HinaU utorak je Hrvatsko kulturno vijeće izdalo priopćenje u svezi s "tajnim dijelom optužnice" za tzv. "zajednički zločinački pothvat". O ovom priopćenju izvjestila je Hina, čiju vijest ovom prilikom prenosimo. Drugu Hininu vijest o predstavljanju Saveza za Hrvatsku pridodali smo već objavljenom prilogu Savez za Hrvatsku.
Add a comment        
 

 
ZbijegPrenosimo iz Večernjeg lista vrlo zanimljiv članak u kojem su u grubim crtama rekonstruirana zbivanja koja su dovela do bleiburške tragedije. Također, članak jasno ukazuje na činjenicu da su razmjeri počinjenih zločina bili ogromni, iako se ni danas ne može sa sigurnošću dati točna procjena. Vrijedi naglasiti i kako autor članka Davor Ivanković kao izvor informacija navodi i tribinu Hrvatskog kulturnog vijeća: "Više od 60 godina nakon masakra, nemoguće doznati točan broj ubijenih i stradalih hrvatskih vojnika i civila. No, zna se otprilike o kojem je broju izbjeglih Hrvata bila riječ. To se, kao i opisi zbivanja tijekom svibnja 1945. na području južne Austrije, može doznati iz dostupnih zapisa i dokumenata, pretežito britanskog podrijetla. Veći dio ključnih dokumenata još uvijek nosi oznaku stroge tajnosti. To su materijali na koje se pozivaju neki hrvatski i britanski istraživači. Te je materijale, u organizaciji Hrvatskog kulturnog vijeća i preko tribine “Tajni britanski dokumenti i obilježena grobišta” ovih dana za javnost pripremio Ante Beljo. Prilozi sadrže dijelove ratnog dnevnika brigadira britanske vojske i zapovjednika 32. irske pješačke brigade T. P. Scotta, kao i pisma između zapovjednika britanskih snaga na jugu Austrije i talijanske pokrajine Friuli-Venezia Giulia i stožera saveznika.
Add a comment        
 

 
Drago KrpinaDonosimo govor Drage Krpine s tribine Protuustavne balkanske sveze održane povodom sastanka SEECP-a istog dana u Zagrebu. "Iako se danas institucionalizira rečena jugoistočna Europa, matica zbivanja usmjerena je zapravo na oživotvorenje daleko ozbiljnijeg projekta, a to je zapadni Balkan, što će reći treća Jugoslavija." Krpina izražava zabrinutost izazvanu trendom relativizacije državne samostalnosti i svetog prava svakog naroda - pa tako i hrvatskog, da odlučuje o vlastitoj sudbini. Prisjeća se mukotrpnih i dugotrajnih nastojanja stvaranja samostalne države napokon izgrađene i očuvane na leđima poginulih, ranjenih i obespravljenih branitelja, koji su predvođeni prvim hrvatskim predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom podnjeli najveće žrtve da ostvare nedosanjani san svojih predaka. Krpina apelira da u sjećanju na sve križne putove koje je ovaj ponosan narod kroz stoljeća prošao pronađemo snagu da otklonimo različite bespotrebne oblike tutorstva i konačno smognemo hrabrosti i dostojanstva da sami stvorimo i živimo hrvatsko bolje sutra.
Add a comment        
 

 
Franjo TalanNa tribini Hrvatskog kulturnog vijeća "Bleiburg: Tajni britanski dokumenti i obilježena grobišta" Franjo Talan, predsjednik Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava u Varaždinu, opisao je tijek istraživanja ratnih i poratnih žrtava na području Republike Hrvatske. Sustavna istraživanja su prekinuta krajem 1999. godine gašenjem rada Komisije za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava, no društvo kojem je Talan na čelu nastavilo je i poslije toga obilježavati brojna grobišta. O radu Komisije za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava Talan je rekao: "Komisija je za svog postojanja paralelno s prikupljanjem podataka o grobištima nastojala evidentirati žrtve i stradale iz ratnog i poratnog razdoblja te je tako evidentirano 260 tisuća žrtava. Iako posao na prikupljanju i evidentiranju podatka o žrtvama nije završen Komisija je početkom sljedeće godine prestala s radom, a prikupljena građa postala je nedostupna (podebljao urednik) kako popisivačima na terenu tako i voditeljima Istraživačkih središta po županijama."
Add a comment        
 

 
Hrvoje HitrecDonosimo uvodnu riječ predsjednika Hrvatskoga kulturnog vijeća Hrvoja Hitreca na tribini "Bleiburg: Tajni britanski dokumenti i obilježena grobišta" 15. svibnja ove godine u Zagrebu. Izdvajamo dio o kojem Hitrec opisuje ukratko okolnosti koje su dovele do Bleiburga: "tvrdi Pavelićev stav prema Englezima - godinu dana prije rekao je da će s njima razgovarati preko topovskih cijevi, neodgovarajući izbor pregovarača, dakle generala Herenčića i Gregorića, britanska žurba da "očiste palubu", cinično englesko poigravanje Ijudskim životima izraženo u izjavama da "Hrvati postaju prilika za Tita", uključujući prijedlog zapovjednika 8. armije, koji je feldmaršalu Alexanderu pisao: "Predlažem da Hrvati postanu Titov show" zatim čista i bezdušna trgovina Hrvatima, koji su prodani da bi partizani napustili Korušku i na kraju ona lakonska Đilasova rečenica: "Hrvatski vojnici moraju umrijeti da bi Jugoslavija živjela.".
Add a comment        
 

 
Tribina o Bleiburgu
Vjerojatno su svi svjesni činjenice kako su često mnogi zanimljivi događaji prešućeni u hrvatskim medijima ako nisu u skladu sa slikom društva koju se pokušava stvoriti. Tako u većini slučajeva tribine Hrvatskog kulturnog vijeća ostaju nezabilježene u medijima, iako se često na njima čuju rasprave i otvaraju pitanja koja zasigurno zavrjeđuju pažnju šire javnosti. Tribina HKV-a: "Bleiburg: Tajni britanski dokumenti i obilježena grobišta" pomalo je iznimka od ovog pravila, budući da je o njoj vijest donijela Hina, a i Večernji list je donio svoj izvještaj. Večernji list iz pera Anite Malenice donio je i kratku vijest o tribini HKV-a "Protuustavna balkanska sveza" održanoj 11. svibnja 2007. godine. U nastavku donosimo Hininu vijest i članak Anite Malenice.
Add a comment        
 

 
Miroslav TuđmanDonosimo izlaganje sa svečane akademije u povodu 85. obljetnice rođenja dr. Franje Tuđmana, održane 14. svibnja 2007. u Starogradskoj vijećnici u Zagrebu. U ovodu izdvajamo: "Ljudska prava, sloboda, kultura i demokracija univerzalne su vrijednosti. Nasuprot tome tehnologija, tržište, turizam i informacija globalne su vrijednosti. Naše društvo i kultura nestaju u globalnom, jer smo izgubili vlastitu posebnost i odrekli se svojih vrijednosti. Praktična je posljedica vrlo jasna: odnosi u politici, a to znači u javnosti ne uređuju se prema vrijednostima istine, pravde, osobne i nacionalne slobode. (Odnosi unutar hrvatskih državnih i javnih institucija postali su nakaradni, i nema primjera da takvi odnosi vladaju u bilo kojoj drugoj europskoj zemlji; primjera radi: MUP RH svoja dnevna policijska izvješća dostavlja HHO-u, navodno nevladinoj organizaciji; OSCE financira Ustavni sud Hrvatske i hrvatskog pravobranitelja, i to je navodno model nezavisnog sudstva; Hrvatskoj se već pripremaju "zajednički" udžbenici iz povijesti; itd., itd.) Zato je točna ocjena Kardinala Bozanića: “novi poredak koji nikad neće zaslužiti odliku pravednosti ma koliko ga se pokušavalo prikazati da je stvoren 'uime naroda’”."
Add a comment        
 

 
dr. sc. Ljerka Mintas HodakDonosimo govor dr. sc. Ljerke Mintas Hodak sa svečane akademije u povodu 85. obljetnice rođenja dr. Franje Tuđmana, koju su organizirali Udruga za hrvatski identitet i prosperitet-HIP, Forum hrvatske sloge i Hrvatsko kulturno vijeće. U svom govoru dr. Ljerka Mintas Hodak osvrnula se na sadašnju i na Tuđmanovu politiku prema europskim integracijama. Izdvajamo dio koji se odnosi na Tuđmana: "Jedna od podvala koju danas mnogi - kako na lijevoj tako i na desnoj strani političkog spektra, ali svatko iz svojih pobuda - pokušavaju plasirati je zaborav ili prikrivanje činjenice da je upravo Tuđman usmjerio Hrvatsku prema Europi i Europskoj uniji. ...zahvaljujući upravo Tuđmanovoj eurointegracijskoj politici, Hrvatska je već 1995.g. bila pred sklapanjem Sporazuma s EU o suradnji, ali je Vijeće ministara Unije zamrznulo pregovore zbog vojno-redarstvene akcije "Oluja". Između brze uspostave odnosa s Unijom i oslobađanja okupiranih dijelova Hrvatske za Tuđmana nije bilo dileme što izabrati.".
Add a comment        
 

 
Hrvoje HitrecHrvatsko kulturno vijeće organiziralo je tribinu "Protuustavna balkanska sveza" 11. svibnja 2007., istog dana kada se u Zagrebu održavao sastanak SEECP-a. Ovdje donosimo govor predsjednika HKV-a Hrvoja Hitreca koji je ukazao na protuustavno institucionaliziranje suradnje između zemalja zapadnog Balkana: "Taj i takav Proces suradnje u jugoistočnoj Europi pun je lijepih riječi i po Hrvatsku kobnih ciljeva. Sve do sada naziva se neinstitucionaliziranim procesom, čiji je stil, doduše multilateralan, a ne bilateralan. Sada se, danas, usred Zagreba, taj status bitno i opasno mijenja i zato smo sada ovdje da upozorimo hrvatsku javnost da se u okrilju Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi bezočno, suprotno volji hrvatskoga naroda, stvaraju institucije, koje potvrđuju da projekt treće Jugoslavije ulazi u završnu fazu. Te institucije su Regionalno vijeće, tajnik i tajništvo, te glavni grad buduće političke tvorevine, a izrečeni su već i prijedlozi o sjedištu zajedničkoga parlamenta. I posve je jasno da se ne radi o jugoistočnoj Europi, nego jedino i isključivo o zapadnom Balkanu, dakle o novoj konfederaciji, odnosno budućoj jugoslavenskoj federaciji.".
Add a comment        
Čet, 21-11-2019, 10:28:20

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.