Donosimo pozdravni govor akademika Slavena Barišića na godišnjoj skupštini HKV-a održanoj 24. veljače 2007. godine u Zagrebu. Izdvajamo: "Mladi će nas čuti ne samo koliko im uspijemo reći, nego i koliko nas mogu razumjeti. A razumjeti nas ne mogu bez znanja. Zato je Hrvatskoj u prvom redu potrebno izvrsno školstvo svih razina koje razvija znatiželju, kreativnost i kritičku svijest, a ne ispraznu komunikativnost, samoživost, hedonizam i pustu snalažljivost."

 

 

Donosimo pozdravni govor mons. dr. Mile Bogovića na godišnjoj skupštini HKV-a. Govor je mons. dr. Mile Bogović zaključio riječima: "Treba potpirivati zapretani domoljubni žar kroz štovanje i nasljedovanje onih čiji je plamen pred nama svijetlio i ostao kao zapretana vatra u našem tlu. Iskru takve vatre radosti našao sam i u Hrvatskom kulturnom vijeću i zato sam došao da joj s svojim dahom dadem veći žar i sjaj, a pozivam i sve vas da svi zajedno „božanskim žarom nijetimo, hrvatsku svetu grud", pa i sada kada „na krilih slave" ne letimo.".

 

 

Danas je u Zagrebu održana godišnja skupština Hrvatskog kulturnog vijeća kojoj je prisustvovalo dvjestotinjak članova. Dvorana "Hrvatskoga slova" i Hrvatske kulturne zaklade u kojoj se skupština odvijala tako je bila potpuno ispunjena. Skup je otvorio predsjednik Hrvatskog kulturnog vijeća Hrvoje Hitrec, a govore su održali i potpredsjednik akademik Slaven Barišić, član upravnog odbora mons. dr. Mile Bogović, dok je o radu suda časti izvijestio Milan Vuković, dr. iur.. Također, okupljenim članovima ukratko je predstavljen i naš portal.

 

 

Donosimo govor dr. Nedjeljka Mihanovića, bivšeg predsjednika Hrvatskoga državnog sabora, održan na tribini  6. veljače o. g. na kojoj je predstavljen zbornik radova sa stručno-znanstvenog skupa o Haaškom sudu. Tekst podsjeća na zbivanja koja su pratila pokretanje Haaškog suda i osvrće se na trenutno stanje u svezi sa suđenjem hrvatskim generalima. Mihanović između ostalog primijećuje: "Poznato nam je, koje su se strane obavještajne službe inkorporirale u mentalnu svijest haškog Tužiteljstva, a očito su tome inkriminiranom procesu pridonijele i neke naše domaće institucije i udruge civilnog društva, otvorenog društva, Hrvatskoga helsinškog odbora itd.. Primjerice, kada se u drugoj polovici 90.-tih godina u Hrvatskom saboru govorilo o lustraciji, Žarko Puhovski je tada kazao: Da, lustracija, ali od godine 1990.! I to se dogodilo.".

 

 

Prenosimo iz Hrvatskog slova reportažu o predstavljanju zbornika "Haaški sud - zajednički zločinački pothvat - što je to" - 2. dio. Izdvajamo: "U raspravu se uključio akademik Ivan Aralica s prijedlogom da HKV istraži povijesne okolnosti koje su dovele do donošenja Deklaracije, kojom je uz postojeće akte o suradnji nepotrebno prenesen dio suvereniteta na Haag. Podsjetio je na dramatične trenutke uoči donošenja Deklaracije. Ključno je pitanje bilo smije li se Haaškom sudu prenijeti ovlasti nad operacijama Bljesak i Oluja. Račan je bio glavni nositelj inicijative o Deklaraciji.".

 

 

Donosimo govor koji je predsjednik Hrvatskog kulturnog vijeća, Hrvoje Hitrec, održao na tribini 6. veljače 2007. na kojoj je predstavljen zbornik radova sa stručno-znanstvenog skupa "Haaški sud - zajednički zločinački pothvat - što je to?" 2. dio. Izdvajamo: "Hrvatsko kulturno vijeće, koje okuplja više od tisuću članova, mahom uglednih umjetnika i znanstvenika, jedino u ovom trenutku sustavno razotkriva narav, motive i ciljeve haaškog Tužiteljstva, ispunjavajući tako dug prema hrvatskim braniteljima, hrvatskoj državi i hrvatskom narodu. Bit će zabilježeno da nismo ustuknuli pred ovim novim oblikom nasilja, nego se suprotstavili i artikulirali podlogu koja omogućuje obranu i oslobađanje hrvatskih generala. Činili smo to, činimo i činit ćemo do kraja, na svoj način, kao umjetnici i znanstvenici, kao slobodni ljudi.".

 

 

Donosimo govor predsjednika Hrvatskoga kulturnog vijeća, Hrvoja Hitreca, koji je on održao na promociji zbornika "Hrvatski nacionalni interesi i EU", u povodu 7. obljetnice smrti dr. Franje Tuđmana. U svom govoru Hitrec se osvrnuo na sadašnjojst  i budućnost Republike Hrvatske, zaključujući riječima: "Već sam rekao, a sada ponavljam: jedino je u Tuđmanovo doba, usprkos svemu, Hrvatska bila samostalna država. Sada to više nije. Takozvane velike stranke više nemaju legitimaciju u hrvatskom narodu, a i neke manje, postojeće, pokazuju tek sitnu grabežljivost. Potreban je, dakle, pokret , koji će postaviti stvari na svoje mjesto, potrebno je da na vlast dođu ljudi odani ideji hrvatske samostalnosti. Obrisi takvoga pokreta već se naziru, a njegovi predstavnici bit će prepoznati na izbornim listama. Hrvatska narodna volja ima svoje uspone i padove, a sada je vrijeme za novi uspon."

 

 

Donosimo govor akademika Josipa Pečarića, člana Hrvatskog kulturnog vijeća, na okruglom stolu s temom "Hrvatska i zapadni Balkan" održanom u Slavonskom Brodu. Iz analize akademika Pečarića izdvajamo: "Kad gazda mijenja slugu, uvijek nađe boljeg slugu! Ono što nije mogao sluga Račan, mogao je bolji sluga - Sanader. Sanaderova vlast izravno sudjeluje u hvatanju generala Gotovine. Izravno sudjeluje u stavljanju lisaca na ponos i na dostojanstvo našega naroda.".