predstavaDonosimo drugi dio izlaganja Sanje Nikčević s tribine Hrvatskoga kulturnog vijeća o kazalištu. Izdvajamo: "Naravno da je dokumentarno kazalište postojalo i prije ovog trenda (njemačko i američko političko dokumentarno kazalište, žive novine i slično), ali je sada prešlo na glavne scene i postalo trend, moda. U toj modi naravno da ima i stupica - nije dovoljno dovesti na scenu prave teroriste ili prave srčane bolesnike, nije dovoljno citirati prave izjave političara. Kao što nije dovoljno da se deset ljudi izležava po cijele dane da bi se nešto zvalo reality show i privuklo ljude tako i kazalište mora pronaći priču koja će govoriti nešto više od današnjeg trenutka i nekome dalje od mog dvorišta. Problem sa svim trendovima, pa tkao i ovom dokumentarnom kazalištu je da se oponaša forma, a onaj početni impuls pravog sadržaja i one spomenute formule povratka Riječi i djelovanja u kazalištu se vrlo brzo putem izgubi."(S. Nikčević)
Add a comment        
 

 
kazališteS tribine Hrvatskoga kulturnog vijeća o kazalištu donosimo prvi dio izlaganja Sanje Nikčević. Izdvajamo: "Nedavno sam se vratila iz Soluna gdje se ove godine od 10.-13. travnja dodijelila Europska kazališna nagrada. Nagrada je vrlo važna, dodjeljuje se pod najvišim pokroviteljstvom Vijeća Europe, a na dodjeli se okupi sva kazališna krema Europe: direktori važnijih festivala, kazališta, predsjednici međunarodnih udruga (ITI, kritičara, Kazališne unije i Kazališne konvencije...), europski kulturni uglednici, redatelji, kritičari te brojni novinari jer je to mjesto koje svojim odabirom nagrađenih ili potvrđuje postojeće trendove, ili ih završava, ili stvara nove. Glavnu nagradu dobio je Patrice Chereau, francuski glumac i redatelj, ali pravi barometar europskih trendova je nagrada za Novu kazališnu realnost. Ove godine dobili su je Sasha Waltz, Rimini Protokoll i Krzysztof Warlikowski uz jedno posebno spominjanje Belarus Free Theatrea koja točno pokazuje odnos snaga i trendova u evropskom kazalištu - pokazuje da je trend nove europske drame na zalazu, a da se uzdiže novi trend dokumentarnog kazališta."
Add a comment        
 

 
Mate KovačevićSa petog stručnog skupa HKV-a o Haaškome sudu donosimo izlaganje Mate Kovačevića. Izdvajamo: "U radu pokušavam dokazati kako je djelatnost Haaškoga tužiteljstva, a u pojedinim procesima protiv Hrvata, čak i samoga sudišta, tek sastavni dio politike, koja je u Hrvatskoj poražena na višestranačkim parlamenmtarnim izborima 1990. godine. Zato optužnice i jesu sastavljene protiv „zločinačkoga pothvata“ i „zločinačke udruge“ koja je demokratskom voljom naroda izvukla Republiku Hrvatsku iz državnoga terora komunističke Jugoslavije. Zato na sudovima u Haagu i njegovim hrvatskim podružnicama kao svjedoci defiliraju bivši jugokomunistički aparatčici, a za javno promicanje stajališta Haaškoga tužiteljstva novinarima suradnicima se dodjeljuju nagrade[1]. U ekstremnim pak slučajevima nekadašnji komunistički državni tužitelji nastupaju kao branitelji, a neki suci na domaćim sudovima pripadnici su klanova sadašnje političke elite."
Add a comment        
 

 
Divlja slobodaDonosimo i treći dio izlaganja dramske umjetnice Anje Šovagović-Despot s tribine Hrvatskoga kulturnog vijeća i Hrvatskoga društva kazališnih kritičara i teatrologa održanoj 25. travnja 2008. godine u Zagrebu. Ovaj dio izlagnja odnosi se na njeno sudjelovanje u raspravi na spomenutoj tribini iz kojeg izdvajamo: “(...) Mislim da nije problem ni u novoj europskoj drami, ni u konceptualnim predstavama, jednostavno je na djelu nekakvo zatiranje hrvatskog teatra. Što je to hrvatski teatar? To je hrvatski glumac, naravno, i hrvatski pisac. Dakle, glumac je onaj najtrenutačniji suvremenik kazališnog stvaralaštva koji uopće postoji od svih umjetnosti. Ja kao glumac radim u jednoj zemlji u određenim okolnostima, u nekoj situaciji, političkoj, društvenoj, osobnoj, emotivnoj, bilo kakvoj i ne mogu egzistirati kao glumac ako nemam svoj korijen.”
Add a comment        
 

 
Hrvoje HitrecS petog po redu stručnog skupa Hrvatskog kulturnog vijeća o Haaškome sudu, održanom u petak, 6. lipnja 2008. u Zagrebu, donosimo uvodno izlaganje predsjednika HKV-a, Hrvoja Hitreca. Izdvajamo: "Ne želeći oduzimati vrijeme našim uglednim predavačima, htio bih reći još jednom zašto mi tako stalno i uporno inzistiramo na ovoj temi: zato što nitko drugi u Hrvatskoj to ne radi, zato što se hrvatska službena politika ponaša smušeno i beskarakterno i zato što je dužnost hrvatskoga intelektualca da se zalaže za univerzalne vrijednosti koje Međunarodni sud u Haagu ignorira i usput promovira novu, globalističku pravdu, zasnovanu isključivo na interesima moćnih zemalja. I još zbog nečega: naime, hrvatsko pravosuđe po političkom nalogu presađuje metode Haaškoga suda u Hrvatsku, a rezultat je, primjerice, nedavna presuda hrvatskom generalu Mirku Norcu za sudjelovanje u akciji koja je spasila od daljnjega razaranja hrvatski grad Gospić. U isto vrijeme, hrvatsko pravosuđe oslobađa zapovjednika zloglasne srpske postrojbe i podvodi njegov slučaj pod opću amnestiju. "
Add a comment        
 

 
akademik Josip PečarićKao što smo i najavljivali, u petak je hotelu Westin u Zagrebu održan 5. stručni skup Hrvatskoga kulturnog vijeća "Haški sud – «zajednički zločinački pothvat» – što je to?". S tog skupa donosimo govor akademika Josipa Pečarića, u kojem on kreće od rasističke ocjene za sve Hrvate kao podlim kurvinim sinovima, iznesenoj u knjizi Carle del Ponte “Lov: Ja i ratni zločinci”. Tako se Pečarić bavi pitanjem tko su zaista u cijeloj priči oko haaških malverzacija "podli kurvini sinovi", opisujući pri tome tko je sve i kako doprinio, prvenstveno unutar Hrvatske, situaciji u kojoj se naša zemlja danas nalazi. Na kraju govora Pečarić zaključuje: "Najčešći je slučaj da ljudi ponajbolje opisuju sami sebe preko svojih tvrdnji o drugima. Zar za rad Haaškog suda, posebice njegova Tužiteljstva i same Carle del Ponte i svih onih koji im pomažu u zločinačkom radu nije ponajbolji opis upravo taj o podlim kurvinim sinovima? Da, zar nije tako očito da se radi o bolesnim umovima i/ili krajnje podlim osobama?".
Add a comment        
 

 
HitrecU sklopu suradnje HKV-a i HIZ-BIH-a, 28. svibnja gostovali su u Mostaru članovi HKV-a Hrvoje Hitrec i dr. Nedjeljko Mihanović, te novinarka i spisateljica Višnja Starešina, koji su održali tribinu u Hrvatskom domu Stjepana Kosače. U nastavku u cijelosti donosimo izlaganje Hrvoja Hitreca. Izdvajamo: "U ime više od tisuću članova Hrvatskoga kulturnog vijeća, zahvaljujem Hrvatskom intelektualnom zboru i predsjedniku gospodinu Pavloviću na pozivu u Mostar, što je, nadam se, samo početak intenzivnije suradnje naših društava, koja rade u istom cilju očuvanja hrvatskoga kulturnog identiteta. Dopustite mi nekoliko riječi o Hrvatskom kulturnom vijeću. Mi smo se pojavili na sceni početkom 2005. inicijativnim skupom koji je izazvao veliku buru u hrvatskoj političkoj i kulturnoj javnosti, te je u stvari značio prekid nove hrvatske šutnje o paradoksalnoj dominaciji jednoga svjetonazora, čije su vrijednosti vrlo daleko od tradicionalnih naših vrednota. Progovorili smo o nagrizanju državnoga suvereniteta i o nadnacionalnim integracijama u koje srlja Hrvatska, mnogo puta na štetu vlastitih interesa."
Add a comment        
 

 
YambrusicKao svojevrsni uvod i poziv na peti stručni skup Hrvatskoga kulturnog vijeća o Haaškome sudu koji će se 6. lipnja 2008. godine s početkom u 9.00 sati održati u hotelu Westin u Zagrebu, donosimo i poslijednje izlaganje sa prethodno održanog četvrtog po redu skupa pod nazivom  "Haški sud – «zajednički zločinački pothvat» – što je to?". Autor izlaganja je hrvatski odvjetnik u Washingtonu dr. Eduard Slavko Yambrusic, a njegovo, kao i izlaganja ostalih sudionika toga skupa možete pročitati u Zborniku izlaganja, koji se može pribaviti u sjedištu Hrvatskoga kulturnog vijeća na adresi Gundulićeva 23/III u Zagrebu. Više informacija o zborniku, kao i o detaljima samog skupa  možete saznati na br. telefona +385-1-4854-361 . Iz izlaganja dr. Yambrusica izdvajamo: "U Hrvatskoj, građani i vlada izrazili su ogorčenje zbog presude - major Veselin Šljivančanin pet godina, general Mile Mrkšić 25 godina, i kapetan Miroslav Radić, oslobođen krivnje. Predsjednik Stipe Mesić, premijer dr. Ivo Sanader i Vladimir Šeks, predsjednik Sabora, i većina članova Hrvatskoga sabora kategorički su odbili odluku Suda. Pisma i kritički osvrti na osudu poslana su u nacionalna i međunarodna središta moći, prisjećajući nadležne da je Hrvatska vodila rat za oslobođenje svojih područja braneći svoju domovinu od golog nasilja u kojemu je agresor počinio ogromna zlodjela i nanio nesagledivu štetu. Ovakvu činjeničnu stvarnost arhitekti haaškoga Tribunala zamijenili su "virtualnom stvarnošću" oružanoga konflikta "balkanskih plemena" koji su se (već tko zna po koliko puta) ponovno sukobili u građanskom ratu."
Add a comment        
 

 
Anja ŠovagovićNa tribini Hrvatskog kulturnog vijeća i Hrvatskog društva kazališnih kritičara i teatrologa održanoj 25. travnja 2008. godine u Zagrebu, sudjelovala je i dramska umjetnica Anja Šovagović-Despot čiji pisani prinos objavljujemo u nekoliko nastavaka. U ovom nastavku, prisjeća se zapisanih očevih promišljanja. Izdvajamo: "Pitanje umjetnosti, pitanje je čovjeka. Koliko je čovjek neobjašnjiv, neobjašnjivo je i to prčkanje po umjetnosti. Zašto sam izabrala Magellijev teatar, zašto sam u čovjeku koji je miljama od mene daleko pronašla svoj izraz, zašto smo se spojili i napravili toliko mnogo predstava zajedno, zašto je baš meni dao najbolje uloge svjetske dramske literature? Zašto sam njega mogla razumjeti, osjetiti, zašto sam njemu pristala na nešto što nisam nekome drugome, zašto sam s njim letjela kroz osjećaje, a negdje drugdje ih nisam mogla osloboditi, zašto sam, crpeći njegovu energiju, zaboravljala na sve razlike - kulturne, intelektualne, političke, generacijske - koje su stajale između nas?"
Add a comment        
Ned, 12-07-2020, 13:13:32

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.