- Detalji
17. studenoga 2008. u dvorani Vijenac Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu pred brojnim je posjetiteljima predstavljena nova knjiga admirala Davora Domazeta-Loše pod nazivom "Strategija vučjeg čopora ili tko je Hrvatsku pretvorio u veliko lovište". O knjizi su govorili Damir Pešorda, Tomislav Držić, Miroslav Tuđman i autor. U nastavku u cjelosti donosimo izlaganje prof. dr. Miroslava Tuđmana zajedno sa slikama s promocije:"Domazet beskompromisno imenuje pripadnike i opisuje taktike niza "vučjih čopora" u hrvatskom medijskom prostoru. Njegovi su prikazi paradigmatski opisi taktika koje se koriste za poništavanje nacionalne volje i hrvatske suverenosti, kriminalizaciju suvremene hrvatske povijesti, eliminaciju političkih i kulturnih elita, pisanje haških optužnica protiv hrvatskih generala i dužnosnika. Kako osim opisa taktike, admiral Domazet poimenično opisuje i uloge i "zasluge" svakog pripadnika "vučjeg čopora" to je prvi put da na jednom mjestu imamo ponuđenu sintezu kao odgovor na niz medijskih falsifikata, kleveta i laži s kojima je kontaminiran hrvatski informacijski prostor. Međutim, da je Domazet analizirao samo "vučje čopore" i njihove taktike u hrvatskom medijskom prostoru, čitatelj ne bi dobio uvid u što i kako se hrvatske prilike uklapaju u ukupna politička zbivanja u svijetu. Čitatelj ne bi razumio tko kontrolira "vučje čopore" i tko određuje njihove ciljeve."
- Detalji
S petoga stručno-znanstvenog skupa Hrvatskog kulturnog vijeća o Haaškome sudu donosimo izlaganje dr. Milana Vukovića. Njegovo izlaganje je zajedno sa svim ostalim izloženim radovima s toga stručnog skupa objavljeno u Zborniku čija će se promocija, kako smo već i najavili održati u srijedu, 22. listopada 2008., u 19.00 sati u prostorijama Hrvatske kulturne zaklade i Hrvatskoga slova, Hrvatske bratske zajednice 4, Zagreb.
Izdvajamo: "Vlade nekih zapadnih demokratskih zemalja, zajedno s internacionalnim birokracijama, nisu predviđale niti su se pripremale za sve posljedice postkomunističkog razdoblja, u trenutku drastičnog rušenja simbola komunističke satrapije „Berlinskog zida“, 1989. godine. Iz tih razloga želja pojedinih naroda za oslobađanjem i življenjem u vlastitim, nacionalnim, državama nije izazvala posebnih reakcija (razlaz Češke i Slovačke, razlaz sovjetskih republika...) Međutim, životna i povijesna želja hrvatskog naroda, izražena na prvim demokratskim izborima 1990. godine, da živi u svojoj samostalnoj i slobodnoj Hrvatskoj, sukobila se s egoističkom i zabrinutom pasivnošću određenih europskih političkih sredina (naviknutih na podijeljenost europskog kontinenta, suglasno Versajskim sporazumima i Ugovoru iz 1918. i 1920. godine, poslije Prvog svjetskog rata i Jalte 1945. godine) prema srpsko-crnogorskoj agresiji na Hrvatsku 1991.-1997., inspirirane idejom stvaranja Velike Srbije, pod krinkom očuvanja Jugoslavije."- Detalji
Donosimo treći i poslijednji dio izlaganja Sanje Nikčević s tribine Hrvatskoga kulturnog vijeća o kazalištu. Izdvajamo: "Umjetnička akademija u Osjeku ima tri odsjeka - glazbeni, likovni i kazališni. Osnovana je prije četiri godine na desetogodišnjoj tradiciji obrazovanja glazbenih pedagoga i iz potrebe sredine za takvom vrstom škole. Dvije osječke generacije koje su osamdesetih izašle iz „područne” škole zagrebačke akademije pokazale su da je i te kako potrebna jer ti glumci danas nose osječki repertoar. Projekt osnivanja osječke kazališne akademije već jako dugo traje i na njemu je radilo mnogo Osječana, a onda je prije četiri godine zaživio kao Odsjek za kazališnu umjetnost Umjetničke akademije u Osijeku. Naša akademija je druga glumačka akademija u Hrvatskoj, a nakon što je i Split pokrenuo svoju, imamo ih tri. Pri tome je Osijek specifičan jer obrazuje studente ravnopravno i za glumu i za lutkarstvo u prve tri godine, prvom ciklusu Bolonjske reforme."(S. Nikčević)- Detalji
Donosimo drugi dio izlaganja Sanje Nikčević s tribine Hrvatskoga kulturnog vijeća o kazalištu. Izdvajamo: "Naravno da je dokumentarno kazalište postojalo i prije ovog trenda (njemačko i američko političko dokumentarno kazalište, žive novine i slično), ali je sada prešlo na glavne scene i postalo trend, moda. U toj modi naravno da ima i stupica - nije dovoljno dovesti na scenu prave teroriste ili prave srčane bolesnike, nije dovoljno citirati prave izjave političara. Kao što nije dovoljno da se deset ljudi izležava po cijele dane da bi se nešto zvalo reality show i privuklo ljude tako i kazalište mora pronaći priču koja će govoriti nešto više od današnjeg trenutka i nekome dalje od mog dvorišta. Problem sa svim trendovima, pa tkao i ovom dokumentarnom kazalištu je da se oponaša forma, a onaj početni impuls pravog sadržaja i one spomenute formule povratka Riječi i djelovanja u kazalištu se vrlo brzo putem izgubi."(S. Nikčević)- Detalji
S tribine Hrvatskoga kulturnog vijeća o kazalištu donosimo prvi dio izlaganja Sanje Nikčević. Izdvajamo: "Nedavno sam se vratila iz Soluna gdje se ove godine od 10.-13. travnja dodijelila Europska kazališna nagrada. Nagrada je vrlo važna, dodjeljuje se pod najvišim pokroviteljstvom Vijeća Europe, a na dodjeli se okupi sva kazališna krema Europe: direktori važnijih festivala, kazališta, predsjednici međunarodnih udruga (ITI, kritičara, Kazališne unije i Kazališne konvencije...), europski kulturni uglednici, redatelji, kritičari te brojni novinari jer je to mjesto koje svojim odabirom nagrađenih ili potvrđuje postojeće trendove, ili ih završava, ili stvara nove. Glavnu nagradu dobio je Patrice Chereau, francuski glumac i redatelj, ali pravi barometar europskih trendova je nagrada za Novu kazališnu realnost. Ove godine dobili su je Sasha Waltz, Rimini Protokoll i Krzysztof Warlikowski uz jedno posebno spominjanje Belarus Free Theatrea koja točno pokazuje odnos snaga i trendova u evropskom kazalištu - pokazuje da je trend nove europske drame na zalazu, a da se uzdiže novi trend dokumentarnog kazališta."- Detalji
Sa petog stručnog skupa HKV-a o Haaškome sudu donosimo izlaganje Mate Kovačevića. Izdvajamo: "U radu pokušavam dokazati kako je djelatnost Haaškoga tužiteljstva, a u pojedinim procesima protiv Hrvata, čak i samoga sudišta, tek sastavni dio politike, koja je u Hrvatskoj poražena na višestranačkim parlamenmtarnim izborima 1990. godine. Zato optužnice i jesu sastavljene protiv „zločinačkoga pothvata“ i „zločinačke udruge“ koja je demokratskom voljom naroda izvukla Republiku Hrvatsku iz državnoga terora komunističke Jugoslavije. Zato na sudovima u Haagu i njegovim hrvatskim podružnicama kao svjedoci defiliraju bivši jugokomunistički aparatčici, a za javno promicanje stajališta Haaškoga tužiteljstva novinarima suradnicima se dodjeljuju nagrade[1]. U ekstremnim pak slučajevima nekadašnji komunistički državni tužitelji nastupaju kao branitelji, a neki suci na domaćim sudovima pripadnici su klanova sadašnje političke elite."- Detalji
Donosimo i treći dio izlaganja dramske umjetnice Anje Šovagović-Despot s tribine Hrvatskoga kulturnog vijeća i Hrvatskoga društva kazališnih kritičara i teatrologa održanoj 25. travnja 2008. godine u Zagrebu. Ovaj dio izlagnja odnosi se na njeno sudjelovanje u raspravi na spomenutoj tribini iz kojeg izdvajamo: “(...) Mislim da nije problem ni u novoj europskoj drami, ni u konceptualnim predstavama, jednostavno je na djelu nekakvo zatiranje hrvatskog teatra. Što je to hrvatski teatar? To je hrvatski glumac, naravno, i hrvatski pisac. Dakle, glumac je onaj najtrenutačniji suvremenik kazališnog stvaralaštva koji uopće postoji od svih umjetnosti. Ja kao glumac radim u jednoj zemlji u određenim okolnostima, u nekoj situaciji, političkoj, društvenoj, osobnoj, emotivnoj, bilo kakvoj i ne mogu egzistirati kao glumac ako nemam svoj korijen.”- Detalji
S petog po redu stručnog skupa Hrvatskog kulturnog vijeća o Haaškome sudu, održanom u petak, 6. lipnja 2008. u Zagrebu, donosimo uvodno izlaganje predsjednika HKV-a, Hrvoja Hitreca. Izdvajamo: "Ne želeći oduzimati vrijeme našim uglednim predavačima, htio bih reći još jednom zašto mi tako stalno i uporno inzistiramo na ovoj temi: zato što nitko drugi u Hrvatskoj to ne radi, zato što se hrvatska službena politika ponaša smušeno i beskarakterno i zato što je dužnost hrvatskoga intelektualca da se zalaže za univerzalne vrijednosti koje Međunarodni sud u Haagu ignorira i usput promovira novu, globalističku pravdu, zasnovanu isključivo na interesima moćnih zemalja. I još zbog nečega: naime, hrvatsko pravosuđe po političkom nalogu presađuje metode Haaškoga suda u Hrvatsku, a rezultat je, primjerice, nedavna presuda hrvatskom generalu Mirku Norcu za sudjelovanje u akciji koja je spasila od daljnjega razaranja hrvatski grad Gospić. U isto vrijeme, hrvatsko pravosuđe oslobađa zapovjednika zloglasne srpske postrojbe i podvodi njegov slučaj pod opću amnestiju. "- Detalji
Kao što smo i najavljivali, u petak je hotelu Westin u Zagrebu održan 5. stručni skup Hrvatskoga kulturnog vijeća "Haški sud – «zajednički zločinački pothvat» – što je to?". S tog skupa donosimo govor akademika Josipa Pečarića, u kojem on kreće od rasističke ocjene za sve Hrvate kao podlim kurvinim sinovima, iznesenoj u knjizi Carle del Ponte “Lov: Ja i ratni zločinci”. Tako se Pečarić bavi pitanjem tko su zaista u cijeloj priči oko haaških malverzacija "podli kurvini sinovi", opisujući pri tome tko je sve i kako doprinio, prvenstveno unutar Hrvatske, situaciji u kojoj se naša zemlja danas nalazi. Na kraju govora Pečarić zaključuje: "Najčešći je slučaj da ljudi ponajbolje opisuju sami sebe preko svojih tvrdnji o drugima. Zar za rad Haaškog suda, posebice njegova Tužiteljstva i same Carle del Ponte i svih onih koji im pomažu u zločinačkom radu nije ponajbolji opis upravo taj o podlim kurvinim sinovima? Da, zar nije tako očito da se radi o bolesnim umovima i/ili krajnje podlim osobama?".
Uto, 15-10-2024, 01:59:55
Potpora
Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.
Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.
Komentirajte
Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
AKT
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Administriranje
HR kalendar
- 14. listopada 1892. rođen Tito Strozzi
- 14. listopada 1911. rođen Ivo Kozarčanin
- 14. listopada 1913. rođen Aleksa Kokić
- 14. listopada 1941. umro Dragutin Hrvoj
- 14. listopada 1991. – ratna zbivanja
- 15. listopada 1875. rođen Juraj Šajatović
- 15. listopada 1977. u SAD-u utemeljena Udruga za hrvatske studije
- 15. listopada 1990. velikosrbi minirali „Ličku prugu“
Pretraži hkv.hr
Kontakti
KONTAKTI
Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Elektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.