Mile PrpaU petak, 4. prosinca 2009. godine, održan je u zagrebačkom hotelu «The Westin» osmi stručno-znanstveni skup pod naslovom « Haaški sud – Zajednički zločinački pothvat – Što je to?» , u organizaciji Hrvatskoga kulturnog vijeća. Donosimo izlaganje dipl. iur. Mile Prpe iz kojeg izdvajamo: „Poštovani prijatelji istine o Domovinskom ratu, po četvrti, a nadam se i zadnji put imam tu čast da u organizaciji Hrvatskog kulturnog vijeća branim Istinu o našem Domovinskom ratu, da branim povijest koja se prevrće, pretaka, mijenja, unakazuje pred našim očima i pred očima cijelog istinoljubivog svijeta. Moj govor nosi naslov Opći osvrt na Haaški sud i njegovo djelovanje. Haaški sud kao međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području ex Jugoslavije kojeg je osnovalo Vijeće sigurnosti UN-a, trenutno se nalazi u fazi traženja ili iznalaženja svoje izlazne strategije. Ako bi se ta misao pojednostavnila tada bismo kazali – nalazi se u fazi upita - kako okončati suđenja ili još jasnije – kako izići iz totalne zamuljenosti pravde koju je kao politički sud dosad dijelio. Dijelio ju je po sustavu – „Ponesite i pravdu kad ste sudili, pravdu što ju niste htjeli, a drugima ju nudili.“ (Citat iz Kralja vijekova M.P.) “

Add a comment        
 

 

hkv8. veljače 2010. održana je tribina Hrvatskoga kulturnog vijeća na temu "Pokušaji rehabilitacije četništva u Hrvatskoj". Na tribini održanoj u Zagrebu govorili su predsjednik HKV-a Hrvoje Hitrec, povjesničar Zdravko Dizdar, ravnatelj Hrvatskoga informativnog centra Ante Beljo, u ime Udruge prognanih iz Priboja Igor Ivašković, a pročitano je i pismo Jadranke Matašin iz Udruge prognanih iz Boričevca. Hitrec je rekao kako je četništvo nakon stvaranja Kraljevine SHS utemeljeno kao pričuva koja se aktivira po potrebi, te kako je već nakon formiranja Banovine Hrvatske počelo izazivati nerede kako bi iz njezina sastava izdvojilo dijelove teritorija. "Kasnije u NDH genocidom nad Muslimanima i Hrvatima pokušali su zaokružiti teritorij," rekao je.(hina)

Add a comment        
 

 

Lujo MedvidovićS osmog stručno-znanstvenog skupa Haški sud – “Zajednički zločinački pothvat “ – što je to? održanog u organizaciji Hrvatskog kulturnog vijeća 4. prosinca 2009. godine u hotelu „ The Westin“ u Zagrebu donosimo izlaganje mr. Luje Medvidovića. Izdvajamo: “Ne slažem se s onima koji govore da je ovo posljednji tematski susret ovog foruma Hrvatskog kulturnog vijeća. Prije bih rekao da je sve učinjeno i postignuto samo blagi dokaz našega postojanja, pokazatelj naše sposobnosti i dobar putokaz našega rada. Naime, osjećam kako se na našem putu do vjekovite i sretne Hrvatske, koja je do sada prešla preko mnogih balvana i rupčaga, kojih nije pošteđen nijedan put ma kako utrt bio, nadvija opasna prijetnja: imati pa nemati. Bojim se takve prijetnje koja dolazi, kao mnogo puta do sada, više iznutra, iz Hrvatske nego iz našega okruženja. Problem su stvorili razni nemoralni brzoteče bez vjere i mjere, a za izlaz nam treba pamet vjerodostojnih dugoprugaša koji sanjaju tisućugodišnji san.”

Add a comment        
 

 

Milan VukovićU petak, 4. prosinca 2009. godine održan je u zagrebačkom hotelu «Westin» osmi stručno-znanstveni skup pod naslovom « Haaški sud – Zajednički zločinački pothvat –Što je to?» , u organizaciji Hrvatskoga kulturnog vijeća. Donosimo izlaganje dr. iur. Milana Vukovića iz kojeg izdvajamo: "Neutemeljenost te optužnice Haaškog tužiteljstva razvidna je u činjenici da su generali Hrvatske vojske vodili bitku za oslobođenje okupiranih hrvatskih prostora i njihovo vraćanje u državni i ustavnopravni poredak Republike Hrvatske, dakle hrvatski generali i hrvatska politika nisu bili u posjedu tih hrvatskih prostora da bi mogli "protjerati srpsko pučanstvo" Prema tome, kako se može optužiti hrvatski politički i vojni vrh za udruženi zločinački pothvat i protjerivanje stanovništva ako je Hrvatska vodila legitimnu vojnu operaciju unutar svojih međunarodno priznatih granica i ratovala u skladu s vojnim pravilima i, konačno, ako su okupatorske snage i stanovništvo pobunjenih Srba to područje, prema naredbi svoje upravne i vojne komande od 4. kolovoza 1995. godine, napustili prije dodira s hrvatskim vojnim snagama?"

Add a comment        
 

 

Marko BarišićS osmog stručno-znanstvenog skupa Haški sud – “Zajednički zločinački pothvat “ – što je to? održanog u organizaciji Hrvatskog kulturnog vijeća 4. prosinca 2009. u hotelu „The Westin“ u Zagrebu donosimo izlaganje novinara i publicista Marka Barišića. Izdvajamo: "Sjedinjene Države su koristeći svoj neprijeporni politički utjecaj promijenile situaciju i Hrvatskoj dale zeleno svjetlo glede nastavka integracijskog procesa. Britanska je kritičnost odudarala od rasprave ostalih članica Vijeća koje su pozdravile hrvatski napredak na planu istrage nestalih topničkih dnevnika iz Oluje, o kojem ih je izvijestio haški tužitelj Serge Brammertz. »Još mi je 1994. u New Yorku lord David Owen rekao da nije moguće postići reintegraciju okupiranih područja bez teritorijalnih ustupaka Hrvatske - da Srbima u BiH damo izlaz na more, koridor od 20 kilometara ispod Županje te da Baranja pripadne SRJ, a istočna Slavonija da bude kondominij. Holbrooke je bio protiv promjene granica«, prisjetio se Granić razgovora s britanskim diplomatom."

Add a comment        
 

 

HaagS osmog stručno-znanstvenog skupa Haaški sud - " Zajednički zločinački pothvat" - što je to? održanog u organizaciji Hrvatskog kulturnog vijeća  4. prosinca 2009. godine u hotelu "The Westin" u Zagrebu  donosimo izlaganje sutkinje Visokog prekršajnog suda RH Sanje Gospočić. Izdvajamo: "Davanjem prisege prilikom imenovanja za suca bilo kojeg suda u Hrvatskoj, suci se obvezuju suditi nepristrano i neovisno, pošteno, savjesno, stručno i odlučno. Pretpostavka je da se i prilikom imenovanja za Haaški tribunal suci prisegom obvezuju na dužnost poštivanja navedenih temeljnih načela obnašanja sudačke dužnosti. Imajući u vidu postupke koji su se od osnivanja Haaškog tribunala do danas vodili pred tim sudom, možemo mnogo toga uočiti. Nepotrebno je isticati da tamo, kao i na svakom drugom sudu na svijetu, ako kao kriterij razlikovanja uzmemo kvalitetu njihovog rada, postoje oni za koje bi mogli reći da su dobri i loši suci, blagi i strogi suci, stručni i manje stručni suci, suci s autoritetom ili bez njega."

Add a comment        
 

 

Branko SalajTijekom posljednjih godina objavljene su neke zanimljive raščlambe bogatih diplomatskih, obavještajnih i memoarskih materijala o nedavnim ratovima na području bivše Jugoslavije. Služeći se u dobroj mjeri tim studijama, ali i nekim vlastitim iskustvima, bivši veleposlanik Branko Salaj nedavno je govorio o politici velikih sila na našim prostorima od početka Miloševićeva pohoda 1987. pa do kraja 1991., s posebnim težištem na borbi oko priznanja RH. Na internetskoj stranici HDK-a objavljeno je u izvornom engleskom obliku njegovo izlaganje na panelu Udruge za hrvatske studije (ACS), u okviru Konvencije Američke udruge za unaprjeđenje slavističkih studija (AAASS), u Bostonu 13. studenoga 2009. U nastavku je sažetak na hrvatskom jeziku.

Add a comment        
 

 

Branimir LukšićSa svečane akademije održane povodom 10. obljetnice smrti dr. Franje Tuđmana u Kaštel Lukšiću donosimo izlaganje prof. dr. Branimira Lukšića. "Moram priznati, kad sam čuo da je dr. Franjo Tuđman osnovao političku stranku za neovisnost hrvatske države, da sam ostao prema tome skeptičan, iako sam znao za njegove «disidentske» prosudbe o domobranstvu u Hrvatskoj, za njegovo protivljenje velikosrpskom nacionalizmu, za njegovo znanstveno rušenje «jasenovačkoga mita», i za njegove patnje u Titovoj Jugoslaviji. Mislio sam, da usprkos svemu tome bivši Titov general ne može imati onu otvorenost duha koja je potrebna vođi demokratske preobrazbe hrvatskoga društva. Međutim, kad sam početkom devedesetih godina prošloga stoljeća, posredstvom zajedničkih znanaca, imao priliku u par navrata s predsjednikom Tuđmanom porazgovarati ne samo o povijesnim i političkim, nego i o svjetonazorskim temama, uvjerio sam se, da sam se prevario. Preda mnom je bio čovjek dubokih demokratskih uvjerenja, pročišćen kroz patnju koju je podnio za svoje ideale pravednosti i čovječnosti. Štoviše, preda mnom je bio čovjek osobno izgrađene religioznosti. Dr. Franjo Tuđman je bio čvrst, neustrašiv i ponosan kad se radilo o dobru za Hrvatsku."

Add a comment        
 

 

Ivan AralicaOsim snimke cijeloga skupa s portala lijepanasadomovina.com, sa svečane akademije koja je održana povodom 10. obljetnice smrti dr. Franje Tuđmana 9. prosinca 2009. u zagrebačkom hotelu Sheraton, donosimo izlaganje člana Hrvatskoga kulturnog vijeća akademika Ivana Aralice. "Detuđmanizacija, koja se ideološki predstavljala kao liberalizam suprotstavljen autokraciji, kroz proteklih je deset godina pokazala pravo lice. Nije to nikakav liberalizam, već je to fosilni komunistički mentalitet koji se sakrio iza Mesićeva «antifašizma». A taj «antifašizam», samo drugo ime za komunizam, ne može razlikovati što je to suvremena laička država, koja zna cijeniti ulogu vjere, a što militantni komunistički sekularizam, koji državu suprotstavlja crkvi i značaj vjere ne prepoznaje."

Add a comment        
Uto, 27-10-2020, 05:06:31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.