Detalji

Objavljeno: 17. prosinca 2009.

Sa svečane akademije održane povodom 10. obljetnice smrti dr. Franje Tuđmana u Kaštel Lukšiću donosimo izlaganje prof. dr. Branimira Lukšića. "Moram priznati, kad sam čuo da je dr. Franjo Tuđman osnovao političku stranku za neovisnost hrvatske države, da sam ostao prema tome skeptičan, iako sam znao za njegove «disidentske» prosudbe o domobranstvu u Hrvatskoj, za njegovo protivljenje velikosrpskom nacionalizmu, za njegovo znanstveno rušenje «jasenovačkoga mita», i za njegove patnje u Titovoj Jugoslaviji. Mislio sam, da usprkos svemu tome bivši Titov general ne može imati onu otvorenost duha koja je potrebna vođi demokratske preobrazbe hrvatskoga društva. Međutim, kad sam početkom devedesetih godina prošloga stoljeća, posredstvom zajedničkih znanaca, imao priliku u par navrata s predsjednikom Tuđmanom porazgovarati ne samo o povijesnim i političkim, nego i o svjetonazorskim temama, uvjerio sam se, da sam se prevario. Preda mnom je bio čovjek dubokih demokratskih uvjerenja, pročišćen kroz patnju koju je podnio za svoje ideale pravednosti i čovječnosti. Štoviše, preda mnom je bio čovjek osobno izgrađene religioznosti. Dr. Franjo Tuđman je bio čvrst, neustrašiv i ponosan kad se radilo o dobru za Hrvatsku."

Detalji

Objavljeno: 13. prosinca 2009.

Osim snimke cijeloga skupa s portala lijepanasadomovina.com, sa svečane akademije koja je održana povodom 10. obljetnice smrti dr. Franje Tuđmana 9. prosinca 2009. u zagrebačkom hotelu Sheraton, donosimo izlaganje člana Hrvatskoga kulturnog vijeća akademika Ivana Aralice. "Detuđmanizacija, koja se ideološki predstavljala kao liberalizam suprotstavljen autokraciji, kroz proteklih je deset godina pokazala pravo lice. Nije to nikakav liberalizam, već je to fosilni komunistički mentalitet koji se sakrio iza Mesićeva «antifašizma». A taj «antifašizam», samo drugo ime za komunizam, ne može razlikovati što je to suvremena laička država, koja zna cijeniti ulogu vjere, a što militantni komunistički sekularizam, koji državu suprotstavlja crkvi i značaj vjere ne prepoznaje."

Detalji

Objavljeno: 09. prosinca 2009.

S osmog stručnog skupa Hrvatskoga kulturnog vijeća pod nazivom Haaški sud - "Zajednički zločinački pothvat "- što je to?" održanog 4. prosinca 2009. u Zagrebu donosimo izlaganje novinara i publicista Mate Kovačevića. "Kako bismo mogli razmrsiti čvor haaških optužnica protiv Republike Hrvatske i hrvatskoga naroda uopće, a da stalno ne opetujemo vlastite jadikovke o hudoj sreći, najprije bi trebalo locirati agresivnu silu, koja već godinama strategijom niskoga intenziteta ratuje protiv Hrvatske, njezine nakane, snagu i brojnost, raspored i položaj, taktiku, strategiju te krajnji cilj djelovanja. Bez spoznaje ovih osnovnih elemenata nikad ne ćemo dosegnuti vlastiti cilj, jer, nažalost, mi još uvijek ne znamo protiv koga bi se trebali boriti te koji su ciljevi toga nevidljiva neprijatelja. Iz aktualnih događaja, bar kad je riječ o izvješću glavnoga tužitelja Haaškoga suda Sergea Brammertza Vijeću sigurnostui UN-a, o suradnji Republike Hrvatske s Tužiteljstvom, može se samo zaključiti kako je Velika Britanija ostala dosljedna svojoj politici suprotstavljanja Hrvatskoj."

Detalji

Objavljeno: 03. prosinca 2009.

S tribine Hrvatskoga kulturnog vijeća "Dokle je stigao projekt Zapadnog Balkana" održane 10. studenoga 2009. u Zagrebu donosimo izlaganje Zdravke Bušić."Je li se Hrvatska doista uspjela izdvojiti i osigurati individualni pristup, kako nas uvjerava hrvatska službena politika - i kako mi sami želimo vjerovati - ili Europska unija pod sintagmom Zapadni Balkan i dalje zagovara kolektivni pristup?"

Detalji

Objavljeno: 19. studenoga 2009.

S tribinie Hrvatskog kulturnog vijeća «Dokle je stigao projekt zapadnog Balkana», održane 10. studenog 2009. u Zagrebu donosimo izlaganje akademika Davorina Rudolfa. "Kada sve to imam na umu dopustite mi da ustvrdim: energiju naše društvene, posebice političke i gospodarske intelektualne elite, valja nam koncentrirati i usmjeriti spram ulasku Republike Hrvatske u EU. Mi ćemo ući u EU prije negoli se ostvari bilo kakva šira balkanska, ili jugo, ili podunavska unija, ponovit ću: za nas apsolutno neprihvatljiva. I za vodeće svjetske sile balkanske su državne i političke asocijacije rizične, pa i opasne. Naposljetku, one su neostvarive zbog povijesnog sjećanja naroda koji žive u ovome dijelu Europe, posebice građana Hrvatske i Bošnjaka."

Detalji

Objavljeno: 16. studenoga 2009.

S tribinie Hrvatskog kulturnog vijeća «Dokle je stigao projekt zapadnog Balkana», održane 10. studenog 2009. u Zagrebu donosimo izlaganje novinara i publicista Josipa Jovića. "Počelo je to tamo negdje pod kraj života predsjednika Franje Tuđmana koji se žestoko opirao balkanskim asocijacijama i najviše zbog toga bio omražen u tzv. međunarodnoj zajednici. Još 1999. američki je diplomat Warren Zimmerman izjavio kako će na Balkanu biti stvoren novi politički okvir koji se neće više zvati Jugoslavijom ali će se bazirati na tom divnom iskustvu. Od tada su gotovo u službenu uporabu ušli pojmovi zapadni Balkan, jugoistočna Europa i najnoviji jugosfera, stvoren je niz gospodarsko-političkih institucija poput Pakta o stabilnosti, Procesa približavanja, Igmanske inicijative. Zone slobodne trgovine, Cefte i Vijeća regije. Takozvane nevladine udruga (Centar za regionalizam, Građanska inicijativa, Centar za mir...) pod pokroviteljstvom raznih europskih i američkih zaklada i naklada neumorno organiziraju okrugle stolove na regionalne teme."

Detalji

Objavljeno: 15. studenoga 2009.

S tribinie Hrvatskoga kulturnog vijeća «Dokle je stigao projekt zapadnog Balkana», održane 10. studenoga 2009. u Zagrebu donosimo uvodno izlaganje sveučilišne profesorice i članice Upravnog odbora Hrvatskoga kulturnog vijeća dr. sc. Ljerke Mintas Hodak, koja je ujedno bila i moderatorica tribine. "Hrvatsku, koja je do sada najdalje stigla s pripremama za punopravno članstvo, Unija deklaratorno hvali i ohrabruje, ali joj stalno nameće dodatne prepreke i od nje traži stalno nove ustupke. Tako je hrvatska politika morala do sada progutati mnoge „žabe“ od izručenja i suđenja generalima, iskonstruiranih optužbi o prikrivanju topničkih dnevnika, forsirane privatizacije, do najnovije – arbitražnog sporazuma sa Slovenijom. Svaka od tih i sličnih progutanih „žaba“ značila je žrtvovanje dijela nacionalnog ponosa i nacionalnih interesa u korist tzv. „europske budućnosti“ Hrvatske. Svi oni - koji baš nisu eurofobi – rekli bi možda: nije toliko sporan cilj - članstvo, koliko su do sada bili sporni način i cijena ostvarivanja tog cilja!"

Detalji

Objavljeno: 13. studenoga 2009.

U utorak, 10. studenoga održana je u Zagrebu tribina Hrvatskoga kulturnog vijeća pod naslovom «Dokle je stigao projekt Zapadnoga Balkana «. Prepuna dvorana «Hrvatskoga slova» svjedočila je koliko je intrigantna tema o kojoj se govorilo, to više što većina slušatelja nije do toga dana bila upoznata sa svim dimenzijama ne samo gospodarskog nego i političkog projekta, koji se u zadnje vrijeme odvija u stanovitoj medijskoj tišini – ali se razvija i poprima zabrinjavajuće obrise.(H.Hitrec))