Ante BeljoDonosimo vrlo zanimljivo predavanje člana Upravnog odbora naše udruge, Ante Belje, na temu nekadašnjih metoda rada pripadnika Udbe, kao i na temu njihove integracije u današnje hrvatsko društvo. Već podnaslov predavanja "Ako vam nije poznato što rade danas, poslušajmo što su radili jučer" jasno naznačuje važnost i ozbiljnost pitanja udbaškog nasljeđa zbog neprekinute vezu između jugoslavenskih vremena i našeg današnjeg trenutka. Tako Beljo upozorava: "Danas ti nasljednici tvoraca Jugoslavije iz 1918. godine vjeruju da se nekom novom prisilom tu razbijenu «posudu» može sastaviti i pokrpati, pri čemu im opet mogu biti na usluzi oni koji su Jugoslaviju prisilno držali skupa od 1918. do 1941, a posebno oni od 1945. do 1990. i njihovi nasljednici i sljedbenici. Te iste grupacije su u gospodarskom smislu poprilično u Hrvatskoj napredovale – mnogi su od direktora bivših poduzeća postali njihovi vlasnici, drugi su u prodajama strancima legalizirali svoje pozicije u suvlasništvu nad društvenom imovinom, a treći koji su bili predstavnici jugo poduzeća u inozemstvu (INE, Astre, JAT-a i dr.), preko kojih je Udba uglavnom kamuflirala financiranje svojih agentura po svijetu, uložili ta sredstva koja su «namjenski» stizala iz svijeta u svoje vlastite firme u Hrvatskoj ili po svijetu i tako su postali «uspješni gospodarstvenici»."

Add a comment        
 

 

Joško ČelanS tribine Hrvatskoga kulturnog vijeća koja je pod nazivom "Udba je ostala živa" 14. lipnja 2010. održana u Zagrebu, donosimo izlaganje kolumnista Slobodne Dalmacije Joška Čelana. Izdvajamo: "Odnedavno se tu i tamo u političkoj publicistici pojavi pojam – sada ne više Udbe, već udbomasonerije. Kakva je to oznaka i koliko je politički upotrebljiva? Prvi njegov dio je uglavnom jasan: označava podzemnu vlast, koja je u Hrvatskoj i susjednim državama harala pola stoljeća – od četrdesetih do devedesetih godina prošlog stoljeća. Masonerija je također pojava i pojam, koji se dovoljno često koristi u publicistici, dok se u masovnim medijima i svakodnevici rabi relativno rjeđe. Vjerojatno stoga što ta moćna i tajnovita udruga – uključujući dakako i njena izdanke (ili predvorja), rotarijance i lionsovce - bez imalo dvojbe uključuje i mnoge vlasnike medija, urednike i novinare."

Add a comment        
 

 

Predrag MatvejevićPrenosimo izlaganje predsjednika Hrvatskog žrtvoslovnog društva, prof. dr. Zvonimira Šeparovića s tribine Hrvatsko slovo uživo - Napad na sudbenu vlast u slučaju presude klevetniku Predragu Matvejeviću, održane 8. lipnja ove godine. Izdvajamo: "Predrag Matvejević - onaj koji je obijedio, oklevetao i uvrijedio Milu Pešordu, tko je on? Neki čistunac, uzor čovjek, kao i škola na kojoj je govorio protiv ove naše zemlje, La Sapienza, dakle možda čovjek mudrosti sapijencijalan čovjek? Predrag Matvejević je počinio crimen. Uvrijedio je i oklevetao čovjeka koji je samo pjevao i patio sa svojim narodom. Predrag, kojeg li obvezujućeg imena, je suprot svom imenu - klevetnik, koji hoće progon, htio bi poseban sud za talibane, osokoljen, ohrabren Mesićevim odlikovanjem uzletio je u svojoj mržnji na hrvatsko i Hrvate tako visoko da je njegov pad nakon sudskoga pravorijeka bio pravi tresak. Ne će mu puno pomoći ni priznanje don Ivana Grubišića, splitskog ljevičara, koji je uime svoje imaginarne „Hrvatske akademske udruge"(HAU) proglasio P. M. „osobom dijaloga - osobom godine", zbog, kako reče don Ivan „višegodišnjeg prepoznatljivog djelovanja i promoviranja humanih civilizacijskih i suvremenih vrijednosti"."

Add a comment        
 

 

hkvI ove je godine Hrvatsko kulturno vijeće održalo mnoštvo izrazito zapaženih i veoma dobro posjećenih tribina s temama od presudne važnosti, kako za aktualne političke trenutke u kojima se Hrvatska nalazi, tako i za smjer u kojem će se ta ista politika kretati u budućnosti. Neke od tema ove godine održanih tribina bile su: "Pokušaji rehabilitacije četništva u Hrvatskoj", "Ustavne promjene", predstavljanje knjiga dr. sc. Miroslava Međimorca «Izvršio sam zapovijed, odveo sam u smrt 900 Hrvata» i Diane Glasnove «Ratnici milosrđa», tribina pod nazivom "Što je ostalo od hrvatskih stranaka?", "Tužba protiv Srbije ne smije se povući", "Istina o odnosima Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine u devedesetim godinama 20. stoljeća", "Komu ide novac za područja državne skrbi?", te posljednja održana 14. lipnja "Udba je ostala živa". Tribine Hrvatskoga kulturnog vijeća svakako je vrijedno posjetiti jer na njima redovito izlažu eminentni hrvatski stručnjaci – političari, pravnici, novinari. (hkv)

Add a comment        
 

 

hkvU ponedjeljak, 14. lipnja, održana je u organizaciji Hrvatskoga kulturnog vijeća tribina pod naslovom "Udba je ostala živa". Nastupili su: Joško Čelan - kolumnist "Slobodne Dalmacije", mr.sc. Željko Sačić - ratni zapovjednik Stožera Specijalne policije i bivši pomoćnik ministra unutarnjih poslova, te Ante Beljo - ravnatelj Hrvatskog informativnog centra i član uprave HKV-a. Ante Beljo je podsjetio na načine djelovanja jugoslavenske tajne policije u Hrvatskoj u vrijeme komunističkog totalitarnog režima, kao i na teror prema Hrvatima u BiH i na infiltraciju u iseljeničke krugove. Predočio je i dokumente Udbe iz osamdesetih godina prošloga stoljeća, te ilustrirao s nekoliko primjera metode diskreditiranja pojedinaca u emigraciji.(t.l.)

Add a comment        
 

 

hkvU ponedjeljak, 7. lipnja, održana je tribina Hrvatskoga kulturnog vijeća pod naslovom "Komu ide novac za područja državne skrbi?". Nastupili su: Ante Beljo, bivši saborski zastupnik i voditelj Hrvatskog informativnog centra, Drago Krpina, bivši saborski zastupnik , Stjepan Šterc. demograf i sveučilišni profesor, te Danijel Srb, predsjednik Hrvatske stranke prava. Ante Beljo je uvodno podsjetio da je 1996. donesen Zakon o područjima posebne državne skrbi, koji se odnosio na one hrvatske krajeve koji su u ratu bili okupirani, a svrha mu je bila pojačana briga države za ljude koji bi poslije rata ondje živjeli. (t.l.)

Add a comment        
 

 

tribina hkvU ponedjeljak, 24. svibnja, održana je tribina Hrvatskoga kulturnog vijeća pod naslovom "Istina o odnosima Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine u devedesetim godinama 20. stoljeća". Tribina je održana u dvorani "Hrvatskoga slova", koja je bila prepuna zainteresiranih, kao što je to bio slučaj i sa svim tribinama HKV-a održanim u prvoj polovici ove godine – poradi uvijek zanimljivih i aktualnih tema. Zašto je ova tema aktualna, premda se radi o događajima (poglavito) od l990. do l995.? Zato što je krivotvorenje odnosa Hrvatske i BiH u ratnim godinama dosegnulo vrhunac upravo prije nekoliko tjedana, kada je nitko drugi do predsjednik RH pred parlamentom BiH optužio Hrvatsku za agresiju na BiH, ne posve izravno, ali dovoljno da se govor shvati upravo na taj način, kao što su ga istoga časa interpretirali u Srbiji (Vuk Jeremić, ministar vanjskih poslova), zadovoljni usput što Josipović u istom govoru nije imenovao pravoga i jedinog agresora – Miloševićevu Srbiju i Srbe u BiH koji su na crti projekta stvaranja Velike Srbije osvajali teritorije, uz najveće brutalnosti i etničko čišćenje.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Dražen BudišaS Portala Hrvati Amac donosimo izlaganje Dražena Budiše s predstavljanja knjige Anđelka Mijatovića "Bruno Bušić - Prilog istraživanju života i djelovanja (1939.-1978.), održanog 19. svibnja 2010. godine u Zagrebu. Izdvajamo: "Zašto se za Brunu Bušića kaže da je 'kontroverzna povijesna osoba'? To je stoga što tijekom cijelog dvadesetog stoljeća nema ni jedne hrvatske političke ličnosti za koju se ne govori da je kontroverzna. Postavlja se pitanje zašto je to tako kod nas ali istovremeno, to nije slučaj u drugih europskih naroda? Zašto još od dana kad smo uspostavili državu, dakle tijekom ovih dvadeset godina ne možemo uspostaviti konsenzus oko temeljnih vrijednosti događaja i osoba iz naše novije povijesti? I zašto se u Hrvatskoj događa da stare rane ne mogu zacijeliti a nove neprestano otvaramo? I da hipoteke kojih se želimo riješiti ne samo da ne rješavamo, nego ih ostavljamo idućim naraštajima..."

Add a comment        
 

 

Hrvoje HitrecS okruglog stola Udruge za hrvatski identitet i prosperitet koji je 14. svibnja 2010. održan u čast prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu donosimo zapaženo izlaganje književnika i predsjednika Hrvatskoga kulturnog vijeća Hrvoja Hitreca. Izdvajamo: "Suvremena hrvatska država bila je u samome početku nalik Heraklu koji se već u kolijevci morao boriti sa zmijama i uspio ih zadaviti. U prvih deset godina moderna tvorevina državotvornoga hrvatskog naroda izrasla je u čvrstu djevojčicu koju ni ratni pakao ni dječje bolesti ni zlostavljanje u međunarodnoj školi nisu učinili depresivnom. U hrvatskoj je školi imala odlične ocjene iz povijesti , u školi života naučila je da se mora tući za svoje dostojanstvo, a otac ju je podučio da ne smije ulaziti u tuđe automobile. U adolescentnoj dobi, međutim, Hrvatska se počela ponašati vrlo ambivalentno, družila se s ološem i postala ovisnicom, uzimala je potajice iz svoje kuće vrijedne stvari i prodavala ih da bi mogla kupiti drogu i skupe haljine, ponižavala se, zaduživala i odlazila u krevet sa strancima, a takav se način života odrazio i na njezine ocjene u školi. Do mature je nekako dospjela, ali državnu maturu nije položila."

Add a comment        
Čet, 21-11-2019, 02:54:27

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.