akademik Josip PečarićS tribine Hrvatskog kulturnog vijeća - «Tko su arbitri hrvatske javne scene?» donosimo govor akademika Josipa Pečarića u kojem se osvrnuo na činjenicu da je hrvatski medijski prostor u današnje vrijeme sve samo ne slobodan, odnosno da njime vladaju upravo ne-sloboda i jednoumlje: "I doista, dok je Tuđmanova «jednoumna» Hrvatska sufinancirala i Sorosove tiskovine od 2000. godine do danas medijski prostor krasi jednoumlje. Protjerivani su novinari od Maje Freundlich nadalje, smjenjivane nepodobne redakcije pa i tako što bi predsjednik države proglasio njihove novine fašističkim (Jovićeva doista slobodna «Slobodna Dalmacija») do toga da su sveprisutni arbitri hrvatske javne scene isključivo iz kruga ljudi sa spomenute godišnjice «Zareza». Nekome se može učiniti neobično da su tzv. liberali inzistirali na jednoumlju hrvatske javne scene, ali to ne čudi iz više razloga. Prije svega, tu se radi redom o našim jugo-nostalgičarima, a doista bi im nezahvalna pozicija bila imati ravnopravno u medijima zastupljenu i hrvatsku državotvornu opciju. Jer kako opravdati činjenicu da im je milija nekakva druga država od one u kojoj žive? Ne čudi stoga to što su u «Feralu» nekoliko puta u «Greatest shits» stavili moju pitalicu: - Koja je razlika između četnika i Jugoslavena? - Četnik je pošteni četnik, a Jugoslaven je pokvareni četnik! Spomenuta rubrika i daje ono što naše jugo-nostalgičare najviše boli.".
Add a comment        
 

 
akademik JelčićS predstavljanja knjige dr. Tomca «Tuđmanizam i mesićizam» donosimo zapaženi govor akademika Dubravka Jelčića sugestivnog naziva – «Tko će nas spasiti od nas samih?». Akademik Jelčić sa žaljenjem konstatira kako pobjeda u nametnutom, obrambenom ratu sudeći po trenutnoj političkoj, ali i općenito situaciji u Hrvatskoj na žalost ne znači i osigurati vlastitu budućnost u miru i napretku.  "Jer mi smo valjda jedini narod na svijetu - barem ja se ne bih mogao sjetiti sličnog primjera - koji se služi svojom slobodom da bi sâm tu svoju slobodu potkopao - i pokopao. Ne bih se mogao sjetiti ni primjera da se ikoji narod igdje u svijetu stidio svoga imena, svojih simbola, svoje zastave, pa se čak i odricao svojih pobjeda u obrambenom i oslobodilačkom ratu a upravo to se danas propagira među Hrvatima, upravo to se želi postići u Hrvatskoj u ime tzv. liberalne demokracije, globaliziranoga svijeta i njegova apsoluta, takozvanoga civilnog društva, koje već dosad, u pokazanoj praksi, ne priznaje bitne moralne vrijednosti, na kojima se može graditi budućnost čovječanstva. Naprotiv, ono njeguje sve što bi nas moglo navesti na suicidne korake. Možda se to, uzevši sve okolnosti u obzir, moglo i očekivati, ali se nije mogla očekivati pasivnost odgovornih hrvatskih političkih struktura na takve izazove. U Hrvatskoj se, međutim, ne vide znakovi organiziranoga otpora takvim pogubnim namjerama. Hrvatska je i danas, kao što je bila i u XX. stoljeću, a često i u mnogim stoljećima ranije, žrtva zamršenih međunarodnih odnosa, s time što su oni danas još kudikamo zamršeniji, jer se temelje na starim, davno prevladanim i razobličenim ali u mnogim glavama još uvijek neprežaljenim ideološkim zabludama i njima potrebnim političkim krivotvorinama; ali ne smijemo biti slijepi pa previdjeti, ni nekritični pa prešutjeti, da je ona, Hrvatska, i danas u prvom redu svoja vlastita žrtva, žrtva svoje nedostatno razvijene samosvijesti, kao i zabrinjavajućega manjka političke naobrazbe i političke kulture. Da nije tako, bi li itko, ako je demokrat po uvjerenju i zna što je demokracija, mogao zastrašivati domoljubne Hrvate etiketom desničarstva, kao da desna orijentacija nije sasvim legitimna opcija svakoga demokratskog sustava? Još manje bi bilo moguće, da se nacionalni osjećaj koji ne ugrožava tuđu nacionalnu svijest eo ipso stigmatizira kao desničarstvo, što u terminologiji aktualnih hrvatskih političara koji sami sebe smatraju ljevičarima znači pogrdu, sramotu i optužbu".
Add a comment        
 

 
Miroslav MeđimorecS tribine «Tko su arbitri hrvatske javne scene» koju je naša udruga održala 30. listopada 2007. donosimo izlaganje redatelja Miroslav Međimoreca: "Pitanje koje večeras pokušavamo osvijetliti s različitih motrišta pokušat ću ilustrirati kroz kazališnu umjetnost kojom sam se bavio kao redatelj, adaptator i dramski autor. Do raščlambe nezavidnog stanja u današnjem kazalištu (do kojeg su doveli arbitri o kojima će biti riječi) pokušat ću doći pomoću jednog „crvenocrnog popisa“. Nedavno mi je jedan kolega, kazališni umjetnik, donio presliku zadnje stranice „Feral Tribuna“ na kojoj je, uz reklamu za knjigu razgovora Vjerana Zuppe „Ispruženi jezik“, tiskan obiman popis povijesnih osoba, političara, filozofa, književnih teoretičara i umjetnika iz svijeta i Hrvatske kojih se Zuppa dotiče u svojoj knjizi. U Feralovom popisu sačinjenom na osnovi te knjige većina spomenutih osoba su obojene crveno, dok je jedan manji broj crn. „Feral Tribune“ navodi kako su u knjizi dotaknute „sve neuralgične teme hrvatske stvarnosti“ i kako ona „zasijeca kroz vladajuće licemjerje do gole kosti, tj. do gole istine.“ Nisam čitao Zuppinu knjigu i ne ću govoriti o njoj, već ću se poslužiti primjerom tog popisa tako neobično sličnog „listama za odstrel“ kojima su u vrijeme socijalizma dijeljeni ljudi na podobne i nepodobne, prokazivani neprijatelji, podrivači vlasti i ideologije. Novinari Ferala su se potrudili izvući i posložiti u dvije vrste pozitivne i negativne osobe: političare, filozofe, intelektualce, umjetnike, napravili su popis, svojevrsnu listu podobnih i nepodobnih, koji po Zuppinoj prosudbi zaslužuju ili ne zaslužuju značajno mjesto u svjetskom/ hrvatskom društvu-kulturi-umjetnosti, onih koji to društvo/kulturu obogaćuje i onih koji ga unazađuju.".
Add a comment        
 

 
prof. dr. Miroslav TuđmanDonosimo osvrt prof. dr. Miroslava Tuđmana na knjigu "Tuđmanizam i mesićizam" autora Zdravka Tomca koja je predstavljena u ponedjeljak 29. listopada u Zagrebu. "Sadržaj je knjige o našoj, hrvatskoj suvremenoj povijesti i budućnosti Hrvatske. Autor je dobar poznavatelj prilika, okolnosti i ljudi koji su stvarali hrvatsku državu, jer je i sam, kao potpredsjednik vlade nacionalnog jedinstva, imao značajnu ulogu u tim događajima. On zato ne troši vrijeme na istraživanje događaja, jer su dio i njegova životnog iskustva, već se bavi prikazom i ocjenom hrvatske političke scene od 2000. do danas, tj. od kada je na djelu politika detuđmanizacije... Za profesora Tomca tuđmanizam je cjelovita politička doktrina koja je dovela do zajedništva iseljene i domovinske hrvatske, stvaranja suverene i samostalne hrvatske države, izlaska iz Jugoslavije, pobjede u Domovinskom ratu, doktrina koja je vidjela Hrvatsku kao dio Europske zajednice, ali zajednice ravnopravnih naroda i država, a ne naddržavne zajednice u kojoj se zemlje članice odriču svojega suvereniteta."

Add a comment        
 

 
Akademik S. BarišićHrvatsko kulturno vijeće je u utorak 30. listopada 2007. održalo tribinu «Tko su arbitri hrvatske javne scene». Skup je održan u prostorijama Hrvatske kulturne zaklade i Hrvatskog slova u Zagrebu, a na njoj su nastupili akademik Josip Pečarić, Milan Vuković, dr. iur., redatelj Miroslav Međimorec te književnik Toma Podrug, dok književnica Marija Peakić Mikuljan nije mogla nazočiti radi bolesti. Tribinu je otvorio akademik Slaven Barišić čiji uvodni govor donosimo u nastavku, kao i malu reportažu u slikama.
Add a comment        
 

 

tomac_mAko se ne osvijestimo na vrijeme - prijeti nam rat križa i crvene zvijezde, rekao je prof.dr. Zdravko Tomac na predstavljanju svoje najnovije knjige Tuđmanizam i mesićizam pred oko tisuću slušatelja u velikoj dvorani hotela Sheraton u Zagrebu. O knjizi su govorili akademici Dubravko Jelčić i Davorin Rudolf, te profesori Miroslav Tuđman i Zdravko Tomac kao posljednji. Njihova izlaganja ćemo objaviti na portalu HKV-a. Treba istaknuti da skupu nisu nazočili predstavnici parlamentarnih stranaka ni javnih medija.

 

Add a comment        
 

 
KameleonS predstavljanja knjige "Tiranija kameleona" člana Hrvatskoga kulturnog vijeća Drage Krpine donosimo govor koji je održao dr. Ante Birina. Birina se podrobno osvrnuo na sadržaj Krpinine knjige, a između ostalog je naveo: "Sama knjiga u stvari je zbirka autorovih govora na raznim tribinama na kojima je sudjelovao, odnosno njegovih interviewa i članaka koje je u proteklih nekoliko godina dao ili pisao uglavnom za “Hrvatski list”. U svojoj knjizi – koja je podijeljena u tri glavna poglavlja (“Sanaderovi premeti”, “Sanaderov prosvijećeni apsolutizam” i “Hrvatski jad i čemer”) – autor kritički prati zbivanja na hrvatskoj političkoj sceni, i to osobito u stranci u čijoj je izgradnji i djelovanju i sâm osobno sudjelovao tijekom gotovo petnaest godina. Kroz te svoje tekstove autor iz prve ruke svjedoči o kopernikanskom obratu stranke i njezina novog vodstva koje je u svega nekoliko godina uspjelo u cijelosti izmjeniti dotadašnji identitet stranke, od koje je danas uglavnom ostalo samo ime. Sadržaj je – što može vidjeti svatko tko to želi vidjeti – bitno drukčiji. Pozivanje na nauk Oca domovine, dr. Ante Starčevića i na baštinu svog utemeljitelja dr. Franje Tuđmana, a isto tako i pozivanje na načela kršćanske civilizacije, tradiciju i identitet hrvatskog društva i naroda – kako to piše u Proslovu i Temeljnim načelima programa stranke – ostali su tek deklarativne odrednice, od kojih se na djelu više ne može vidjeti mnogo.".
Add a comment        
 

 
Akademik PečarićDonosimo predavanje akademika Josipa Pečarića s prošlotjednog predstavljanja našeg trećeg zbornika "Haaški sud – Zajednički zločinački pothvat -Što je to?". Akademik Pečarić dao je pregled niza reakcija na rad Haaškog suda, od onih koja su ušla u zbornik do onih koja je on sakupio iz raznih izvora. Izdvajamo dio predavanja koji se odnosi na rat u hrvatskoj enklavi u Lašvanskoj dolini: "Dopustite mi da vas podsjetim na onoga pravednika kojemu je dosuđena najveća kazna. Osuđen je zbog navodne agresije Hrvatske na BiH. A znamo čije je svjedočenje koristio taj sud da bi izveo tu lažnu optužbu zbog koje - uostalom - sudi i danas Hrvatima iz BiH. Kada su Darija Kordića bez ijednog dokaza osudili na 25 godina robije izjavio je: "S ljubavlju i ponosom nastavljam nositi ovaj maleni križ prikazujući ga rođenom Isusu Kristu za dobro i boljitak svome najmilijem hrvatskom narodu." To je rekao iako je svjestan ("Hrvatski list" od 23. prosinca 2004.): "Bog mi je stavio lance, a današnja Hrvatska zategla omču oko vrata"."
Add a comment        
 

 
Miroslav TuđmanDonosimo govor Miroslava Tuđmana s predstavljanja knjige člana HKV-a, Drage Krpine, "Tiranija kameleona". Izdvajamo: "...glavna preokupacija autora nije metamorfoza politike, on taj preokret samo konstatira, već kameleonstvo ključnih aktera na političkoj sceni, onih u HDZ-u ili izišlih iz HDZ-a: Stjepana Mesića, Ive Sanadera i Vladimira Šeksa. Politička scena 1989. i na početku 1990. bila je jasno profilirana: HDZ je bio za samostalnu i suverenu hrvatsku državu, SDP je bio za Jugoslaviju, a koalicija narodnog sporazuma nije imala ništa ni protiv Jugoslavije ni protiv komunističkih stranaka. Tada je i današnje vodstvo HDZ-a zastupalo i branilo politiku za samostalnu i suverenu hrvatsku državu. Tako je bilo sve do pobjede HDZ-a na izborima 2003. Drago Krpina zorno - jer je svjedok očevidac tih zbivanja – oslikava te promjene koje su se dogodile: Ljudi koji su do ponovnog dolaska na vlast 2003. govorili da neće hapsiti i suditi generale Norca, Gotovinu i Glavaša, odjednom postaju njihovi progonitelji; da neće pristati na sporazume o pridruživanju i stabilizaciji, da neće pristati na Zapadni Balkan ili ZERP, odjednom postaju njihovi najradikalniji provoditelji; da neće odustajati od nacionalnih interesa i nacionalne suverenosti, odjednom zagovaraju filozofiju "korisnosti" da neće pristati na lažne haške optužnice odjednom uspostavljaju prijateljske odnose s glavnom haškom tužiteljicom i primaju međunarodne pohvale za akcijske planove kojima je cilj "locirati, identificirati, uhititi, transferirati."
Add a comment        
Čet, 21-11-2019, 10:29:28

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.