunarodno kazneno pravo na ovom grješnom planetu, dr. Adalbert Rebić, u vrijeme "Oluje" čelnik Ureda za prognanike, povjesničar dr. Nikica Barić, pravnik i političar Bosiljko Mišetić i njujorški odvjetnik dr. Edward Slavko Yambrusic.
Add a comment        
 

 
Milan VukovićHrvatsko kulturno vijeće u utorak je, 16. listopada, u dvorani Matice hrvatske 2, Zagreb, održalo promociju zbornika s izlaganjima na trećem stručno-znanstvenom skupu "Haaški sud - 'Zajednički zločinački pothvat' - Što je to?". Na samoj promociji, koja je bila veoma dobro primljena od strane publike, govorili su Hrvoje Hitrec,  akademik Josip Pečarić i Milan Vuković, dr. iur.. Od novinara nazočili su dopisnici Hine, Jutarnjeg lista i Glasa Koncila. Nakon službenog dijela u ugodnoj je atmosferi održan i prigodni domjenak. U nastavku donosimo nekoliko slika sa spomenutog skupa.
Add a comment        
 

 
ictyIz jučer predstavljenog zbornika koji sadrži izlaganja s trećeg stručno - znanstvenog skupa HKV - a "Haaški sud" – "zajednički zločinački pothvat" - što je to?" donosimo govor Bosiljka Mišetića na temu ustavno-pravnog okvira suradnje s haaškim tribunalom. Mišetić detaljno raščlanjuje okolnosti donošenja Ustavnog zakona o suradnji s Međunarodnim sudom, kao i sva prava i obveze koja temeljem istog slijede.
Add a comment        
 

 
euKao svojevrsnu najavu današnje promocije zbornika s trećeg stručno - znanstvenog skupa HKV - a "Haaški sud" – "zajednički zločinački pothvat" - što je to?" donosimo izlaganje koje je objavljeno u tom zborniku dr. Edwarda Slavka Yambrusica, odvjetnika iz Washingtona. Yambrusicevo izlaganje se bavi problemima činjeničnog i pravnog okvira Međunarodnog suda u Haagu:"Nadležnost (kompetencija) i jurisdikcija ICTY-a nad nacionalnim sudjelovateljima u obrani suverene države ovdje se dovodi u pitanje na temelju toga da predstavlja predaleku sudsku posegnutost, to jest aktivnost ULTRA VIRES Vijeća sigurnosti UN u prekršaju zakona Povelje UN posebno članka 51. - to jest prava na samoobranu, što predstavlja bitno načelo postojećeg međunarodnog zakona. Prema tome, Republika Hrvatska i Republika Bosna i Hercegovina, kao države koje su se branile protiv srpske agresije, kao i njihovi nacionalni predstavnici sudionici u samoobrani imaju pravo i na čvrstom su temelju kada dovode u pitanje nadležnost i jurisdikciju Suda, kao i svako daljnje pitanje koje će se donijeti pred Sudom, što se također odnosi i na udovoljavanje sudskim naredbama.".(mmb)
Add a comment        
 

 
Carla del PonteDonosimo tekst novinara Marka Barišića - Izokrenuta pravda - s trećeg stručno-znanstvenog skupa HKV-a "Haaški sud - "zajednički zločinački pothvat" - što je to?". Autor raspravlja način na koji Haaški sud i njegovo tužiteljstvo prilaze svom poslu "dijele pravde" po svim kriterijima osim najvažnijem - kriteriju pravičnosti. Nakon što je opisao u najvažnijim crtama rad Carle del Ponte, Barišić zaključuje: "…njena najveća krivnja je u sklapanju političkih nagodbi kojima je unesrećila žrtve, kao u slučaju presude Međunarodnog suda o Srebrenici, dok je agresorima, poput vrha bivše JNA koji je razorio Vukovar te pobio i protjerao njegove stanovnike, pružila zaštitu. Pritom je u takvim postupcima ne amnestira ni eventualno obrazloženje kako je zapravo bila samo provoditelj takve politike koju su kreirale one političke snage koje su i imali najveći utjecaj na taj sud. Zbog svega toga će oni koji je bolje poznaju i na kraju njenog mandata kada za koji mjesec ode, vjerojatno ponoviti one riječi koje su o njoj izrekli još u vrijeme kada je izabrana na tu dužnost. Pravo joj je, na žalost, kako su još tada zapisali, uvijek bilo "zadnja rupa na svirali"." (mmb)
Add a comment        
 

 

Mons. dr. Mile BogovićNa trećem stručno-znanstvenom skupu HKV-a "Haaški sud - zajednički zločinački pothvat - što je to?" gospićko-senjski biskup mons. dr. Mile Bogović održao je predavanje u kojem je raspravio zašto je važno dati okvir svakoj nevinoj žrtvi, unutar kojeg se ona poštuje i pamti. U uvodu svoga predavanja biskup Bogović primjećuje ozbiljne probleme u odnosu prema žrtvama koje iskazuje hrvatsko društvo: "U ovo vrijeme kada slabi osjećaj za vrijednosti žrtve, kada se žrtvama manipulira i licitira, potrebno je reći u čemu je prava vrijednost žrtve, kako se trebamo odnositi prema onima koji su podnijeli žrtvu i kako se odnositi prema mučiteljima. Postoji opasnost da ljudi posumnjaju u vrijednost žrtve koju su podnijeli za pravednu stvar i iz čistih namjera. Treba raditi na tome da imamo zdravo društvo u kojemu nevin nije ugrožen, a ako se to dogodi da ima onih koji cijene njegovu žrtvu. Društvo se liječi na taj način da se u njemu gaji poštovanje prema žrtvama; društvo se kvari kada se obezvrjeđuje bilo koja nevina žrtva."

Add a comment        
 

 
Carla del PonteJutarnji list je izvijestio o pritužbama Carle Del Ponte koje je ona iznijela zastupnicima Europskog parlamenta na račun hrvatskih pravnika koji su sudjelovali na stručno-znanstvenim skupovima Hrvatskog kulturnog vijeća "Haaški sud - 'zajednički zločinački pothvat' - što je to?". Naime, na ovim skupovima (tri do sada) mogle su se čuti brojne stručne kritike na račun rada Haaškog suda, a naše čitatelje upućujemo na polje "Naše teme" u glavnom izborniku preko kojeg se može pristupiti nizu održanih predavanja. Carla Del Ponte posebno je spomenula analizu rada Haaškog suda koju je iznio dr. sc. Željko Horvatić, profesor emeritus Sveučilišta u Zagrebu i predsjednik Akademije pravnih znanosti Hrvatske, a zasmetala joj je i činjenica da se u Hrvatskoj Ante Gotovina još doživljava kao heroj. Čak je zatražila od hrvatske Vlade da se ogradi od skupova Hrvatskog kulturnog vijeća na temu Haaškog suda, kao da u Hrvatskoj nije uvedena demokracija prije dvadesetak godina. U nastavku prenosimo članak iz Jutarnjeg lista, uz napomenu kako je u njemu opet kao i u nekim drugim prijašnjim člancima propušteno navesti našu udrugu kao organizatora stručno-znanstvenih skupova "Haaški sud - 'zajednički zločinački pothvat' - što je to?".
Add a comment        
 

 
Srpske izbjegliceDonosimo rad dr. sc. Nikice Barića s trećeg stručno-znanstvenog skupa HKV-a "Haaški sud - zajednički zločinački pothvat - što je to?" u kojem je vrlo temeljito obrađena politika koja se vodila sa srpske strane za vrijeme okupacije pa sve do vojnog poraza 1995. godine. Mnoštvo podataka i citata još jednom jasno pokazuju kako je srpski zbijeg bio planiran prije Oluje: "Kao što je prikazano znatan broj krajinskih Srbi u razdoblju od početka rata razvio je čvrsto uvjerenje o nemogućnosti prihvaćanja hrvatske vlasti. Ovo je tijekom "Bljeska" i "Oluje" dovelo do njihovog masovnog odlaska s područja u koja je ulazila Hrvatska vojska. No, taj odlazak nije bio spontan. Naprotiv, vlasti "RSK" radile su na planovima evakuacije civilnog stanovništva i puno prije "Bljeska" i "Oluje".  Spremnost Srba da se organizirano evakuiraju pred dolaskom hrvatskih snaga bila je vidljiva već krajem 1991., kada su pred protunapadom Hrvatske vojske u velikom broju napustili dijelove zapadne Slavonije. Već početkom 1992. Srbi su zaključili da treba provesti istragu "pod kojim uslovima, zbog kojih razloga i po čijoj naredbi" je izvršeno "iseljavanje stanovništva" s područja zapadne Slavonije. Vidljivo je da se ne govori o "protjerivanju" koje su proveli Hrvati, nego o "iseljavanju", za koju je netko na srpskoj strani trebao preuzeti odgovornost. Isto se ponovilo i 1995., tijekom "Bljeska" i "Oluje", no, tada su naredbodavci iseljavanja bili jasno definirani u predstavnicima vlasti "RSK".
Add a comment        
 

 
Adalbert RebićUz tužnu vijest o smrti podsjećamo na predavanje prof. dr. sc. Adalberta Rebića koje je on održao na 3. stručno-znanstvenom skupu HKV-a o radu Haaškog suda. Adalbert Rebić bio je predstojnik Ureda za prognanike i izbjeglice od 1991.- 1996. godine, pa je u svom predavanju iz prve ruke mogao opisati krizu sa srpskim izbjeglicama za i nakon Oluje 1995. godine. I opet, svjedočanstva koja su se čula na tribinama HKV-a od hrvatskih dužnosnika o tadašnjim zbivanjima potpuno odudaraju od slike koja se pokušavala stvoriti tijekom haaških suđenja.(hkv)
Add a comment        
Pon, 14-10-2019, 21:31:13

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.