Hrvatsko sudstvo i EUU ponedjeljak 7. veljače 2011. Hrvatsko kulturno vijeće priredilo je jednu od svojih najznačajnijih tribina do sada, pod nazivom "Hrvatsko sudstvo i Europska unija". Na tribini su izlagali: Milan Vuković, dr. iur., Vladimir Gredelj - odvjetnik, mr. sc. Lujo Medvidović - odvjetnik, i novinar i publicist Mate Kovačević, čije izlaganje donosimo u nastavku popraćeno fotografijama Oskara Šarunića. Izdvajamo: "Evo je prošlo skoro dvadesetak godina od obnove hrvatske državne neovisnosti, a hrvatski narod ponovno stoji pred sudbonosnom odlukom o svojoj budućnosti. Naime, ubrzo će na referendumu sam morati odlučiti hoće li pristati na uvjete što mu ih nudi takozvana Europska unija i na temelju te odluke postati sastavnim dijelom jedne zajednice država koja, unatoč desetljetnom postojanju, još uvijek nije precizno definirala značaj svoga zajedništva. Nažalost u našoj javnosti još nije provedena ozbiljna raspra o prednostima i nedostatcima članstva u toj Uniji."

Add a comment        
 

 

Branimir Lukšić30. siječnja 2011. održan je u Šibeniku mirni prosvjedni skup potpore hrvatskim braniteljima na kojem se okupilo više od 300 branitelja. Nakon skupa u hotelu "Jadran" održana je tribina pod naslovom "Hrvatski branitelji u žrvnju Jugosfere". Organizator  tribine bila je "Građanska inicijativa za istinu i afirmaciju Domovinskoga rata", a suorganizator HČSP. Donosimo  fotografije s prosvjednog skupa i tribine, kao i izlaganje člana Hrvatskoga kulturnog vijeća prof. dr. Branimira Lukšića iz čijeg uvoda izdvajamo: "Iza toga sustavnog progona krije se nakana izjednačavanja krivnje svih sudionika Domovinskoga rata, krije se pokušaj da se dokaže, da na Hrvatsku nije izvršena agresija od Srbije, Crne Gore i JNA, nego da je to bio građanski rat koji je skrivila Hrvatska. Na taj se način Hrvatsku želi prisiliti da prihvati sve one prijedloge koje joj nameću globokratski centri moći. Uzmimo samo jedan primjer: borba Čeha za obranu njihove zemlje nazvana je borbom za nacionalno oslobođenje, dok je borba Hrvata za obranu njihove zemlje nazvana nacionalizmom. I dok npr. SAD časte i slave svoje ratne veterane koji su se borili na teritoriju drugih država, hrvatska vlast ne zaštićuje svoje branitelje koji su se borili u svojoj vlastitoj zemlji za njezino oslobođenje od okupacije."

Add a comment        
 

 

Hrvatski branitelji u žrvnju JugosfereU ponovno pretijesnoj dvorani Hrvatskog slova održana je vrlo inspirativna i domoljubnim naponom nabijena tribina pod nazivom „Hrvatski branitelji u žrvnju Jugosfere". I sam naslov daje naslutiti ovu vruću atmosferu koja je i više nego podgrijana nedavnim nesretnim događanjima u državi. Svojom prisutnošću počastio nas je i HRT. Govorili su najavljeni sudionici: Mile Pešorda - književnik i zamjenik gl. urednika Hrvatskoga slova, prof.dr. Josip Jurčević - dragovoljac Domovinskog rata i predsjednički kandidat RH na prošlim izborima, Tomislav Jonjić – odvjetnik te Ivan Pandža - hrvatski branitelj i bivši predsjednik HVIDR-e Grada Zagreba.(S.Lažeta,www.uhd91.com)

Add a comment        
 

 

MaslenicaNakon raspada Jugoslavije uzrokovanog nizom okolnosti, od rušenja Berlinskog zida i pada komunizma, do velikog nezadovoljstva naroda unutar zajednice, prvenstveno hrvatskog naroda, dolazi do agresije JNA i pobunjenih Srba na novonastalu Republiku Hrvatsku. Neprijateljske nakane komadanja Hrvatske skoro su uspijele i to upravo na području Masleničkog ždrila gdje je Hrvatska energetski i komunikacijski presječena na dva dijela, te je time ugroženo čitavo hrvatsko primorje, kao i zapriječena prometna i gospodarska povezanost sjevera i juga budući da se čitav promet odvijao isključivo preko otoka Paga i trajektne linije Prizna-Žigljen koja je zbog vremenskih neprilika često bila u prekidu. Hrvatska je doslovce bila prepolovljena.(R.Milković)

Add a comment        
 

 

Mirsad BakšićU namjeri razdvajanja katolika i muslimana, velikosrpska propaganda ne preže od bilo kakvih sredstava a sredstvo koje stalno drži u opticaju je i tvrdnja o fašistoidnosti i genocidnosti cjelokupnog hrvatskog naroda. Cilj je dvojak. Postići kod svjetske javnosti odium prema Hrvatima, a muslimane zbog kako oni kažu - „grijeha učešća", navesti da otklon od hrvatstva, čime se ostvaruje njihova dominacija. Iskrivljavajući težnju Hrvata za vlastitom državom, namjerno ne želeći praviti razliku između države i političkog režima u državi, želju svih Hrvata za vlastitom državom, zlonamjerno poistovjećuju s režimom. Iako je država izraz volje jednog naroda a režim u državi stvar je političkih odnosa i redovno nije izraz volje naroda, za bivšu i sadašnju srbokomunističku propagandu to je jedno isto i zlonamjerno vrše izjednačavanje tih pravno i politički suprotnih pojmova, da bi stekli „uvjete" za optužbu cijelog naroda prokazujući ga kao genocidnog, time u svijetu postigli omrazu Hrvata.(M.Bakšić)

Add a comment        
 

 

Koraljka MarušićUdruga za hrvatski identitet i prosperitet u utorak 14. prosinca 2010. organizirala je svečanu akademiju u povodu jedanaeste obljetnice smrti prvoga hrvatskoga predsjednika i utemeljitelja moderne hrvatske države dr. Franje Tuđmana, te promociju zbornika „Hrvatska nakon dvadeset godina – kako dalje?". Govorili su predsjednik HKV-a Hrvoje Hitrec, prof. dr. Miroslav Tuđman i dr. Koraljka Marušić čije izlaganje donosimo u nastavku. "Franjo... Dr. Franjo Tuđman... Ime koje bi se trebalo zauvijek izgovarati sa posebnim poštovanjem. To je ime uz koje će se zauvijek vezati najsvjetlije stranice novije hrvatske povijesti. Ime sa kojim naviru najdublji osjećaji hrabrosti, ponosa, odlučnosti i konačnice koja se zove hrvatska državnost i hrvatska samostalnost. Franjo Tuđman je bio puno više od dobrog političara, on je bio državnik od najvećega formata. U toliko turbulentnim vremenima u kakvima je on djelovao, nitko osim njega nije imao sposobnost utemeljiti stranku, sa tom strankom stvoriti državu, iz ničega kasnije stvoriti vojsku i sa tom vojskom postati pobjednik u ratu."

Add a comment        
 

 

Franjo TuđmanU Staroj gradskoj vijećnici u Zagrebu održana je 14. prosinca 2010. promocija zbornika "Hrvatska nakon dvadeset godina – kako dalje?". Na predstavljanju zbornika govorili su dr. Koraljka Marušić, admiral Davor Domazet Lošo, književnik Hrvoje Hitrec i prof. dr. Miroslav Tuđman. Zaključno je rečeno da iz ove duboke političke krize nema drugoga izlaza do širokoga pokreta koji je već predočen javnosti pod imenom Hrast (Hrvatski rast), pokreta koji ima korijene u državotvornoj misli dr. Franje Tuđmana. Donosimo govor koji je tom prilikom održao predsjednik Hrvatskoga kulturnog vijeća. "Ne može se sakriti grad koji svijetli na gori, rečeno je na misi za pokojnog predsjednika 10. prosinca ove godine, i taj biblijski citat najbolje tumači uzaludnost zatiranja uspomene na velikana dr. Franju Tuđmana, uzaludnost krivotvorenja povijesti, zloćudnih interpretiranja i beskrupuloznih laži, pa i nekrofilnih poruga koje nisu drugo do nakazna djeca duboke mržnje prema hrvatskoj državi."(Slike:O.Šarunić)

Add a comment        
 

 

Davor Domazet LošoPovodom obilježavanja 88. obljetnice rođenja prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, Udruga za hrvatski identitet i prosperitet organizirala je u svibnju 2010. okrugli stol: "Hrvatska nakon dvadeset godina-kako dalje?", a povodom jedanaeste obljetnice smrti predstavila Zbornik radova sudionika. Donosimo radove autora koji nisu samo kritičari sadašnjosti već svjesni svoje odgovornosti zagovaraju viziju i strategiju razvoja koja Hrvatsku može izvesti iz političke, gospodarske i moralne krize u kojoj se danas nalazimo. Izlaganja književnika i predsjednika HKV-a Hrvoja Hitreca, novinara Mate Kovačevića i dr. Koraljke Marušić već smo objavili, a sada donosimo ono admirala Davora Domazeta Loše pod nazivom "Nove strategije u napadu na Hrvatsku".(mmb)

Add a comment        
 

 

Milovan Šibl6. prosinca 2010. u sklopu Dana Matice Hrvatske – Split, upriličen je Okrugli stol na temu EU – Hrvatska. Na Okruglom stolu sudjelovao je i predsjednik stranke „Jedino Hrvatska“ Milovan Šibl, čije izlaganje donosimo u nastavku. Izdvajamo: "Samu ideju Europske unije, pokušaj stvaranja jedinstvene europske države, sastavljene od mnoštva naroda i država, smatram iluzijom. Ali, iluzije često obuzmu ljudske glave da bi ih potom odvele u propast. Prisjetimo se komunističkih iluzija, koje su zahvatile i oduševile mnoge ljude i mnoge zemlje diljem svijeta, da bi se ti isti ljudi kasnije pitali zašto to nije prethodno iskušano na bijelim miševima. Budući da je pred hrvatskim narodom izbor između očuvanja samostalne i suverene države i ponovnog ulaska u savez s drugim narodima i državama, reći ću najprije nekoliko najopćenitijih razloga protiv tog saveza."(jedinohrvatska.hr)

Add a comment        
Ned, 8-12-2019, 03:09:30

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.