Lujo Medvidović28. rujna 2009. predstavljen je u dvorani «Hrvatskoga slova» sedmi zbornik o Haaškom sudu. U zborniku su objavljena izlaganja na stručno-znanstvenom skupu održanom 5. lipnja 2009. u Zagrebu, u organizaciji Hrvatskoga kulturnog vijeća, koje je i nakladnik zbornika. Zastupljeno je dvanaest autora: dr. Milan Vuković, dr. Nedjeljko Mihanović, dr. Hrvoje Kačić, magistar Lujo Medvidović, dr. Pavao Galić, ding. Drago Duvnjak, dipl. iur. Mile Prpa, hrvatska braniteljica Ivana Haberle, te novinari Josip Jović, Mate Kovačević i Marko Barišić, uz uvodni tekst Hrvoja Hitreca, predsjednika Hrvatskoga kulturnog vijeća. U nastavku donosimo izlaganje mr. Luje Medvidovića. "Sedmi zbornik, u deset novih autorskih prinosa, pokazuje nastavak našeg postojanog pozitivnog odnosa prema misli velikog englesko-irskog rodoljuba i mislioca Edmunda Burkea, na koju nas je na prvom savjetovanju upozorio engleski povjesničar dr. Robin Harris: „sve što je potrebno da zlo nadvlada jest da dobri ljudi ništa ne učine“ – u ovom slučaju ako ne poduzmu sve da se potpuno otkloni optužnica protiv vojno redarstvene akcije „Oluja 1995.“

Add a comment        
 

 

knjigeU ponedjeljak, 19. listopada, održana je u organizaciji Hrvatskoga kulturnog vijeća tribina pod naslovom «Što se događa u Matici hrvatskoj». Nastupili su akademik Dubravko Jelčić, dr. Ivana Žužul, dr. Ivan Matičević i književnik Josip Pavičić. Povod je bio spor oko projekta «Stoljeća hrvatske književnosti», odnosno neočekivana direktiva iz vodstva Matice o smjeni urednika edicije. Dubravko Jelčić je podsjetio nazočne na kronologiju projekta, te na dokumente koji potvrđuju da Matica hrvatska ne može polagati prava na «Stoljeća». «Stoljeća hrvatske književnosti» su na stanovit način nasljednik edicije «Pet stoljeća hrvatske književnosti», u kojoj je u drugoj polovici prošloga stoljeća objavljen značajan niz djela hrvatskih autora, ali na način koji je ignorirao jezik originala – naime, tekstovi su «prilagođavani» tadanjem «hrvatskosrpskom», s isto tako odgovarajućim pravopisom, što je naravno nedopustivo. Osim tih lektorskih intervencija, edicija je bila i na druge načine ideološki pokrivena, pa u nju nisu imali pristup hrvatski književnici koji su stvarali u iseljeništvu. Godine 1993. inicirali su Vlatko Pavletić, Dubravko Jelčić i Josip Vončina pokretanje «Stoljeća hrvatske književnosti« kao znanstveni projekt koji će uvažavati načela tekstologije.(hkv)

Add a comment        
 

 

Marko Barišić28. rujna 2009. predstavljen je u dvorani «Hrvatskoga slova» sedmi zbornik o Haaškom sudu. U zborniku su objavljena izlaganja na stručno-znanstvenom skupu održanom 5. lipnja 2009. u Zagrebu, u organizaciji Hrvatskoga kulturnog vijeća, koje je i nakladnik zbornika. Zastupljeno je dvanaest autora: dr. Milan Vuković, dr. Nedjeljko Mihanović, dr. Hrvoje Kačić, magistar Lujo Medvidović, dr. Pavao Galić, ding. Drago Duvnjak, dipl. iur. Mile Prpa, hrvatska braniteljica Ivana Haberle, te novinari Josip Jović, Mate Kovačević i Marko Barišić, uz uvodni tekst Hrvoja Hitreca, predsjednika Hrvatskoga kulturnog vijeća.U nastavku donosimo izlaganje novinara i publicista Marka Barišića sa spomenutog predstavljanja. "Teško je nešto novo reći na predstavljanju sedmog po redu zbornika posvećenog obrani Oluje i hrvatskih generala koji su je vodili. Pogotovo jer nam je sada postalo još jasnije, nakon što je postupak protiv Gotovine, Markača i Čermaka pred Haaškim sudom ušao u završnu fazu, da je cijela optužnica pokrenuta samo zbog političkih razloga a bez ikakvog pravnog utemeljenja. Hrvatska i njeni generali stavljeni su na optuženičku klupu samo stoga da bi se stvorila ravnoteža krivnje između agresora i žrtve jer joj se teško oprašta pobjeda kojom je velika Srbija kao program i ideja zauvijek slomljena a s njome su potonuli i geostrateški interesi onih koji su preko Beograda kao navodnog Piemonta ovog dijela Europe htjeli nadzirati i hrvatska državna područja."

Add a comment        
 

 

hhitrec_55_mU ponedjeljak, 5. listopada održana je u organizaciji Hrvatskoga kulturnog vijeća tribina pod naslovom «Tko je na crnim listama u demokratskoj Hrvatskoj». Predavači su bili književnici Marija Peakić Mikuljan i Đuro Vidmarović, a uvodno je govorio i predsjednik HKV-a, književnik Hrvoje Hitrec, ali nije bilo riječi samo o književnosti i književnicima, nego o svim područjima umjetnosti i društvenoga života, o pravnicima i novinarima, o znanstvenicima i filmskim i televizijskim djelatnicima, o političarima i kandidatima za polo-žaj predsjednika RH. U publici su bili mnogi ugledni hrvatski intelektualci koji su se potom uključili u raspravu, te svojim opažanjima i iskustvima potvrdili navode predavača.(hkv)

Add a comment        
 

 

MedvidovićSa VII stručno-znanstvenog skupa "Haaški sud - 'zajednički zločinački pothvat' - što je to?" održanog u organizaciji Hrvatskoga kulturnog vijeća 5. lipnja 2009. godine u Zagrebu donosimo izlaganje mr.sc. Luje Medvidovića. Izdvajamo:"„Dabo mihi factum – dabo tibi ius“ (daj mi činjenice – dat ću ti pravo!) – to temeljno načelo rimskoga prava, nije više lako povezati s radom suvremenih pretora. Moć činjenice odstupa pred snagom nekih drugih izvora moći. Možda zato što mi nismo dovoljno sistematični, uporni i uvjerljivi u isticanju relevantnih dokaza koji trebaju premostiti provaliju koja se ispriječila između nas i pravde, ili zato što naši navodi apriorno nisu na cijeni. To potvrđuje izdržljivost optužbe protiv generala Ante Gotovine i drugih branitelja hrvatske slobode pred međunarodnim sudom u Haagu."

Add a comment        
 

 

hkvSa VII stručno-znanstvenog skupa "Haaški sud - 'zajednički zločinački pothvat' - što je to?" održanog u organizaciji Hrvatskoga kulturnog vijeća 5. lipnja 2009. godine u Zagrebu donosimo izlaganje dipl. ing. Drage Duvnjaka. Izdvajamo: "Najjednostavnije je odgovor potražiti u temi ovoga skupa, koja govori o prihvaćanju hrvatskih vlasti da se u Haaškom sudu sudi najzaslužnijim stvarateljima hrvatske države pod nazivom „zajednički zločinački pothvat“ uz punu suradnju istih tih vlasti u realizaciji pravosudne farse protiv naše države. Ukratko kako bi narod jednostavno rekao tema je izdaja vlastite domovine od strane legalno izabrane vlasti. Iako nije kompatibilno da se toj vlasti, koja je ponovno demokratski izabrana nakon počinjenih inkriminacija, može uopće imputirati taj izraz , ipak s obzirom na još nerazvijen narodni demokratski duh koji je očito grubo zloupotrebljen, to se može prihvatiti kao činjenica."

Add a comment        
 

 

Josip JovićSa VII stručno-znanstvenog skupa "Haaški sud - 'zajednički zločinački pothvat' - što je to?" održanog u organizaciji Hrvatskoga kulturnog vijeća 5. lipnja 2009. godine u Zagrebu donosimo izlaganje novinara i publicista Josipa Jovića. Izdvajamo:"Hrvatska je vlada, kako se izrazila Jadranka Kosor, «širom otvorila vrata i prozore», provela je opsežnu istragu, saslušala brojne časnike, sastavila specijalno izvješće, u kojemu je, kako donosi Gordan Malić u Jutarnjem listu, optužen čak i Ante Gotovina za otuđivanje dokumenata. Pisanje Jutarnjeg lista, koje nitko nije uvjerljivo demantirao, teško može biti tek nečijom fikcijom ili konstrukcijom. Izjava ministra Ive Šimonovića kako se radi o netočnom citatu, još uvijek ne znači da se radi o netočnoj informaciji."

Add a comment        
 

 

Marko BarišićSa VII stručno-znanstvenog skupa "Haaški sud - 'zajednički zločinački pothvat' - što je to?" održanog u organizaciji Hrvatskoga kulturnog vijeća 5. lipnja 2009. godine u Zagrebu donosimo izlaganje novinara i publicista Marka Barišića pod nazivom "Topnički i artiljerijski dnevnici". Izdvajamo: "Očito suočeni s nedostatkom dokaza koji bi Oluju, briljantnu hrvatsku oslobodilačku operaciju trebali prikazati kao udruženi zločinački pothvat, tužitelji sada traže nešto čega vjerojatno nije ni bilo: zapise o navodno neselektivnim topničkim udarima po Kninu koji bi opet navodno trebali dokazati kako su ti udari poduzeti s ciljem protjerivanja srpskog stanovništva s područja tzv. krajine. Na tom konstruktu se inzistira unatoč nepobitnim činjenicama koje potvrđuju da je srpsko stanovništvo otišlo prema zapovijedi svojih vođa koji su ih na to potaknuli prema unaprijed dogovorenom planu. Da teza o takvoj ulozi hrvatskog topništva na početku Oluje ne stoji, dostatno potvrđuju i snimke Knina od 5. kolovoza na kojima je vidljivo kako je grad gotovo neoštećen."

Add a comment        
 

 
Mate KovačevićEkskluzivno imamo priliku donjeti uvod iz nove knjige Mete Kovačevića "Bespuća hrvatske politike", kao i predgovor koji je napisao akademik Josip Pečarić. Predstavljanje knjige novinara i publicista, člana Hrvatskoga kulturnog vijeća,  će se održati u organizaciji Hrvatskog slova i HKZ-a u četvrtak 2. srpnja 2009. u 19 sati, u dvorani Hrvatske kulturne zaklade i Hrvatskoga slova, Hrvatske bratske zajednice 4 (NSK), Zagreb. U predstavljanju sudjeluju uz autora vrlo zanimljivi gosti, akademik Josip Pečarić, prof. dr. Miroslav Tuđman i prof. dr. sci Mate Ljubičić. "Knjiga kolumni, koje su izlazile u tjedniku Fokus, od rujna 2004. do prosinca 2006. pogledi su na političku stvarnost sa stajališta hrvatskih državnih probitaka. Bilo je to vrijeme svojevrsna preokreta, ali i velikih iščekivanja, kad je nakon trogodišnje vlasti bivših komunista, vladu ponovno preuzela stranka preminuloga Oca suvremene hrvatske državnosti - Hrvatska demokratska zajednica. Valjalo je zaustaviti procese, što su ih tijekom trećejanuarske diktature pokrenuli predsjednik vlade koalicijske šestorke Ivica Račan i predsjednik Republike Stjepan Mesić... Nažalost, procesi ne samo da nisu zaustavljeni nego su, kriminalizacijom Domovinskoga rata, stvoreni preduvjeti za oživotvorenje orjunaškoga jugoslavenstva, a nositelji poražene jugoslavenske ideologije još su više učvrstili svoj društveni položaj, čime je do apsurda produbljen jaz u hrvatskom nacionalnom biću."
Add a comment        
Čet, 19-05-2022, 14:37:02

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2022 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.