Izborna godišnja skupština HKV-a 2009.U subotu 21. ožujka 2009. u prostorijama «Hrvatskoga slova» i Hrvatske kulturne zaklade održana je redovita godišnja skupština Hrvatskoga kulturnog vijeća, koja je ove godine ujedno bila i izborna. U nastavku donosimo slike sa skupštine, rezultate izbora za predsjednika  i dva dopredsjednika, članove Upravnog odbora, Nadzornog odbora i Časnog suda, kao i kraći izvještaj o samom tijeku skupštine koja je potrajala približno tri sata.(mm)
Add a comment        
 

 
Hrvoje HitrecS tribine sjećanja na 28. veljače 1989. – dan izlaska iz hrvatske šutnje održane u organizaciji Hrvatske kulturne zaklade i Hrvatskog kulturnog vijeća u subotu 28. veljače 2009. donosimo izlaganje predsjednika HKV-a Hrvoja Hitreca. "U govoru održanom prije dvadeset godina na znamenitom skupu koji je za samostalnu Hrvatsku značio isto što i veliki prasak za stvaranje svemira, dakle toga dana kada su se Hrvati prenuli minutu do dvanaest – ja sam istupio vrlo jednostavnim riječima o žurnoj potrebi obrane hrvatskoga suvereniteta. Govorio sam, naravno, i o demokratskoj Hrvatskoj, ali dajući do znanja da ozbiljan razgovor o demokraciji u Hrvatskoj ne će biti moguć ako nas događaji koji su bili u tijeku pometu sa zemljovida. Ustvrdio sam ono čemu sam se tada samo nadao (no pokazalo se točnim) da konsenzus za obranu hrvatskoga suvereniteta već postoji i zato nisam išao u sukob s hrvatskim komunistima koji su doista već bili toliko uplašeni istočnim barbarstvom i pretenzijama, da su jedva čekali predatiu vlast – ali do toga trenutka nisu znali kome. Vlast se – točno je poslije rekao Tuđman – doslovce valjala po ulici. Bez obzira što sam u početku govora rekao da ne ću nabrajati komunističke grijehe, nisam odolio pa sam ih na kraju pobrojao, posebno bitne o podložnosti srpskom Molohu koji se nije mogao zadovoljiti žrtvovanjem ljudi, nego je htio progutati sve što se nalazilo u opsegu granica Pećke patrijaršije".(H.Hitrec)
Add a comment        
 

 
Mate KovačevićS promocije Zbornika radova sa VI. po redu održanog stručnog skupa Hrvatskoga kulturnog vijeća o Haaškome sudu, održanome 9. ožujka 2009. u Zagrebu, donosimo izlaganje člana HKV-a novinara Mate Kovačevića. "Predstavljamo još jedan zbornik radova „Haaški sud 'Zajednički zločinački pothvat' Što je to?“, a riječ je o izlaganjima sudionika šestoga stručno-znanstvenog skupa, održana u organizaciji Hrvatskoga kulturnog vijeća 5. prosinca 2008. godine u Zagrebu. Održavanje spomenutih stručno-znanstvenih skupova svojevrsni je odgovor hrvatske intelektualne javnosti na pravni terorizam, što ga Haaški sud vodi preko svoga Tužiteljstva ali i pravosudnim odlukama, odnosno presudama, koje više imaju značajke politike nego prava. Odgovor je to također ušutkane hrvatske javnosti na montirane političke procese, koji se iz haaških sudnica sve više premještaju na domaća sudišta, čije su žrtve uglavnom junaci Domovinskoga rata. Ciljano montiranje sudskih procesa protiv pripadnika određenih skupina kroz cijelu je povijest imalo svoju političku ili pak grabežljivu pozadinu."
Add a comment        
 

 
Hrvoje Hitrec9. ožujka 2009. godine u prostorijama Hrvatske kulturne zaklade u Zagrebu predstavljen je Zbornik radova sa VI. stručno-znanstvenog skupa "Haaški sud - 'zajednički zločinački pothvat' - što je to?" O zborniku su govorili profesor Filozofskoga fakulteta u Zagrebu dr. Miroslav Tuđman, umirovljeni sudac Ustavnoga suda RH dr.Milan Vuković i predsjednik Hrvatskoga kulturnog vijeća Hrvoje Hitrec. Uvodni tekst zbornika "Haaški sud - 'zajednički zločinački pothvat' - što je to?" (132 str.) napisao je predsjednik HKV-a Hrvoje Hitrec, a izlaganja su objavili umirovljeni sudac Ustavnoga suda Milan Vuković, gospićko-senjski biskup Mile Bogović, epidemiolog Mate Ljubičić, američki odvjetnik Edward Slavko Yambrusic, pravnici Mile Prpa i Lujo Medvidović, Ivana Haberle - predsjednica udruge Žene u Domovinskom ratu (Zadar), novinar Mate Kovačević te publicisti Marko Barišić, Pavao Galić, Nenad Piskač i Drago Duvnjak. Zbornik je objavilo Hrvatsko kulturno vijeće, a stručno-znanstveni skup održan je 5. prosinca 2008. u Zagrebu. U nastavku donosimo uvodno izlaganje Hrvoja Hitreca s promocije Zbornika, kao i vijest Hine o samom događanju.(mmb)
Add a comment        
 

 
Tribina U subotu 28. veljače 2009. u organizaciji Hrvatske kulturne zaklade i Hrvatskog kulturnog vijeća obilježena je večer sjećanja na 28. veljače 1989. – izlazak iz hrvatske šutnje. Tribina se održala u dvorani Hrvatskog slova. Pozvani su živi sudionici koji su govorili na povijesnoj tribini 1989. Akademik Dalibor Brozović bio je spriječen bolešću. Neven Jurica je službeno u New Yorku. Vladimir Šeks se osobno javio i pristao doći što je njegov protokol i potvrdio, ali je neposredno prije početka protokol javio da potpredsjednik Hrvatskoga sabora zbog spriječenosti ne će doći. Stjepan Čuić je potvrdio sudjelovanje, ali nije došao. Govorili su: akademici Ivan Aralica i Dubravko Jelčić, dr. Anđelko Mijatović, Ivan Gabelica, Hrvoje Hitrec, Mate Kovačević i Stjepan Šešelj. U nastavku donosimo tekst Igora Mrduljaša, koji na tribini nije izgovoren jer je gospodin Mrduljaš bio spriječen bolešću. "Razgovarajući s kolegama o pripremama za ovaj skup pala mi je na um tvrdnja: Nekoć smo govorili i kad smo šutjeli, danas šutimo i kad govorimo. Naoko paradoks, a zapravo turobna istina. Jugokomunizam je 1945. godine zatvorio usta hrvatskog građanskog društva, pa ga potom politički i tjelesno prorijedio i zamalo zatro kao klasnog neprijatelja. Građanska kultura povukla se u zakutak, zatvorila pomno vrata svojih stanova i održavala se tinjajući u obiteljskom krugu. Javno, strahovlada Partije slamala je kralježnice i duhove. Jedan profesor pričao mi je kako se na nekom skupu protiv Informbiroa «strah mogao rezati nožem», a nazočni se zavili u duboku šutnju i spustili poglede dok su s govornice urlikali partijski instruktori."
Add a comment        
 

 
Mate KovačevićHrvatsko kulturno vijeće i Hrvatska kulturna zaklada u subotu 28. veljače 2009. godine upriličili su obilježavanje dvadesete obljetnice izlaska iz hrvatske šutnje. O 28. veljače 1989. govorili su akademik Ivan Aralica, akademik Dubravko Jelčić, dr. Anđelko Mijatović i Mate Kovačević. U nastavku donosimo izlaganje novinara i člana Hrvatskoga kulturnog vijeća Mate Kovačevića. "Danas se sjećamo dana koji je predvečerje sloma jugoslavenskoga komunističkoga sustava i mogućnosti očitovanja na slobodnim izborima zauvijek obilježio početke obnove hrvatske državnosti. Nažalost o tim sudbonosnim danima i početcima preporodnih gibanja gotovo se ništa ne piše u našoj se recentnoj povijesti, a i HDZ-ova hagiografija prešućuje neke važne događaje iz tog razdoblja. To je vrijeme kad u međunarodno-pravnom smislu Hrvatska u kontinuitetu ne postoji od svibnja 1945. godine. Ona je formalno-pravno sastavni dio jugoslavenske komunističke države, koja se u zadnjim desetljećima života službeno prozvala Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija."
Add a comment        
 

 
Marko BarišićSa VI. stručno-znanstvenog skupa "Haaški sud - 'zajednički zločinački pothvat' - što je to?" održanog u organizaciji Hrvatskoga kulturnog vijeća 5. prosinca 2008. godine u Zagrebu donosimo izlaganje novinara i publicista Marka Barišića. Njegovo je izlaganje kao i drugi tekstovi s tog skupa objavljeno u Zborniku radova, o nabavci kojeg se može više saznati na telefonskom broju Tajništva HKV-a +385-1-4854-361. "Rijetkost je u međunarodnoj političkoj, a pogotovo pravnoj, javnosti da se ni godinu dana od završetka obavljanja neke visoke dužnosti pojavljuju knjige u kojima akteri, pokušavajući popraviti sliku o sebi, iznose indiskrecije iz službenih i privatnih razgovora, daju neumjesne komentare o pojedincima i događajima ili posve jednostrano, tendeciozno, prikazuju protekla zbivanja da upućeniji čitatelji jednostavno ne mogu doći k sebi od čuđenja u što se to pretvorila i na koji način je radila jedna međunarodna ustanova koja je, u ovom slučaju, trebala donijeti zadovoljštinu žrtvama, a kazniti agresora. Na žalost, sve to je uspjelo donedavnoj glavnoj haaškoj tužiteljici Carli del Ponte u njenoj knjizi »Gospođa, tužiteljica«. Iako je prvenstvena nakana toga štiva bila prometnuti je u neku novu heroinu međunarodnog prava koja, kako sugerira njezin biograf, svladava navodno i nemoguće zapreke kako bi odgovorne privela pravdi, nakon iščitavanja svih poglavlja, od kojih je Hrvatskoj posvećeno samo jedno, teško se oteti dojmu kako je u knjizi najmanje riječ o pravu i pravednosti; to je puno više neka vrsta privatne kronike o političkim nadmetanjima i zakulisnim igrama koje su se vodile iza zastora tog međunarodnog sudišta."
Add a comment        
 

 
BogovićDonosimo predavanje o Haaškom sudu koje je gospićko-senjski biskup i član Upravnog odbora Hrvatskoga kulturnog vijeća mons. dr. Mile Bogović održao 5. prosinca 2008. godine u hotelu Westin u Zagrebu. "Naši arhivi puni su izvornog materijala koji je nastao da se komunistički sustav opravda, održi i drugima nametne. To uključuje i sustavno blaćenje onih koji su drukčije mislili. Sve je to bilo u skladu s novom „istinom“. Naše knjižnice pune su literature o tom vremenu. Ona nije smjela odskakati od službene vlasti i ideologije. Nije se smjelo objaviti ništa što bi bilo protiv postojećeg vladajućeg sustava. Onome koji danas želi pisati znanstvenu povijest nude se ti izvori i ta literatura".(hkv)
Add a comment        
 

 
Tribina HKV-aS tribine Hrvatskoga kulturnog vijeća o položaju Hrvata u BiH održanoj 8. prosinca u Zagrebu donosimo izlaganje dr. sc. Mile Lasića, predsjednika Skupštine Hrvatskog intelektualnog zbora u BiH. Kako izgleda ravnopravnost hrvatskog naroda u BiH Lasić objašnjava vrlo jasno i sažeto: "U najvećem broju slučajeva Hrvati su preglasavani i na ovoj najvišoj sudskoj instanci u BiH. Tako se često događa da se, neki zakon koji svakako spada u pitanje vitalnog hrvatskog interesa, usvaja bez ijednog glasa „za“ hrvatskih zastupnika, kako u Parlamentu BiH tako i sudaca Ustavnog suda BiH iz reda hrvatskog naroda. Vidljivo je da Hrvati ne mogu, na učinkovit način, štititi svoje vitalne nacionalne interese jer institut „veta vitalnog nacionalnog interesa“ nema apsolutni karakter kao „entitetski veto“ kojeg koriste predstavnici druga dva konstitutivna naroda.."
Add a comment        
Pon, 13-07-2020, 00:35:06

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.