dr. sc. Željko HorvatićDonosimo izlaganje dr. sc. Željka Horvatića, profesora emeritusa Sveučilišta u Zagrebu i predsjednika Akademije pravnih znanosti Hrvatske, s trećeg stručno-znanstvenog skupa HKV-a "Haaški sud - "zajednički zločinački pothvat" - što je to?". Ono nudi vrlo pažljivu i stručnu raščlambu međunarodnog kaznenog prava, kao i analizu odnosa Haaškom suda prema osnovnim odrednicama tog prava. U ovom uvodu izdvajamo jedan od zaključaka s kojim je dr. sc. Željka Horvatić zaključio svoje izlaganje: "Postupanje Glavne tužiteljice i Tužiteljstva, koje je opisano u ovom prikazu, iako nije u suglasju s pravnim načelima, očito je u suglasju s najavljenim ostvarenjem njihove uloge i ciljeva o političkoj i povijesnoj "istini" koje nastoje postići zlouporabom međunarodnog kaznenog pravosuđa. Ako ta zlouporaba makar i djelomično uspije, i ako takve "istine" budu temelj presuda MKSJ, istina o međunarodnom kaznenom pravosuđu i primjeni međunarodnog kaznenog prava pred ad hoc Tribunalom za bivšu Jugoslaviju u Haagu biti će, nesumnjivo, sramotni dio povijesti tog prava u prvom desetljeću XXI stoljeća.".
Add a comment Add a comment        
 

 
Milan Vuković Donosimo cjelovit tekst Milana Vukovića, dr. iur., napisan za treći zbornik radova sa stručno-znanstvenog skupa "Haaški sud - "zajednički zločinački pothvat" - što je to?". Ovaj skup u organizaciji Hrvatskog kulturnog vijeća, kao što smo već javljali, održan je 8. lipnja 2007. godine u hotelu The Westin, i na njemu je Milan Vuković iznio tek dio materijala koji ovdje objavljujemo. Milan Vuković počinje pitanjem tko je autor najnovije optužnice iz Haaga, i u nastavku piše: "Činjenica da se je u njezin sadržaj ukomponiralo pokojnog predsjednika Tuđmana, upućuje na zaključak da je ona produkt pobornika novog svjetskog poretka koji želi dokazati da je Hrvatska, u bitnom političkom trenutku urušavanja komunističkog sustava, rušeći miljenički rezultat Versajskog sporazuma iz 1918. godine, opredjeljenjem za samostalnost i zaštitu nacionalnih interesa, izazvala nesuglasice koje se najlakše mogu izraziti putem Haaškog Tribunala, upravo tom monstruoznom kazneno-pravnom kvalifikacijom "zajedničkog zločinačkog pothvata" kao temelja njezinog nastanka, osamostaljenja, njezine slobode.".
Add a comment Add a comment        
 

 
HKVPrenosimo Hinin osvrt na treći stručno-znanstveni skup "Haaški sud - 'zajednički zločinački pothvat' - što je to?" održan danas u organizaciji Hrvatskog kulturnog vijeća u hotelu Westin. Nažalost, treba odmah primijetiti kako je Hina propustila navesti našu udrugu kao organizatora. Radi potpunosti navodimo i sve govornike na stručnom skupu: Milan Vuković, dr. iur., prof. dr. Adalbert Rebić, odvjetnik Bosiljko Mišetić, prof. dr. sc. Željko Horvatić, mr. sc. Lujo Medvidović, mons. dr. Mile Bogović, akademik Josip Pečarić, povjesničar Nikica Barić, i novinar dnevnika "Vjesnik" Marko Barišić. Odvjetnik iz Washingtona Eduardo Slavko Yambrusic nije mogao doći pa je njegov govor pročitan. Skup je potrajao četiri sata, odnosno od 9 do 13 sati. Na svojim internetskim portalima Hininu vijest, provjerili smo, prenijeli su Večernji list i Jutarnji list. Govore s trećeg stručno-znanstvenog skupa "Haaški sud - 'zajednički zločinački pothvat' - što je to" objavljivat ćemo kako nam budu pristizali.
Add a comment Add a comment        
 

 
HinaU utorak je Hrvatsko kulturno vijeće izdalo priopćenje u svezi s "tajnim dijelom optužnice" za tzv. "zajednički zločinački pothvat". O ovom priopćenju izvjestila je Hina, čiju vijest ovom prilikom prenosimo. Drugu Hininu vijest o predstavljanju Saveza za Hrvatsku pridodali smo već objavljenom prilogu Savez za Hrvatsku.
Add a comment Add a comment        
 

 
Zbijeg Prenosimo iz Večernjeg lista vrlo zanimljiv članak u kojem su u grubim crtama rekonstruirana zbivanja koja su dovela do bleiburške tragedije. Također, članak jasno ukazuje na činjenicu da su razmjeri počinjenih zločina bili ogromni, iako se ni danas ne može sa sigurnošću dati točna procjena. Vrijedi naglasiti i kako autor članka Davor Ivanković kao izvor informacija navodi i tribinu Hrvatskog kulturnog vijeća: "Više od 60 godina nakon masakra, nemoguće doznati točan broj ubijenih i stradalih hrvatskih vojnika i civila. No, zna se otprilike o kojem je broju izbjeglih Hrvata bila riječ. To se, kao i opisi zbivanja tijekom svibnja 1945. na području južne Austrije, može doznati iz dostupnih zapisa i dokumenata, pretežito britanskog podrijetla. Veći dio ključnih dokumenata još uvijek nosi oznaku stroge tajnosti. To su materijali na koje se pozivaju neki hrvatski i britanski istraživači. Te je materijale, u organizaciji Hrvatskog kulturnog vijeća i preko tribine “Tajni britanski dokumenti i obilježena grobišta” ovih dana za javnost pripremio Ante Beljo. Prilozi sadrže dijelove ratnog dnevnika brigadira britanske vojske i zapovjednika 32. irske pješačke brigade T. P. Scotta, kao i pisma između zapovjednika britanskih snaga na jugu Austrije i talijanske pokrajine Friuli-Venezia Giulia i stožera saveznika.
Add a comment Add a comment        
 

 
Drago KrpinaDonosimo govor Drage Krpine s tribine Protuustavne balkanske sveze održane povodom sastanka SEECP-a istog dana u Zagrebu. "Iako se danas institucionalizira rečena jugoistočna Europa, matica zbivanja usmjerena je zapravo na oživotvorenje daleko ozbiljnijeg projekta, a to je zapadni Balkan, što će reći treća Jugoslavija." Krpina izražava zabrinutost izazvanu trendom relativizacije državne samostalnosti i svetog prava svakog naroda - pa tako i hrvatskog, da odlučuje o vlastitoj sudbini. Prisjeća se mukotrpnih i dugotrajnih nastojanja stvaranja samostalne države napokon izgrađene i očuvane na leđima poginulih, ranjenih i obespravljenih branitelja, koji su predvođeni prvim hrvatskim predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom podnjeli najveće žrtve da ostvare nedosanjani san svojih predaka. Krpina apelira da u sjećanju na sve križne putove koje je ovaj ponosan narod kroz stoljeća prošao pronađemo snagu da otklonimo različite bespotrebne oblike tutorstva i konačno smognemo hrabrosti i dostojanstva da sami stvorimo i živimo hrvatsko bolje sutra.
Add a comment Add a comment        
 

 
Franjo Talan Na tribini Hrvatskog kulturnog vijeća "Bleiburg: Tajni britanski dokumenti i obilježena grobišta" Franjo Talan, predsjednik Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava u Varaždinu, opisao je tijek istraživanja ratnih i poratnih žrtava na području Republike Hrvatske. Sustavna istraživanja su prekinuta krajem 1999. godine gašenjem rada Komisije za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava, no društvo kojem je Talan na čelu nastavilo je i poslije toga obilježavati brojna grobišta. O radu Komisije za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava Talan je rekao: "Komisija je za svog postojanja paralelno s prikupljanjem podataka o grobištima nastojala evidentirati žrtve i stradale iz ratnog i poratnog razdoblja te je tako evidentirano 260 tisuća žrtava. Iako posao na prikupljanju i evidentiranju podatka o žrtvama nije završen Komisija je početkom sljedeće godine prestala s radom, a prikupljena građa postala je nedostupna (podebljao urednik) kako popisivačima na terenu tako i voditeljima Istraživačkih središta po županijama."
Add a comment Add a comment        
 

 
Hrvoje Hitrec Donosimo uvodnu riječ predsjednika Hrvatskoga kulturnog vijeća Hrvoja Hitreca na tribini "Bleiburg: Tajni britanski dokumenti i obilježena grobišta" 15. svibnja ove godine u Zagrebu. Izdvajamo dio o kojem Hitrec opisuje ukratko okolnosti koje su dovele do Bleiburga: "tvrdi Pavelićev stav prema Englezima - godinu dana prije rekao je da će s njima razgovarati preko topovskih cijevi, neodgovarajući izbor pregovarača, dakle generala Herenčića i Gregorića, britanska žurba da "očiste palubu", cinično englesko poigravanje Ijudskim životima izraženo u izjavama da "Hrvati postaju prilika za Tita", uključujući prijedlog zapovjednika 8. armije, koji je feldmaršalu Alexanderu pisao: "Predlažem da Hrvati postanu Titov show" zatim čista i bezdušna trgovina Hrvatima, koji su prodani da bi partizani napustili Korušku i na kraju ona lakonska Đilasova rečenica: "Hrvatski vojnici moraju umrijeti da bi Jugoslavija živjela.".
Add a comment Add a comment        
 

 
Tribina o Bleiburgu
Vjerojatno su svi svjesni činjenice kako su često mnogi zanimljivi događaji prešućeni u hrvatskim medijima ako nisu u skladu sa slikom društva koju se pokušava stvoriti. Tako u većini slučajeva tribine Hrvatskog kulturnog vijeća ostaju nezabilježene u medijima, iako se često na njima čuju rasprave i otvaraju pitanja koja zasigurno zavrjeđuju pažnju šire javnosti. Tribina HKV-a: "Bleiburg: Tajni britanski dokumenti i obilježena grobišta" pomalo je iznimka od ovog pravila, budući da je o njoj vijest donijela Hina, a i Večernji list je donio svoj izvještaj. Večernji list iz pera Anite Malenice donio je i kratku vijest o tribini HKV-a "Protuustavna balkanska sveza" održanoj 11. svibnja 2007. godine. U nastavku donosimo Hininu vijest i članak Anite Malenice.
Add a comment Add a comment        
Uto, 10-09-2024, 09:31:17

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.