Knjiga Na vrlo uspješnoj tribini HKV-a «Balkan u crnini – BiH u ratu i danas», održanoj 6. lipnja, svoje viđenje knjige «Balkan u crnini» i samog rata u BiH, iznijeli su, uz Miroslava Međimorca, čije smo izlaganje već objavili na  Portalu, i Petar Vulić, Hrvoje Hitrec i general Marinko Krešić. U nastavku donosimo detaljnije izvješće s tribine: «U knjizi izbori su iz tekstova pedesetak autora. Navedimo samo neke: Josip Jović, Hamdo Čamo, general Željko Glasnović, Zdravko Tomac, Ivica Mlivončić, Carl Gustav Stroem, Fran Višnar, Willliam Montgomery, Ines Sabalić, biskup Ante Ivas, kardinal Vinko Puljić, Slobodan Praljak…Njihovi tekstovi rasvjetljavaju sve dimenzije rata u Bosni i Hercegovini, bacajući svjetlost reflektora na zbivanja u pojedinim područjima, pa čitatelj može pratiti svu složenost tragičnih prepleta silnica u padu Posavine, o sudbini Hrvata u srednjoj Bosni, o padu Brčkog ali o junačkom otporu Hrvata niže njega, o gotovo čudesnom spasu Livna koje je bilo doslovce pred vratima pakla, o događajima u Mostaru i dolini Neretve, o srpskim zločinima i koncentracijskim logorima sa svim strahotnim detaljima, o djelovanju mudžahedina i njihovim zvjerstvima, o popisima zločinaca, o humanitarnoj i vojnoj pomoći Hrvata i Hrvatske muslimanima, o muslimanskoj prevrtljivosti te Izetbegovićevoj izdaji.»(t.l.)

Add a comment Add a comment        
 

 

miroslav međimorecNa jučer održanoj tribini Hrvatskoga kulturnog vijeća „Balkan u crnini – BiH u ratu i danas“, uz Petra Vulića, generala Marinka Krešića, Hrvoja Hitreca i autora knjige Zvonimira Franjkovića, govorio je i dr. sc. Miroslav Međimorec. Zbog gotovo istovjetne tematike knjige „Balkan u crnini“ s posljednjom knjigom generala Slobodana Praljka, Miroslav Međimorec iznio je njihovu usporedbu, pokazavši kako obje knjige počivaju na istim dokumentima i gotovo istovjetnim zaključcima te kako je u njima sadržana istina o ratu u BiH. Ujedno nas i upozorava na posljedice šutnje hrvatske vladajuće politike prema Hrvatima koji su branili BiH i kojima se sudi u Haagu: „Zato jer je RH uz ZZP optužena i za agresiju na BiH i bude li joj dokazana krivnja dogodit će se nepojmljivi apsurd da država koja je spasila BiH od srpske agresije bude proglašena za njenog agresora, mora platiti ratnu odštetu i u budućnosti (Hrvatska i njen narod) nositi žig agresora i zločinačke države!“(zdk)

Add a comment Add a comment        
 

 

Ivo LučićDonosimo izlaganje dr. sc. Ive Lučića s promocije knjige generala Slobodana Praljka održane 1. lipnja 2011. u Zagrebu. O samoj vrlo zapaženoj promociji već smo izvijestili, a sada smo u prilici objaviti i studiju koja na vrlo podroban način raščlanjuje zbivanja u Bosni i Hercegovini, od njezinog nastajanja pa sve do danas, s naglaskom na pitanje koliko BiH može funkcionirati kao jedinstvena država. "Nevjerojatno je kako je jedna ovakva krajnje pojednostavljena i krajnje besmislena priča (navodna Tuđmanova podjela BiH, op. ur.) postala gotovo opće mjesto u govoru o BiH, unatoč odsustvu bilo kakvog argumenta, unatoč odsustvu najjednostavnije logike i zdravog razuma. A to je postala upravo zbog dnevno-političke upotrebe, zbog potrebe dijela političara u RH, a naravno i u Srbiji i BiH (i izvan), da politički diskreditiraju i kriminaliziraju Franju Tuđmana i tadašnje hrvatsko političko vodstvo."(I.Lučić)

Add a comment Add a comment        
 

 

Talijani i DalmacijaDonosimo izlaganje Lovre Botice Tadinova sa 4. stručno-znanstvenog skupa «Dani Dr. Franje Tuđmana – Hrvati kroz stoljeća», održanoga 13. svibnja 2011. u Velikom Trgovišću. "Rimski ugovori, od 18. svibnja 1941. zapečatili su sudbinu tek stvorene Nezavisne države Hrvatske, a njihovo potpisivanje od strane Ante Pavelića doživljeno je u Dalmaciji i na kvarnerskim otocima izdajom. Platiti stvaranje Države predajom Splita, Solina, Trogira, Šibenika, Biograda, Obrovca, Sušaka, Bakra, Krka, Raba, Korčule i Mljeta značilo je nemati ni trunke državništva niti političke pameti, o domoljublju neću niti govoriti... U Korčuli je tridesetak talijanskih obitelji priredilo svečani doček Talijanima. Za vrijeme stare Jugoslavije oni su imali svoju talijansku školu i društvo Circolo. Italija im je pored znatnih materijalnih sredstava slala i školske nastavnike, redom pripadnike Fašističke stranke."

Add a comment Add a comment        
 

 

Josip PečarićS Okruglog stola HIP-a održanog 10. svibnja 2011. u Zagrebu donosimo drugi dio izlaganja akademika Josipa Pečarića. Izdvajamo: "Vjerojatno je za Sud u Haagu dovoljno samo reći što za njega misli Predsjednik Akademije pravnih znanosti Hrvatske profesor emeritus Željko Horvatić. On je 4. svibnja 2011. na tribina HKV-a "Nasilje nad Hrvatskom" komentirajući presudu hrvatskim generalima ustvrdio da taj sud ne treba ni nazivati sudom."

Add a comment Add a comment        
 

 

Josip PečarićS Okruglog stola HIP-a održanog 10. svibnja 2011. u Zagrebu donosimo prvi dio izlaganja akademika Josipa Pečarića. Izdvajamo: "Dozvolite mi na početku da vas sve lijepo pozdravim, a posebno gospođu Ankicu Tuđman i obitelj Tuđman. Za razliku od drugih sudionika ne mogu se zahvaliti organizatorima na pozivu za sudjelovanje na ovom Okruglom stolu. Naime, spadam među one ljude koje bi mogli definirati kao razočarane optimiste. A takvi su najopasniji za uspjeh onih stavova koje inače zastupaju. Zato sam prestao javno nastupati. Bolje se sam maknuti, nego da me vi maknete s govornice, zar ne? Međutim postoje neki "zločesti dečki" kojima ne mogu ništa odbiti. Oni, zapravo žele da me vi maknete s govornice".(J.Pečarić)

Add a comment Add a comment        
 

 

hkvU srijedu , 4. svibnja 2011. održana je tribina HKV-a u dvorani Tribina grada Zagreba na Kaptolu. Sudjelovali su prof. dr. Željko Horvatić, dr. Milan Vuković i Hrvoje Hitrec. Dvorana je bila ispunjena do posljednjega mjesta. Uvodno je govorio predsjednik HKV-a književnik Hrvoje Hitrec, podsjećajući da upravo na dan održavanja tribine u Zagrebu boravi glavni tužitelj Međunarodnoga kaznenog suda za prostor bivše Jugoslavije, Serge Brammertz, osoba koja je nastavila perfidni rad Carle del Ponte, a presude koje su izrečene generalima Gotovini i Markaču u stvari su prepisane optužnice. Brammertz bi trebao biti persona non grata u Hrvatskoj, a primaju ga, eto, na visokoj razini. Istoga dana naprasno je prekinut pokušaj pokretanja rasprave o presudama u Hrvatskom saboru.(t.l.)

Add a comment Add a comment        
 

 

MesićVezano za posljednje izjave bivšega predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića u svezi njegove odgovornosti za ilegalno objavljivanje dokumenata s oznakom državna tajna, ali i općenito uz prijepore koje je potaknula presuda hrvatskim generalima u Haagu, objavljujemo studiju prof. dr. Miroslava Tuđmana "Hrvatski scenaristi haških optužnica". U ovoj se vrlo zanimljivoj studiji na vrlo podroban način uz niz relevantnih citata, brojki i dokumenata daje potpun uvid u širu sliku i scenarij djelovanja kojim je trasiran put do presude za "zajednički zločinački pothvat". Radi se dakle o štivu koje će biti interesantno kako stručnjacima i dobrim poznavateljima prilika, tako i onima koji se mnogih pojedinosti možda više ne sjećaju. S druge strane, te pojedinosti trebale su već odavno biti zanimljive i poznate Državnom odvjetništvu, no čini se da ono neke stvari zaboravlja i brže od  hrvatskih medija, koji i inače zaboravljaju čudesnom brzinom.(mm)

Add a comment Add a comment        
 

 

Hrast i ABH prosvjedPogledajte snimke jedanaest govora na skupu "Za domovinu" u Zagrebu 16. travnja 2011. redom kako su govornici nastupali: Mario Maks Slaviček, hrvatski branitelj, Akcija za bolju Hrvatsku, mons. Mile Bogović, gospićko senjski biskup, mons. Ante Ivas, šibenski biskup, Denis Mladenović, sin hrvatskog branitelja, Tomislav Pokrovac, predsjednik Sindikata hrvatskih seljaka, Željko Strize, predsjednik Udruge kaštelanskih branitelja, Mladen Leovac, hrvatski branitelj, Ladislav Ilčić, osnivač Hrasta i predsjednik udruge građana Glas roditelja za djecu - GROZD, general mr. sci. Željko Sačić, Akcija za bolju Hrvatsku, Krešimir Miletić, voditelj Udruge za promicanje obiteljskih vrijednosti bk. Alojzije Stepinac i osnivač Hrasta, prof. dr. Josip Jurčević, Hrast, Ivica Relković, osnivač Hrasta i Hrvoje Hitrec, predsjednik Hrvatskoga kulturnog vijeća, Hrast.(Hrast,ABH,hkv)

Add a comment Add a comment        
Čet, 12-12-2024, 08:06:49

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.