Godišnja skupština HKV-aDonosimo kratku reportažu s Godišnje skupštine Hrvatskoga kulturnog vijeća održane 23. veljače 2008. s početkom u 11 sati, u dvorani "Hrvatskoga slova", Ulica Hrvatske bratske zajednice 4 u Zagrebu.  Skupština je u potpunosti uspjela, kako glede odziva članstva, tako i glede sadržajnih govora i rasprava.  Izvješće o radu između dviju godišnjih skupština podnio je predsjednik HKV-a Hrvoje Hitrec, izvješće Nadzornoga odbora pročitao je g. Miroslav Mikuljan, a izvješće predsjednika Časnoga suda, dr. Milana Vukovića pročitao je potpredsjednik HKV-a Stjepan Šešelj. Govore su zatim održali akademik Slaven Barišić, koji je dio izlaganja posvetio sve boljem odjeku internetskoga portala HKV-a, te član Upravnog odbora mons. Mile Bogović, čiji je govor o lažnim svjedocima koji se medijski prezentiraju kao svjedoci istine popraćen s odobravanjem. Prihvaćen je prijedlog Upravnog odbora o novom ustroju povjerenstava kao i njihovim članovima. Na primjedbu g. Mile Pešorde da bi Povjerenstvo za iseljeništvo trebalo nazvati Povjerenstvom za Hrvate izvan domovine replicirao je H. Hitrec, napominjući da se iza te sintagme može skrivati zamka dvosmislenosti glede Hrvata u Bosni i Herceovini koji su dio jedinstvenoga hrvatskog korpusa.
Add a comment        
 

 
4.-skup hkv-a o haškome suduSa 4. stručnoga skupa Hrvatskoga kulturnog vijeća o Haaškome sudu pod nazivom "Haški sud – «zajednički zločinački pothvat» – što je to?", donosimo izlaganje dipl. ing. Drage Duvnjaka. Izdvajamo: "Bagateliziranje hrvatskih žrtava nekažnjavanjem zločinaca, nerazmjerna zastupljenost okrivljenih Hrvata iz BIH na Haaškom sudu, zatvaranje hrvatskih političkih lidera, davanje legitimiteta republici Srpskoj a istovremeno kriminaliziranje same primisli na Herceg Bosnu itd… Nužno je temeljito razotkriti političku pozadinu sudovanja Haaškoga suda, da bi se u ime pravednosti iznašla prava obrana, koja će se očito morati voditi i u izvanpravnoj sferi. Pitanje je zašto su EU - moćnici uopće prihvatili regionalni koncept s dominantnom nacijom kao kohezivnim faktorom, ako je povijest potvrdila da su takve zajednice u ovom području bure baruta? Treba napraviti jednu autoritativnu i cjelovitu studiju s analizom bitnih društveno – političkih, socioloških, ekonomskih i vojno-strateških aspekata realizacije takvoga regionalnog koncepta. Prvenstveno znanstvena i politički neutralna studija mogla bi analizom povijesnih i trenutnih okolnosti pokušati simulirati mogući razvoj situacije sa svim mogućim posljedicama".
Add a comment        
 

 
Marko Barišrić.Kako to nakon Oluje više nije bilo moguće, jer je njome zauvijek eliminirana velika Srbija, Hrvatska je za svoj vojni uspjeh u Oluji iz Haaga preko optužnica za svoj državni i vojni vrh trebala dobiti političku kaznu - neku vrstu odmazde kojom se pokušalo vratiti stvari na početak. Vidljivo je to bilo i iz reakcija nekih bivših krajinskih dužnosnika koji su podizanje optužnice protiv generala Gotovine tumačili i kao najavu reinkarnacije bivše srpske paradržave u Hrvatskoj. Međutim, unatoč tim motivima, haaško Tužiteljstvo, odnosno, one europske političke snage koje su stajale iza toga, na kraju ipak nisu, barem zasada, uspjele u tom naumu. Glavni razlog je prvenstveno u tome što nisu našli ni dovoljan broj kvalitetnih dokaza, a niti dostatan broj svjedoka koji bi potvrdili njihove unaprijed postavljene teze s kojima su sročili optužnicu. Nisu ih pronašli, ponajprije stoga, jer ih i nema i jer Oluja nije bila niti planirana ali niti provedena s ciljem deportacije, odnosno etničkog čišćenja srpskog pučanstva. Suočeno s mogućim porazom u sudskom procesu, pa čak i s eventuanim odbacivanjem optužnice, haaško Tužiteljstvo je prije nekoliko mjeseci krenulo u zastrašivanje mogućih svjedoka obrane.(M.Barišić)
Add a comment        
 

 
Tribina »Tko je pobio hercegovačke franjevce?«»"Pobili su pratre na Brigu", glasila je najčešće izgovarana rečenica u Hercegovini tijekom veljače 1945.« – tim je riječima počeo svoje izlaganje fra Miljenko Stojić, vicepostulator Postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće«, na tribini održanoj u dvorani samostana Hercegovačke franjevačke provincije u Zagrebu-Dubravi, u subotu, 9. veljače 2008. Tribina je održana u povodu 63. godišnjice njihove mučeničke smrti, a otvorio ju je fra Mladen Hrkać, gvardijan samostana. »Partizani su se pokušali opravdati naglašavajući kako su fratri oružjem branili Široki Brijeg«, naglasio je fra Miljenko. Međutim, hercegovački narod nikada nije zaboravio što se događalo tih dana i već je nedugo nakon tragičnog događaja počeo hodočastiti na mjesta pogibije redovnika.
Add a comment        
 

 
Konferencija za tisak HKV-aU četvrtak 31. siječnja 2008. točno u podne je u organizaciji Hrvatskoga kulturnog vijeća održana konferencija za tisak na kojoj su govorili neki od roditelja čijoj je djeci uskraćeno ustavno pravo školovanja na službenom jeziku Republike Hrvatske u mjestu Jagodnjak. Predsjednik Hrvatskoga kulturnog vijeća Hrvoje Hitrec održao je uvodnu riječ, a onda su više o cijelom slučaju Jagodnjak govorili roditelji Suzana Jelizev, Darko Levačić, Johan Urtail i Robert Urtail, odgovorivši i na brojna pitanja okupljenih novinara. Od televizijskih postaja ekipe su poslali HRT i RTL.
Add a comment        
 

 
Mile PrpaSa 4. stručnoga skupa HKV-a pod nazivom "Haški sud – «zajednički zločinački pothvat» – što je to?", donosimo izlaganje dipl. iur. Mile Prpe. Izdvajamo: "Uzroci odnosa međunarodne zajednice prema Hrvatskoj nisu od jučer i nisu samo iz doba dviju Jugoslavija. Dovoljno je baciti pogled na političku kartu Europe prije 1914.g i vidjeti da Europom od Baltika do Jadrana dominiraju dvije velike njemačke države, Njemačka i Austro-Ugarska. Ova druga, makar ne potpuno njemačka, bila je pod snažnim utjecajem i u savezništvu s Njemačkom. Unutar Austro-Ugarske nalazila se i Hrvatska, koja je, htjela to ili ne, morala dijeliti i njihovu političku sudbinu. Te dvije velike države koje su do 1914. dominirale europskim kontinentom bile su trn u oku ponajprije Francuskoj i Velikoj Britaniji, Carskoj Rusiji, Italiji, pa i još ponekima. Kad u kontekstu novih događanja govorimo o pojmu „međunarodna zajednica“ tada moramo biti vrlo oprezni, jer je riječ samo o nekoliko, u svjetskoj politici vrlo utjecajnih država, kao što su Velika Britanija, Francuska, Rusija, Italija i neke druge manje europske države koje su, ne uvijek vidljivo, interesno povezane, a politički djeluju podmuklo upravo tim neformalnim mehanizmima. Vrlo često se, za tom skupinom država povode i druge države u svijetu, koje nisu previše zainteresirane za naše prostore i njihove probleme, a još manje su zainteresirane da se u međunarodnim tijelima suprotstavljaju toj skupini političkih jakih i utjecajnih država. Hrvatska je u 20. stoljeću stjecanjem brojnih negativnih okolnosti postala njihova najeklatantnija žrtva u Europi".
Add a comment        
 

 
VukovićDonosimo izlaganje člana Hrvatskoga kulturnog vijeća Milana Vukovića, dr. iur., sa 4. stručnoga skupa HKV-a pod nazivom "Haški sud – «zajednički zločinački pothvat» – što je to?". Izdvajamo: "Raspadom komunističkoga sustava 1989. godine završeno je razdoblje nastalo nakon Drugoga svjetskog rata i započelo novo doba u svjetskoj, europskoj i, naravno, hrvatskoj povijesti. Uvjereni da dostojanstvo ljudske osobe osigurava temeljne pretpostavke za demokratski razvoj svakoga, pa i hrvatskoga društva, trebalo se izdići iznad raznih političkih interesa, imajući u vidu slabosti vlastitih snaga i spoznaju da se o sudbini Hrvatske odlučivalo izvana i mimo samih Hrvata. Europejci su 1918. godine bili egocentrični, smatrajući se predvodnicom čovječanstva na svim područjima, premda je Amerika bila uspješno riješila temeljna pitanja čovjekove slobode i prije pada Bastille. Amerika je u svojoj Deklaraciji nezavisnosti proglasila načelo da su svi ljudi jednako stvoreni, da im je Stvoritelj dao neotuđiva prava: pravo na život, slobodu i težnju za srećom, te da je pravo naroda promijeniti vladajuće strukture ako pokušaju iznevjeriti načela slobode. Ta načela postaju 1918. godine cilj hrvatske politike, utemeljene na misli predsjednika Wilsona, što Europa nije prihvatila. Wilsonovih 14 točaka djelovalo je na hrvatski narod daleko jače nego na koji drugi mali narod, jer je većina hrvatskoga naroda u tom političkom dokumentu nalazila identičnost sa svojim političkim traženjima i čežnjama da utemelji samostalnu hrvatsku državu".
Add a comment        
 

 
PečarićSa 4. stručnoga skupa Hrvatskoga kulturnog vijeća pod nazivom "Haški sud – «zajednički zločinački pothvat» – što je to?", donosimo izlaganje našega člana, akademika Josipa Pečarića. Izdvajamo: "Nedavno je Sud u Haagu donio prvostupanjske presude vukovarskim krvnicima, što je u Hrvatskoj dočekano sa zaprepaštenjem. Evo kako ponašanje hrvatskih medija s pravom opisuje kolumnist «Hrvatskoga lista» Damir Pešorda (11. listopada 2007.): «Haag izrekao 'pravorijek' u slučaju 'vukovarske trojke'. Naslovnice naših novina licemjerno vrište: Sramota! Pjeni se HTV, 'konsternirana' je čak i Stojedinica. Kad ne bi bilo neprilično prema obiteljima stradalih u Vukovaru, čovjek bi se do suza mogao smijati toj hinjenoj konsterniranosti, tom ljigavom moraliziranju, toj bijedi hrvatskih medija.» Slično je i s hrvatskim političarima. Najviše čujemo lažnoga svjedoka protiv svoje države u Haagu, da ne spominjemo nezakonito slanje dokumenata, pa i krivotvorenih, ili provoditelja akcijskoga plana kojim su hapšeni i general Gotovina (po onom «locirati, identificirati, uhititi, transferirati») i «nepodobni» hrvatski novinari. Nešto slično rekao je kardinal Josip Bozanić: «U nepravednoj presudi sudjelovali su i oni koji nisu učinili ono što su trebali da hrvatska istina ne bude dovedena u pitanje». Dodao bih, kamo sreće da se radi samo o tome što nisu učinili! Međutim, ima nešto dobro u svemu tome. Pokazali su da znaju kako bi se trebali ponašati, a nisu. Jesu li samo priglupi ili su se prodali?"
Add a comment        
 

 
MedvidovićSa 4. stručnoga skupa Hrvatskoga kulturnog vijeća  "Haški sud – «zajednički zločinački pothvat» – što je to?", donosimo izlaganje našega člana mr.sc. Luje Medvidovića, pod nazivom - Haaški Tribunal na ispitu iz etičke filozofije. Izdvajamo sažetak govora: "Dana 11. studenoga 1991. Europska dvanaestorica je svijetu obećala da će «razlučiti pravdu od nepravde» na prostoru bivše SFRJ rastočene ratom. To se nije dogodilo, i u toliko je haaški Tribunal iznevjerio epohalnu prigodu. Najviše zabrinjava što nitko nije optužen za zločin protiv mira kao prvi ratni zločin, počinjen poticanjem i vođenjem agresivnoga rata. Time je sud sam sebe delegitimirao za suđenje u slučajevima ratnih zločina nižega ranga, jer ako nema zločina rata, nema ni ratnih zločina. Tribunal nikoga nije procesuirao za zločin protiv genocida na štetu Hrvatske, iako je samo u slučaju Vukovar bilo pravne i činjenične osnove za takvo optuženje, iako ima iskustva s takvim optuženjima za zločine u BIH. Iz toga se vidi da nepravda najviše pogađa Hrvatsku. Optužbe za zajednički zločinački pothvat pokazuje se kao revizionistička kvalifikacija Tribunala koja je ustanovljena da relativizira i umanji težinu i značaj Zločina protiv mira a potom da izvrši izjednačavanje odgovornosti za rat. Danas, 16. godina poslije, možemo ustvrditi da je Tribunal u Haagu propustilo epohalnu prigodu i iznevjerilo pravdu obećanu 11. rujna 1991. Nepravda je legitimirala sve ono poslije - blato etičkoga relativizma, pragmatizam, neregularnost, silu, prijevaru, utaju, selektivan pristup, proizvela i nametnula «životne ciljeve koji uništavaju vrijednosti života» (papa Bendikt XVI.), dovela do nedjela od 11. rujna 2001. – i tko zna do čega će sve još dovesti. Zbog toga EU čeka svoje mudrace – prije svih svog Solona, zakonodavca i svog Aristotela. Hrvatska prije toga čeka svoj Memorijalni centar stradanja hrvatskoga naroda za slobodu i neovisnost – kao izraz prohrvatske politike, nasušno potrebnu, veliku i definitivnu inventuru stradanja, ali i svoj znak prepoznatljivosti, svoj «brend», svoj vlastiti identifikacijski kod i ključ bez koga ne bi smjeli ni pokušati ući u nove saveze koji nam se odsvuda nude".
Add a comment        
Pet, 3-12-2021, 00:45:58

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.