Detalji

Objavljeno: 05. srpnja 2007.

Donosimo tekst novinara Marka Barišića - Izokrenuta pravda - s trećeg stručno-znanstvenog skupa HKV-a "Haaški sud - "zajednički zločinački pothvat" - što je to?". Autor raspravlja način na koji Haaški sud i njegovo tužiteljstvo prilaze svom poslu "dijele pravde" po svim kriterijima osim najvažnijem - kriteriju pravičnosti. Nakon što je opisao u najvažnijim crtama rad Carle del Ponte, Barišić zaključuje: "…njena najveća krivnja je u sklapanju političkih nagodbi kojima je unesrećila žrtve, kao u slučaju presude Međunarodnog suda o Srebrenici, dok je agresorima, poput vrha bivše JNA koji je razorio Vukovar te pobio i protjerao njegove stanovnike, pružila zaštitu. Pritom je u takvim postupcima ne amnestira ni eventualno obrazloženje kako je zapravo bila samo provoditelj takve politike koju su kreirale one političke snage koje su i imali najveći utjecaj na taj sud. Zbog svega toga će oni koji je bolje poznaju i na kraju njenog mandata kada za koji mjesec ode, vjerojatno ponoviti one riječi koje su o njoj izrekli još u vrijeme kada je izabrana na tu dužnost. Pravo joj je, na žalost, kako su još tada zapisali, uvijek bilo "zadnja rupa na svirali"." (mmb)

Detalji

Objavljeno: 04. srpnja 2007.

Na trećem stručno-znanstvenom skupu HKV-a "Haaški sud - zajednički zločinački pothvat - što je to?" gospićko-senjski biskup mons. dr. Mile Bogović održao je predavanje u kojem je raspravio zašto je važno dati okvir svakoj nevinoj žrtvi, unutar kojeg se ona poštuje i pamti. U uvodu svoga predavanja biskup Bogović primjećuje ozbiljne probleme u odnosu prema žrtvama koje iskazuje hrvatsko društvo: "U ovo vrijeme kada slabi osjećaj za vrijednosti žrtve, kada se žrtvama manipulira i licitira, potrebno je reći u čemu je prava vrijednost žrtve, kako se trebamo odnositi prema onima koji su podnijeli žrtvu i kako se odnositi prema mučiteljima. Postoji opasnost da ljudi posumnjaju u vrijednost žrtve koju su podnijeli za pravednu stvar i iz čistih namjera. Treba raditi na tome da imamo zdravo društvo u kojemu nevin nije ugrožen, a ako se to dogodi da ima onih koji cijene njegovu žrtvu. Društvo se liječi na taj način da se u njemu gaji poštovanje prema žrtvama; društvo se kvari kada se obezvrjeđuje bilo koja nevina žrtva."

Detalji

Objavljeno: 26. lipnja 2007.

Jutarnji list je izvijestio o pritužbama Carle Del Ponte koje je ona iznijela zastupnicima Europskog parlamenta na račun hrvatskih pravnika koji su sudjelovali na stručno-znanstvenim skupovima Hrvatskog kulturnog vijeća "Haaški sud - 'zajednički zločinački pothvat' - što je to?". Naime, na ovim skupovima (tri do sada) mogle su se čuti brojne stručne kritike na račun rada Haaškog suda, a naše čitatelje upućujemo na polje "Naše teme" u glavnom izborniku preko kojeg se može pristupiti nizu održanih predavanja. Carla Del Ponte posebno je spomenula analizu rada Haaškog suda koju je iznio dr. sc. Željko Horvatić, profesor emeritus Sveučilišta u Zagrebu i predsjednik Akademije pravnih znanosti Hrvatske, a zasmetala joj je i činjenica da se u Hrvatskoj Ante Gotovina još doživljava kao heroj. Čak je zatražila od hrvatske Vlade da se ogradi od skupova Hrvatskog kulturnog vijeća na temu Haaškog suda, kao da u Hrvatskoj nije uvedena demokracija prije dvadesetak godina. U nastavku prenosimo članak iz Jutarnjeg lista, uz napomenu kako je u njemu opet kao i u nekim drugim prijašnjim člancima propušteno navesti našu udrugu kao organizatora stručno-znanstvenih skupova "Haaški sud - 'zajednički zločinački pothvat' - što je to?".

Detalji

Objavljeno: 22. lipnja 2007.

Donosimo rad dr. sc. Nikice Barića s trećeg stručno-znanstvenog skupa HKV-a "Haaški sud - zajednički zločinački pothvat - što je to?" u kojem je vrlo temeljito obrađena politika koja se vodila sa srpske strane za vrijeme okupacije pa sve do vojnog poraza 1995. godine. Mnoštvo podataka i citata još jednom jasno pokazuju kako je srpski zbijeg bio planiran prije Oluje: "Kao što je prikazano znatan broj krajinskih Srbi u razdoblju od početka rata razvio je čvrsto uvjerenje o nemogućnosti prihvaćanja hrvatske vlasti. Ovo je tijekom "Bljeska" i "Oluje" dovelo do njihovog masovnog odlaska s područja u koja je ulazila Hrvatska vojska. No, taj odlazak nije bio spontan. Naprotiv, vlasti "RSK" radile su na planovima evakuacije civilnog stanovništva i puno prije "Bljeska" i "Oluje".  Spremnost Srba da se organizirano evakuiraju pred dolaskom hrvatskih snaga bila je vidljiva već krajem 1991., kada su pred protunapadom Hrvatske vojske u velikom broju napustili dijelove zapadne Slavonije. Već početkom 1992. Srbi su zaključili da treba provesti istragu "pod kojim uslovima, zbog kojih razloga i po čijoj naredbi" je izvršeno "iseljavanje stanovništva" s područja zapadne Slavonije. Vidljivo je da se ne govori o "protjerivanju" koje su proveli Hrvati, nego o "iseljavanju", za koju je netko na srpskoj strani trebao preuzeti odgovornost. Isto se ponovilo i 1995., tijekom "Bljeska" i "Oluje", no, tada su naredbodavci iseljavanja bili jasno definirani u predstavnicima vlasti "RSK".

Detalji

Objavljeno: 20. veljače 2014.

Uz tužnu vijest o smrti podsjećamo na predavanje prof. dr. sc. Adalberta Rebića koje je on održao na 3. stručno-znanstvenom skupu HKV-a o radu Haaškog suda. Adalbert Rebić bio je predstojnik Ureda za prognanike i izbjeglice od 1991.- 1996. godine, pa je u svom predavanju iz prve ruke mogao opisati krizu sa srpskim izbjeglicama za i nakon Oluje 1995. godine. I opet, svjedočanstva koja su se čula na tribinama HKV-a od hrvatskih dužnosnika o tadašnjim zbivanjima potpuno odudaraju od slike koja se pokušavala stvoriti tijekom haaških suđenja.(hkv)

Detalji

Objavljeno: 19. lipnja 2007.

Donosimo izlaganje odvjetnika mr. sc. Luja Medvidovića s trećeg stručno-znanstvenog skupa Hrvatskog kulturnog vijeća o temi "Haaški sud - zajednički zločinački pothvat - što je to?", koji je održan u hotelu Westin u Zagrebu, 8. lipnja 2007. godine. Razmatrajući s međunarodnopravnog stanovišta optužnicu Haaškog suda protiv hrvatskih oslobodilačkih operacija 1995., u kojoj se one nazivaju "udruženim zajedničkim pothvatom", odvjetnik mr. sc. Lujo Medvidović se spomenuo apsurda s kojima ova optužnica zadire u proklamirane vrijednosti zapadnog društva.(hkv)

Detalji

Objavljeno: 15. lipnja 2007.

Kao što smo već javljali, 12. lipnja Hrvatsko kulturno vijeće održalo je tribinu "Je li nam potreban Zakon o hrvatskom jeziku?". Na njoj su govorili akademik Stjepan Babić, akademik Dalibor Brozović, glavni ravnatelj Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža" Tomisalv Ladan i predsjednik Hrvatskoga kulturnog vijeća Hrvoje Hitrec. Ovom prilikom donosimo izlaganje Hrvoja Hitreca iz kojeg u uvodu izdvajamo: "Programirano destabiliziranje hrvatskoga jezika ima snažno zaleđe u onim međunarodnim krugovima kojima su hrvatska država i hrvatski jezik trn u oku, ali ima potporu i u takozvanoj hrvatskoj političkoj eliti, koja se potpuno izgubila u podrumima zbunjene servilnosti. Ima podršku i u kompromiserstvu nekih kulturnih ustanova i institucija, kojima se na žalost, na krajnje nesretan način, u zadnje vrijeme pridružila i Matica hrvatska. Već spomenuti međunarodni krugovi na usta neopreznih šovinista, poglavito naravno britanskih, dovode u pitanje i samo postojanje hrvatskoga jezika. Plan o zajedničkom bošnjačko-hrvatsko-srpskom kao službenom jeziku "zapadnoga Balkana" - u svezi s ulaskom u Europsku uniju, ali i nezavisno od ulaska - nije više samo neprovjerena glasina, nego drska priprema terena, što je prepoznala i nedavna izjava Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.".

Detalji

Objavljeno: 13. lipnja 2007.

Donosimo izlaganje akademika Josipa Pečarića sa stručno-znanstvenog skupa "Haaški sud - "zajednički zločinački pothvat" - što je to?". Kroz iscrpnu raščlambu niza članaka objavljenih u tisku u svezi rada Haaškog suda Pečarić gradi zaokruženu sliku o tom sudu. Izdvajamo dio Pačarićevog komentara: "...optužiti vrh državne vlasti neke zemlje da je operacija oslobađanja okupiranih područja vlastite države, dakle ono što je njihovo pravo i obaveza i po zakonima vlastite države i po međunarodnom pravu "zločinački pothvat zločinačke organizacije je suludo". Optužiti ih da nisu oslobađali taj teritorij zbog toga već zato da bi etnički očistili taj prostor jeste plod bolesna uma. Zato ne čudi što su nedavno na Međunarodnoj konferenciji o Haaškom sudu, održanoj u Grazu, svjetski pravni stručnjaci upozoravali na pravnu maglovitost zajedničkog zločinačkog pothvata. Zaključili su da je budućnost te doktrine pred Međunarodnim kaznenim sudom, barem u današnjoj formi, pod znakom pitanja.".