Promocija Zbornika HKV-aKako smo već pisali na Portalu, u Zagrebu je 17. travnja 2008. godine predstavljen Zbornik "Haaški sud - zajednički zločinački pothvat - što je to?". Riječ je o okupljenim radovima 13 hrvatskih povjesničara, književnika, pravnika i novinara, sudionika istoimenoga skupa Hrvatskog kulturnog vijeća održanoga u prosincu 2007. Tiskane primjerke Zbornika moguće je nabaviti u sjedištu HKV-a na adresi Gundulićeva 23/3 u Zagrebu, odnosno više informacija može se dobiti na broju telefona +385-01-4854-361. U nastavku donosimo sažetu, ali ipak informativnu vijest koju je Hina donijela o objavi spomenutoga Zbornika. Izdvajamo: "U zborniku se može pročitati o općem porazu međunarodnog kaznenog prava u srazu s novom globalističkom pravdom, odnosno, pravom jačega, kazao je predsjednik Hrvatskog kulturnog vijeća Hrvoje Hitrec. Podsjetio je da su skupovi o Haaškom sudu započeli 2006. "kada je u krugovima hrvatske Vlade bilo kakvo oponiranje Sudu progla avano gotovo neprijateljskim činom". Danas je međutim, kazao je Hitrec, bivša tužiteljica Carla del Ponte i svojom knjigom potvrdila i otkrila svoje ovinističke, rasističke i kroatofobične dimenzije, a njezin opis Hrvata kao "podmuklih kurvinih sinova" nije nikoga od nas iznenadio".
Add a comment        
 

 
Promocija 4. Zbornika o Haaškom suduS promocije 4. zbornika «Haaški sud – 'Zajednički zločinački pothvat' – Što je to?» donosimo govor predsjednika Hrvatskoga kulturnog vijeća Hrvoja Hitreca. Iako su skupovi HKV-a na temu rada haaškog suda bili često medijski ignorirani, nema sumnje kako su oni zbog ozbiljnosti i stručnosti govornika ipak imali znatan utjecaj. Hitrec u svom govoru podsjeća: "Stručno-znanstveni skupovi pod naslovom "Haaški sud - Zajednički zločinački pothvat - Što je to?", započeli su u lipnju 2006., u doba kada je u krugovima hrvatske Vlade bilo kakvo oponiranje Međunarodnom kaznenom sudu proglašavano gotovo neprijateljskim činom, kada je ta Vlada doslovce puzala pred svemoćnom tužiteljicom, kada je u Zagrebu dočekivana državnim počastima, kada su kontrolirani mediji gurali glavu u pijesak pred bezočnom količinom nepravda, premda su pred Sud izvođeni i novinari, isprva oni s desne, a poslije i s drugih strana političke scene. Hrvatski intelektualci nisu se pokolebali, skupovi su nastavljeni, a Vladini krugovi, kako piše u ovom zborniku dr. Nedjeljko Mihanović, "gluhonijemo su ignorirali sav taj rad sveučilišnih profesora, akademika, sudaca, pravnika, odvjetnika, povjesnika, književnika i novinara, okupljenih oko Hrvatskoga kulturnog vijeća.» «I dok su ovi protagonisti prava i pravde", nastavlja Mihanović , "otvoreno, argumentirano, oštroumno i dalekovidno govorili o Haagu i haaškim optužnicama, dotle su naša ministarstva i znanosti i kulture patetično mljela banalnosti da hrvatski intelektualci potkopavaju kooperativni rad Vlade s haaškim tužiteljstvom. I tko nije vjerovao u logiku toga uzvišenog međunarodno-pravnog suda, proglašavan je konzervativnim, politički nepismenim eurofobom i pesimistom."
Add a comment        
 

 
Marko VeselicaS Godišnje skupštine HKV-a donosimo izlaganje dr. Marka Veselice o velikom skupu "Mene Tekel", održanom u glavnom gradu Češke Republike Pragu od 25. veljače do 1. ožujka 2008., u organizaciji Konfederacije političkih zatvorenika Češke Republike, Međunarodne udruge bivših političkih zatvorenika, žrtava komunizma i grada Praga, pod pokroviteljstvom gradonačelnika Praga, praškog biskupa Vaclava Malog i rektora Karlovog sveučilišta, prof. dr. Vaclava Hampla. Izdvajamo: " Komunistički pokret na čelu s Josipom Brozom Titom, koji je 30-tih godina preuzeo Komunističku partiju Jugoslavije pod utjecajem boljševičko-represivnog, imperijalnog Sovjetskog Saveza, organizirao je svoj partizansko-komunistički, unitarističko-centralistički pokret pod nazivom "Narodno-oslobodilačka borba naroda Jugoslavije". Ovaj komunističko-jugoslavenski pokret je bio vrhunski udarac hrvatskom narodu i svim drugim narodima bivše Jugoslavije, pa i samom srpskom narodu, jer on nije ponudio, organizirao i profilirao jednu demokratsko-stvaralačku, političko-gospodarsku, znanstveno-intelektualnu, kulturno-umjetničku i plodonosnu međunacionalnu strategiju i politiku stvaranja kvalitetnog novog društva i države, nego je otvorio nove sukobe u okviru hrvatskog naroda i svih naroda Jugoslavije."
Add a comment        
 

 
HitrecSa tribine Hrvatsko slovo uživo koja je 28. veljače 2008. godine u organizaciji Hrvatskoga slova i Hrvatskoga kulturnog vijeća, a  povodom izlaska iz hrvatske šutnje koje se dogodilo na tribini Društva hrvatskih književnika 28. veljače 1989., održana u Zagrebu, donosimo izlaganje predsjednika HKV-a Hrvoja Hitreca. Izdvajamo: "Prošle godine pojavila se knjiga pod naslovom "Početci suvremene hrvatske države" u izdanju Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, urednik Ante Nazor. U poglavlju o počecima početaka spominje se 19. siječnja 1989. kada se, kažu autori, sastao inicijativni krug HDZ-a na Plješivici. Javni skup u Društvu hrvatskih književnika, 28. veljače 1989. u rečenoj knjizi se uopće ne spominje, što je u svakom slučaju skandalozno. Naime, spomenuto okupljanje Tuđmana i uskoga kruga u vikendici Ante Ledića ipak je bio nejavni (ne ću reći i privatni) skup, a prvo javno pojavljivanje inicijative o stvaranju stranke, odnosno pokreta, bilo je ipak 28 . veljače, i taj dan je ostao u povijesti zapisan kao Izlazak iz hrvatske šutnje. Uostalom, pod tim naslovom je 1999., o desetoj obljetnici, tiskana knjiga u kojoj je objavljen Tuđmanov Prednacrt programske osnove Hrvatske demokratske zajednice, Tuđmanov govor, zatim i govori onih koji su burno pozdravljani, toliko burno da se tresla zgrada na tadašnjem Trgu Republike 7, a bili su to: Dubravko Horvatić, Neven Jurica, Drago Stipac, Ante Korljan, Vladimir Šeks, Dalibor Brozović, Stjepan Sešelj, Ivan Gabelica i Hrvoje Hitrec".
Add a comment        
 

 
BiHS Godišnje skupštine HKV-a održane 23. veljače 2008. godine u Zagrebu, donosimo izlaganje Ante Marinčića na temu reforme Ustava BiH. Izdvajamo: "Evo, počela je i 2008. godina u kojoj bi, prema najavama, trebali početi ozbiljni razgovori o ustavnoj i inim reformama Bosne i Hercegovine. Nikada ne ću zaboraviti ono što mi je početkom demokratskih promjena, ležeći na samrtnoj postelji kazao moj djed, čovjek koji je za vrijeme Austro-Ugarske imao svršenu nižu realnu gimnaziju: «Dobro je što se pojavio Tuđman, to je jako dobro. Dobro je i to što se i ti baviš time(rekao sam već u uvodu s čime sam se bavio), ali pazi se nas Hrvata, i onu hrvatsku državu smo upropastili mi, Hrvati.» I drugo, o tome kako treba urediti BiH potrošeno je papira i papira a sve to može stati i stalo je na stotinjak stranica moje knjige A5 formata «Bosna i Hercegovina bijeda nerazumijevanja nerazumijevanje bijede» Dayton je nepravedno rješenje i kao takvo, na dulje vrijeme, neodrživo. Neodrživo u smislu da BiH funkcionira kao bilo kakva, a kamo li uređena država. Bilo koja tvorevina pa i ova, nada sve nakazna i nepravedna, ne može opstati na dulje vrijeme".
Add a comment        
 

 
HitrecS Godišnje skupštine Hrvatskoga kulturnog vijeća održane 23. veljače 2008. godine u Zagrebu, donosimo uvodno izlaganje predsjednika udruge Hrvoja Hitreca. "Gospodo i gospođe, poštovani članovi Hrvatskoga kulturnog vijeća, Naša je udruga ušla u treću godinu formalnoga postojanja, odnosno u četvrtu, ako se računa i vrijeme od inicijativnoga skupa do registriranja HKV-a kao udruge, koja u ovom trenutku ima više od ll00 članova. U zadnju godinu dana bavili smo se različitim temama, u skladu s našim programom koji nam nalaže da obuhvatimo sva područja hrvatske zbilje, stavljajući težište na očuvanje nacionalnog i kulturnog identiteta, te nastupajući odlučno i protiv onih snaga, izvana i iznutra, koje u naše doba - dakle u doba samostalne hrvatske države - u praksi razrađuju staru teoriju ograničenoga suvereniteta. Primjerice, držeći da su događaji povezani s Haaškim sudom najbolje zrcalo pokušaja da se dovedu u pitanje sami temelji moderne hrvatske države, posvetili smo toj temi podosta truda i vremena, okupljajući i u 2007. ugledne pravnike, povjesničare, novinare i književnike na trećem i četvrtom skupu o u Haagu montiranim «zajedničkim zločinačkim pothvatima» u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Sva su izlaganja tiskana u zbornicima, njihove promocije su također zabilježene kao događaj, a uznemirilo se i Tužiteljstvo Haaškoga suda."
Add a comment        
 

 
Godišnja skupština HKV-aDonosimo kratku reportažu s Godišnje skupštine Hrvatskoga kulturnog vijeća održane 23. veljače 2008. s početkom u 11 sati, u dvorani "Hrvatskoga slova", Ulica Hrvatske bratske zajednice 4 u Zagrebu.  Skupština je u potpunosti uspjela, kako glede odziva članstva, tako i glede sadržajnih govora i rasprava.  Izvješće o radu između dviju godišnjih skupština podnio je predsjednik HKV-a Hrvoje Hitrec, izvješće Nadzornoga odbora pročitao je g. Miroslav Mikuljan, a izvješće predsjednika Časnoga suda, dr. Milana Vukovića pročitao je potpredsjednik HKV-a Stjepan Šešelj. Govore su zatim održali akademik Slaven Barišić, koji je dio izlaganja posvetio sve boljem odjeku internetskoga portala HKV-a, te član Upravnog odbora mons. Mile Bogović, čiji je govor o lažnim svjedocima koji se medijski prezentiraju kao svjedoci istine popraćen s odobravanjem. Prihvaćen je prijedlog Upravnog odbora o novom ustroju povjerenstava kao i njihovim članovima. Na primjedbu g. Mile Pešorde da bi Povjerenstvo za iseljeništvo trebalo nazvati Povjerenstvom za Hrvate izvan domovine replicirao je H. Hitrec, napominjući da se iza te sintagme može skrivati zamka dvosmislenosti glede Hrvata u Bosni i Herceovini koji su dio jedinstvenoga hrvatskog korpusa.
Add a comment        
 

 
4.-skup hkv-a o haškome suduSa 4. stručnoga skupa Hrvatskoga kulturnog vijeća o Haaškome sudu pod nazivom "Haški sud – «zajednički zločinački pothvat» – što je to?", donosimo izlaganje dipl. ing. Drage Duvnjaka. Izdvajamo: "Bagateliziranje hrvatskih žrtava nekažnjavanjem zločinaca, nerazmjerna zastupljenost okrivljenih Hrvata iz BIH na Haaškom sudu, zatvaranje hrvatskih političkih lidera, davanje legitimiteta republici Srpskoj a istovremeno kriminaliziranje same primisli na Herceg Bosnu itd… Nužno je temeljito razotkriti političku pozadinu sudovanja Haaškoga suda, da bi se u ime pravednosti iznašla prava obrana, koja će se očito morati voditi i u izvanpravnoj sferi. Pitanje je zašto su EU - moćnici uopće prihvatili regionalni koncept s dominantnom nacijom kao kohezivnim faktorom, ako je povijest potvrdila da su takve zajednice u ovom području bure baruta? Treba napraviti jednu autoritativnu i cjelovitu studiju s analizom bitnih društveno – političkih, socioloških, ekonomskih i vojno-strateških aspekata realizacije takvoga regionalnog koncepta. Prvenstveno znanstvena i politički neutralna studija mogla bi analizom povijesnih i trenutnih okolnosti pokušati simulirati mogući razvoj situacije sa svim mogućim posljedicama".
Add a comment        
 

 
Marko Barišrić.Kako to nakon Oluje više nije bilo moguće, jer je njome zauvijek eliminirana velika Srbija, Hrvatska je za svoj vojni uspjeh u Oluji iz Haaga preko optužnica za svoj državni i vojni vrh trebala dobiti političku kaznu - neku vrstu odmazde kojom se pokušalo vratiti stvari na početak. Vidljivo je to bilo i iz reakcija nekih bivših krajinskih dužnosnika koji su podizanje optužnice protiv generala Gotovine tumačili i kao najavu reinkarnacije bivše srpske paradržave u Hrvatskoj. Međutim, unatoč tim motivima, haaško Tužiteljstvo, odnosno, one europske političke snage koje su stajale iza toga, na kraju ipak nisu, barem zasada, uspjele u tom naumu. Glavni razlog je prvenstveno u tome što nisu našli ni dovoljan broj kvalitetnih dokaza, a niti dostatan broj svjedoka koji bi potvrdili njihove unaprijed postavljene teze s kojima su sročili optužnicu. Nisu ih pronašli, ponajprije stoga, jer ih i nema i jer Oluja nije bila niti planirana ali niti provedena s ciljem deportacije, odnosno etničkog čišćenja srpskog pučanstva. Suočeno s mogućim porazom u sudskom procesu, pa čak i s eventuanim odbacivanjem optužnice, haaško Tužiteljstvo je prije nekoliko mjeseci krenulo u zastrašivanje mogućih svjedoka obrane.(M.Barišić)
Add a comment        
Pet, 14-08-2020, 02:29:36

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.