HRU ponedjeljak 15. veljače 2010. godine u Hrvatskoj kulturnoj zakladi održana je tribina u organizaciji Hrvatskog kulturnog vijeća na temu ustavnih promjena. Donosimo izlaganje mr. Luje Medvidovića iz kojeg izdvajamo: Sažimajući opis Hrvatske povijesti u posljednjih dvadesetak godina može se reći da se ona sastoji od dva dijela: prvi je dio lucida intervala, kojeg Bruno Bušić, Josip Pećarić i Dubravko Jelčić opisuju kao Tuđmanove tri sekunde, kad je Predsjednik Tuđman napravio Hrvatsku; drugi je dio sve ostalo vrijeme u kojem se s mnogih strana osporava značaj te činjenice i razgrađuje Hrvatska. Ovu tezu testirajmo na dvije točke: prva, referendum kao način donošenja odluke, i druga, dvostruko pravo glasa kao odluku. Hrvatska je u svojoj povijesti imala samo jedan nacionalni referendum – referendum neovisnosti 19. svibnja 1991. - koji je bio uspješan: na krilima tisućugodišnjeg sna o hrvatskoj samobitnosti i slobodi, iznjedrio je Republiku Hrvatsku. Poražene snage – vješte i iznimno dobro organizirane - traže načina da jedno i drugo obesnaže. Stvorena je klima da se ustav (konstitucija) mijenja, a da se ta promjena (rekonstitucija!) smatra formalnošću, a ne izrazom slobodne volje hrvatskoga naroda i svih građana Republike Hrvatske kao jedinstvene, nedjeljive demokratske i socijalne države. Kako se radi o najvažnijem državnom i nacionalnom interesu tražim da hrvatski narod i svi građani Republike Hrvatske na referendumu - većinom glasova ukupnog broja birača u državi (čl. 141 st. 4 Ustava RH) - odluče o novom prijedlogu novih ustavnih promjena. Odlučno sam protiv ustavnih promjena koje se pripremaju daleko od očiju javnosti.

Add a comment        
 

 

hkvHrvatsko kulturno vijeće i Ivo Dužević pozivaju Vas na tribinu koja će se održati u Vatrogasnom domu u Makarskoj u ponedjeljak, 22. veljače 2010. s početkom u 19,00 sati. Tema govornice biti će «Einsteinove pčele». Uvodničar je Bernard Bokšić, a voditelj Ivo Dužević. Nebrojeni su primjeri nestajanja životinjskih vrsta. Poznata je Einsteinova izjava "Ako nestane pčela na zemlji, ljudima će preostati samo 4 godine života." Pčele oprašuju 80% kritosjemenjača čiji plodovi čine 1/3 onoga što jedemo (npr. jabuka, krumpir, brokula, jagoda, različito bobičasto voće itd.). Jedna studija Sveučilišta Cornell je pokazala da u Sjedinjenim Američkim Državama pčele godišnje opraše usjeve vrijedne 14 milijardi dolara. Godine 2006. zabilježeno je drastično smanjenje kolonija pčela, u Europi i do 50%. I u makarskim je priopćavanjima izražena zabrinutost zbog nestanka pčela na Biokovu. Što se zbiva? Koliko su pčele uistinu važne za preživljavanje ljudskog roda? Koliko je nestanak pčela povezan sa odašiljačima mobilne telefonije, GPH (genetski preinačenom hranom) ili pak "kemotragovima" (svakodnevnim otrovnim zaprašivanjem iz zraka)? Je li u pozadini svega planirano smanjenje broja ljudi na zemlji? I jesu li znanstvenici dio rješenja ili dio samog problema?

Add a comment        
 

 

Milan VukovićS tribine HKV-a o ustavnim promjenama održane 15. veljače 2010. godine u Zagrebu donosimo izlaganje dr. iur. Milana Vukovića. "Stječe se dojam da političari, u različitim okolnostima, na različite načine ističu privatiziranje na pravo da oni odlučuju o promjenama Ustava. Taj osjećaj šire javnosti potkrijepljuje činjenica da se dogovaranja vlasti i opozicije, na neki način, drži podalje od javnosti. Pogrješno je to cijelo delikatno područje medijskih komunikacija prepustiti samovolji pojedinaca. Potrebno je unijeti svjetla u ovaj mrak nejasnoća. Osobno me prožima osjećaj da je vrijeme, koje nam je dano s najavom ustavnih promjenama, neka vrsta poziva ojačavanja sposobnosti za obranu vlastitoga nacionalnog identiteta sa svim njegovim sadržajima koji su ga tijekom povijesti oblikovale. Zato radi održavanja stabilnosti hrvatskoga društvenog i državnog uređenja, u centru raspravljanja o Ustavnim promjenama trebalo bi biti najavljeni problem uvođenja «dopunskog glasovanja manjine». Naime, stječe se dojam da se nam se želi nametnuti neki zaborav naše burne prošlosti, osobito one koju smo proživjeli tijekom Domovinskog rata i obrane slobodne i samostalne Hrvatske od 1991. do 1995. godine, a što nas je moglo dovesti do upitnosti vlastitog identiteta."

Add a comment        
 

 

Željko HorvatićU dostupnim nam informacijama o aktualnim dogovorima političkih stranaka u Hrvatskoj što bi se trebalo mijenjati u Ustavu Republike Hrvatske, kao glavni razlog novih promjena navodi se i njihova neophodnost radi usuglašavanja i prilagođavanja našeg Ustava potrebama pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. Iako nam nije dostupan tekst prijedloga mogućih ustavnih promjena, nedvojbeno je da se radi i o tumačenju izvornog sadržaja i eventualnim promjenama članka 141. iz tzv. Božićnog Ustava kojega je u početku teške borbe za hrvatsku samostalnost i nezavisnost donio Hrvatski sabor. U tom se, naime, članku Ustava propisuje postupak pokretanja i odlučivanja o udruživanju Republike Hrvatske u saveze s drugim državama. A upravo o tome se radi i u slučaju, kako se već više godina najavljuje, udruživanja naše države s državama Europske unije. Stoga pravno tumačenje sadržaja tog članka i njegovih eventualnih promjena neizostavno zaslužuje ozbiljnu pozornost.(Ž.Horvatić)

Add a comment        

 

 

Mate KovačevićS tribine HKV-a o ustavnim promjenama održane 15. veljače 2010. godine u Zagrebu, donosimo izlaganje novinara i publicista Mate Kovačevića. "Konstitucija ili ustav je temeljni zakon koji određuje načela i oblik državnoga uređenja, građu državnih tijela, izborni sustav, prava i dužnosti građana, a riječ konstitutivan znači onaj koji određuje, osnovni, sastavni, temeljni, bitan, utvrđen. Dakle, kad se radi o promjeni državnoga Ustava radi se zapravo o promjeni temeljnih značajka države, njezina unutarnjega ustrojstva ili pak međunarodnoga položaja. Kako je ustav temeljni akt na kojem počiva suvremena država, a iz njega proizlaze prava i obveze svih državljana dotične države, za njegovu možebitnu promjenu zainteresirani su naravno svi državljani. Eventualno skrivanje ustavnih promjena od javnosti ili pak uskrata javne rasprave o karakteru temeljnoga akta, u modernim je državama, kao inačica apsolutističke vlasti uvijek bilo vezano uz diktatorske i totalitarne sustave."

Add a comment        
 

 

Hrvoje HitrecS tribine HKV-a o ustavnim promjenama održane 15. veljače 2010. godine u Zagrebu, donosimo uvodno izlaganje Hrvoja Hitreca, predsjednika naše Udruge. "Nalazimo se usred užurbanoga procesa promjena Ustava RH. Treba podsjetiti da je ovo četvrta promjena božićnoga Ustava iz 1990. Samo je prva promjena iz sredine devedesetih bila nužna da bi u najviši pravni akt države ušla odredba o zabrani udruživanja Hrvatske u nove balkanske saveze. Druga i treća promjena u kratkotrajnom revolucionarnom zanosu neokomunista početkom ovoga stoljeća – bile su uglavnom korak natrag, uključujući ukidanje Županijskoga doma Sabora, pa ako sada doista nešto treba mijenjati, onda su to mnoge promjene učinjene u to žalosno doba kada se Ustav mijenjao svakih šest mjeseci. Ni ovoj četvrtoj promjeni Ustava nije se pristupilo ništa odgovornije i ozbiljnije. Kao razlog su isprva navedene promjene koje su potrebne za zatvaranje poglavlja pravne stečevine i stvaranje ustavnopravne osnove za pristupanje RH Europskoj uniji. No kako promjene Ustava uvijek znače i otvaranje Pandorine kutije, odmah su iz nje izletjele različite ekstenzije, od kojih neke imaju oblik udaraca načelima na kojima smo stvorili suverenu hrvatsku državu – jedinstvu domovinske i iseljene Hrvatske i svijesti o jedinstvu nacionalnog korpusa koji obuhvaća i Hrvate u Bosni i Hercegovini, dakle na teritoriju neupitne hrvatske baštine."

Add a comment        
 

 

hkvDonosimo vijest Hine o tribini Hrvatskoga kulturnog vijeća na temu ustavnih promjena, održanoj 15. veljače 2010. u Zagrebu. "Istaknuto je da bi se o tako važnim promjenama, koje su od općenacionalnog interesa, morala provesti široka javna rasprava, a ne da se, kako je procijenjeno, promjene Ustava dogovaraju u uskom krugu političara, atmosferi sitne trgovine i ucjene, daleko od očiju javnosti. Pred stotinjak nazočnih na tribini su o spomenutim pitanjima izlagali ugledni pravnici Milan Vuković, Željko Horvatić i Lujo Medvidović, predsjednik HKV-a Hrvoje Hitrec te novinar Mate Kovačević."

Add a comment        
 

 

Joško ČelanHrvatsko kulturno vijeće i Ivo Dužević organizirali su u Makarskoj 25. siječnja 2010. govornicu na temu trenutnog kolonijalnog statusa Republike Hrvatske. Uvodničar je bio poznati novinar i publicist Joško Čelan, kojeg se mnogi zasigurno sjećaju iz vremena prije smjena 2001., kada je Slobodna Dalmacija bilježila svoje zlatne trenutke i obarala rekorde u prodanim primjercima. Ovom prilikom, uz nekoliko slika s tribine u Makarskoj, objavljujemo zvučni zapis cijele tribine.(mm)

Add a comment        
 

 

hkvU ponedjeljak, 8. veljače, održana je tribina Hrvatskoga kulturnog vijeća pod naslovom «Pokušaji rehabilitacije četništva u Hrvatskoj». U prepunoj dvorani «Hrvatskoga slova» govorili su povjesničar dr. sc. Zdravko Dizdar, ravnatelj Hrvatskog imformativnog centra Ante Beljo i politolog Igor Ivašković u ime Udruge prognanih iz Priboja. Gospođa Jadranka Matašin iz Udruge prognanih iz Boričevaca nije mogla nastupiti, ali je njezin tekst pročitao gospodin Željko Tomašević. Uvodnu riječ imao je predsjednik HKV-a, književnik Hrvoje Hitrec. H. Hitrec je u kraćem obraćanju objasnio povod tribine i dao sažeti povijesni prikaz. Povod je namjeravano postavljanje spomenika u Srbu, visokog 28 metara, u slavu događaja od 27. srpnja 1941. i dana koji su slijedili – u slavu pokolja nad hrvatskim pučanstvom koji su izvršili četnici, a koji se blasfemičnom krivotvorinom želi podmetnuti kao «antifašistički ustanak.».(hkv)

Add a comment        
Sri, 28-10-2020, 10:22:31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.