Mario GrčevićU srijedu, 6. svibnja održana je u organizaciji Hrvatskoga kulturnog vijeća tribina pod naslovom «Bez hrvatskoga jezika u Europskoj uniji?». Nastupili su: akademik Stjepan Babić, dr. Mario Grčević i viši stručni savjetnici u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, profesori Milan Bošnjak i Staša Skenžić. U nastavku donosimo izlaganje dr. Maria Grčevića. "Borba za hrvatski jezik i protiv njega, koja je započela u 19. stoljeću najprije njegovim prisvajanjem pa onda nijekanjem sa srpske strane, vodila se s različitim intenzitetom sve do raspada SFRJ, kada beogradsku jezičnu politiku na terenu kratkoročno zamjenjuju tenkovi, a na papiru bujica proklamacija u kojima se veliča Karadžićev spis "Srbi svi i svuda" i tvrdnje rane slavistike o srpskome jeziku kao "krovnome jeziku" na većem dijelu južnoslavenskoga prostora. Od tenkova smo se obranili, a stare slavističke velikosrpske jezične zamisli raskrinkali. Hrvatska je danas samostalna država s ustavnom odredbom o hrvatskom jeziku kao službenom jeziku. Kad se danas govori o mogućim novim jezičnim opasnostima, najčešće se kao najveća prijetnja spominju brojni anglizmi. Ja mislim da oni nisu problem kakvim ih se predstavlja. S pravim problemom hrvatski će se jezik suočiti tek onda ako Hrvatska jezično nedovoljno pripremljena uđe u novu višenacionalnu državnu zajednicu u koju će kad-tad ući i Srbija."
Add a comment        
 

 
Stjepan BabićU srijedu, 6. svibnja održana je u organizaciji Hrvatskoga kulturnog vijeća tribina pod naslovom «Bez hrvatskoga jezika u Europskoj uniji?». Nastupili su: akademik Stjepan Babić, dr. Mario Grčević i viši stručni savjetnici u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, profesori Milan Bošnjak i Staša Skenžić. U nastavku donosimo izlaganje akademika Stjepana Babića održano na temelju opsežnoga članka koji će biti u cjelini objavljen u jednome od budućih brojeva Jezika. "O bitnim obilježjima, posebnostima hrvatskoga jezika, a u svezi s njime i srpskoga, napisano je na stotine članaka, a ipak je nakon svega teško doći do dobroga suda o hrvatskome književnome jeziku. Sporno je da li pridjev književni ili standardni, ali to nimalo ne utječe na bit ovoga članka i zato tu raspravu ovom prilikom možemo izostaviti. Samo napominjem da i kad kratkoće radi kažem hrvatski jezik, ipak podrazumijevam samo hrvatski književni jezik. Jednu tvrdnju mogu sa sigurnošću reći: Hrvatski književni jezik svojim glasovima, svojom gramatikom, leksičkim sastavom i stilskim vrijednostima takav jezik kakvoga više nema na svijetu. Zato se može reći što je Francuzima francuski jezik, to je Hrvatima hrvatski, u društvenome, pravnome, ustavnome, političkome smislu nema nikave razlike."
Add a comment        
 

 
Đuro NjavroNa svečanoj akademiji održanoj 12. svibnja 2009 u Sheratonu u Zagrebu u spomen Prvom hrvatskom predsjedniku, održano je i predstavljanje knjige tekstova dr. Franje Tuđmana pod nazivom "Hrvatska, Europa, Europska unija" akademika Dubravka Jelčića. U nastavku donosimo izlaganje prof.dr.sc Đure Njavre. "Čitajući danas govore i članke Franje Tuđmana osjećam kao da se vraćam natrag u jedno drugo vrijeme, koje je bilo, dakako, „vrijeme opasnog življenja“, ali u kojem je postojao i duhovni polet, koji je na kraju donio pobjedu. Moderna hrvatska država dugo se rađala. Sve proturječnosti raznih povijesnih razdoblja izbijale su na površinu i prelamale se kroz živote i radove velikih hrvatskih ljudi. A među njima, težnja prema stvarnoj hrvatskoj samostalnosti bila je osobito snažno artikulirana kod dr. Franje Tuđmana. U ovom izboru odlomaka iz Tuđmanovih pisanih djela, intervjua i govora, čitatelji se mogu upoznati ne samo s Tuđmanovim znanstvenim postavkama o nacionalnom samoodređenju, nego i s evolucijom njegovih misli u posebnom povijesnom kontekstu, kad je Hrvatska u tijeku rata i poslije pobjede morala svoju teško izborenu samostalnost odrediti u odnosu na Europu i europske integracije."
Add a comment        
 

 
Dubravko JelčićUdruga za hrvatski identitet i prosperitet - HIP, u povodu 87. obljetnice rođenja dr. Franje Tuđmana u utorak, 12. svibnja 2009. u hotelu Sheraton u Zagrebu održala je svečanu akademiju u spomen Prvom hrvatskom predsjedniku i utemeljitelju moderne Hrvatske države. Na svečanoj akademiji promovirana je knjiga dr. Franjo Tuđman "Hrvatska, Europa, Europska unija" akademika Dubravka Jelčića, u izdanju nakladničke kuće Mate, iz Zagreba. O knjizi su govorili: akademik Dubravko Jelčić, dr. sc. Ljerka Mintas Hodak, prof. dr. sc. Đuro Njavro, akademik Davorin Rudolf i prof. dr. sc. Miroslav Tuđman. U nastavku donosimo predgovor knjige.
Add a comment        
 

 
Hrvoje HitrecU srijedu, 6. svibnja održana je u organizaciji Hrvatskoga kulturnog vijeća tribina pod naslovom «Bez hrvatskoga jezika u Europskoj uniji?». Nastupili su: akademik Stjepan Babić, dr. Mario Grčević i viši stručni savjetnici u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, profesori Milan Bošnjak i Staša Skenžić. Kako je uvodno istaknuo moderator tribine, velik broj indicija, ali i zloslutnih izjava različitih europskih moćnika, daje naslutiti da postoji scenarij po kojemu hrvatski jezik ne bi bio službeni jezik u Europskoj uniji, nego nepostojeći hrvatsko-bosansko-srpski jezik. Kao razlog se navodi «štednja» pri prevođenju, a drskiji eurokrati i otvoreno govore o nepostojanju posebnoga hrvatskog jezika.(H.Hitrec)
Add a comment        
 

 
Koncert - Marko Perković ThompsonKada je poglavarstvo Splitsko-dalmatinske županije na svojoj sjednici 30. listopada 2002. godine odlučilo dodijeliti Marku Perkoviću Thompsonu povelju „za promicanje vrijednosti Domovinskoga rata i domoljubne glazbene kulture kod mladoga naraštaja“ splitsko-dalmatinski župan mu je priliko dodjele povelje 27. prosinca 2002. godine rekao, među ostalim, ovo:“ Uručujemo povelju čovjeku, koji u današnjem ozračju beznađa i bezvoljnosti svojim pjesmama naviješta nadu i radost življenja, koji u ozračju sustavnog uništavanja ljudskoga tijela i duha pjeva o svetosti života, koji u vrijeme kada se u športskim dvoranama uz zaglušnu buku ratničkih bubnjeva pjevaju pjesme mržnje („ubij, zakolji, nek' Hrvat ne postoji „) pjeva o čovjekoljublju („sreću treba zagrliti, dobar prema svima biti, svi da se promijenimo, i Bogu se obratimo“)“. I tada je župan nastavio:“Uručujemo danas povelju čovjeku, koji u vrijeme kada nas neki žele međusobno zavaditi da bi lakše nad nama vladali, i da bi nas strpali u tzv. Zapadni Balkan sa „goodyear delijama“, pjeva o jedinstvu i slozi hrvatskoga naroda („mi smo narod jedan, podjednako vrijedan, bez ljubavi gladan, bez radosti žedan“).(B.Lukšić)
Add a comment        
 

 
Miroslav MeđimorecS tribine Hrvatskog kulturnog vijeća na temu hrvatsko-slovenskih odnosa održane 6. travnja 2009. u Zagrebu, donosimo izlaganje redatelja, književnika i člana Upravnog odbora HKV-a Miroslava Međimorca. "Prava slovenska politika skrivala se iza kurtoaznih riječi o dobrosusjedskim odnosima, prijateljstvu, interesima, povijesno-kulturnoj bliskosti, lijepom hrvatskom moru, prijateljstvu Kučana i Račana, Mesića i Drnovšeka...Nedavno je Alojz Peterle, slovenski eurozastupnik, kurtoazno, u kratkoj diplomatskoj izjavi sažeo cilj slovenske (europske) politike : Na kraju moraju biti tri pobjednika-Slovenija, Hrvatska i Europska Unija. Ali i dodaje nešto što rađa sumnju u iskrenost takve namjere prema Hrvatskoj. Te su pobjede važne za europsku perspektivu cijele regije Zapadnog Balkana. (Jutarnji list, 21.3.2009.) Tako Hrvatska ponovno mora biti talac celog regiona, uvjet njenog ulaska u EU ponovno je perspektiva i vladanje cijelog područja Zapadnog Balkana. Nije li to ucjena?"(M.Međimorec)
Add a comment        
 

 
SLO i HRS tribine HKV-a o hrvatsko slovenskim odnosima održane 6. travnja 2009. u Zagrebu donosimo izlaganje Mate Kovačevića. "Za razumijevanje sadašnjih međudržavnih odnosa između Slovenije i Hrvatske ipak treba posegnuti duboko u povijest, a unutar, aktualnih graničnih prijepora, kao što svjedoči i uplitanje u spor europskoga povjerenika za proširenje, Ollija Rehna, više nije upitna ni nazočnost treće ili trećih strana, u uvjetno rečeno, lokalnom sporu, koji Ljubljana pokušava iskoristiti, kako bi na račun hrvatskoga teritorija, za se, stekla povoljniji geostrateški položaj. Povlasticu koju joj pruža članstvo u Europskoj uniji iskoristila je, kao prigodu, da ucijeni Hrvatsku blokadom na njezin ulazak u Uniju. Tim činom je dovela u pitanje masovno promicanu t. zv. europsku solidarnost, podijelila članice Unije na one koje bi Hrvatsku rado vidjele u svom društvu i skupinu zemalja, koje iz različitih razloga Hrvatsku još uvijek ili pak nikako ne žele vidjeti unutar granica Europske unije. O tom kako se brane nacionalni interesi, slovenska je politika na svojevrstan način podučila i anacionalnu hrvatsku elitu, koja je doista povjerovala da će ulaskom u EU nestati granice, a njihovim nestankom, vjerojatno i suverena hrvatska država, koju su tako teško morali prihvatiti."
Add a comment        
 

 
Marija Peakić MikuljanOdbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora na kojem su nazočili i predstavnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) i stručnjaci iz javnoga života u četvrtak je 26. ožujka 2009. na tematskoj sjednici raspravljao o položaju hrvatskoga jezika. Otvarajući sjednicu, predsjednik saborskoga Odbora Petar Selem je podsjetio kako je više dosadašnjih odluka, kao što su Vladina odluka iz 2003. o razvoju jezične kulture, Izjava HAZU o položaju hrvatskoga jezika iz 2005. te Vladina inicijativa iz iste godine za formiranje Vijeća za normu hrvatskoga književnog jezika potaknuli ovu raspravu. Uz njega na sjednici su izlagali i predsjednik HAZU akademik Milan Moguš, akademik Mislav Ježić, ravnatelj Nacionalne i sveučilišne knjižnice Tihomil Maštrović, akademik Stjepan Babić, akademik August Kovačec, a u nastavku donosimo izlaganje književnice i članice Upravnog odbora HKV-a Marije Peakić Mikuljan, koja je između ostalog upozorila na slabu jezičnu kulturu u javnim medijima, a posebice na Hrvatskoj televiziji. "Stanje hrvatskog jezika je zaista uznemirujuće i to posebice u javnoj komunikaciji, pisanim i elektronskim medijima. S obzirom na snažan negativan utjecaj novina, radija i TV postaja na govornike, odnosno na narod, bez pretjerivanja se može reći da su mediji danas rasadišta nebrige, nepismenosti i primitivizma te posvemašnje neodgovornosti, nekompetencije i to ne samo u mnogobrojnim pitanjima korištenja materinjeg hrvatskog jezika. No, ima krivice i na drugima, ne samo na medijima."
Add a comment        
Pon, 17-01-2022, 20:43:35

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2022 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.