Jadranka Matašin8. veljače 2010. godine u Zagrebu je u organizaciji Hrvatskoga kulturnog vijeća održana tribina pod nazivom "Pokušaji rehabilitacije četništva u RH" s koje donosimo izlaganje Jadranke Matašin. “Pitajte me zašto sam večeras ovdje? Osjećam da me On, koji nam je podario život i sve u njemu poziva i proziva na: odgovornost za mir, jer svi smo mi pozvani da ga gradimo mir. Za izgradnju mira potrebno se odgajati, polazeći od širokogrudnih odluka na osobnoj i obiteljskoj razini, kao i na razini zajednice i politike. Zbog suludih ideologija tadašnjih političara, etničkim čišćenjem katolika 1941. godine, 2364 duša je protjerano iz župe Boričevac u velikom egzodusu širom Hrvatske, a ognjišta su im uništena kao i sam objekt crkve RBD Marije kao župne crkve. Kulen Vakuf, Bihać, željeznički transporti, život prognanih i obespravljenih po Slavoniji, sve do Apatina, Bjelovara; do danas obespravljeni zbog imovinsko pravnog statusa i nikad pružene zadovoljštine kroz bilo kakav oblik naknade oduzetog. Danas rješavanje imovinsko pravnog statusa oduzete imovine i sve borbe kroz obnovu gruntovnih knjiga, crkvenog objekta kao i stvaranje uvjeta mogućeg povratka. Što znači obnova spomenika ''Ustanku naroda Like u Srbu''? Kojeg naroda, pitam Vas, povijesničari, recite molim Vas tko je tu ustao protiv koga, tko je učinio genocid, egzodus i kultorocid?

Add a comment        
 

 

Miroslav MeđimorecU petak, 4. prosinca 2009. održan je u zagrebačkom hotelu «Westin» osmi stručno-znanstveni skup pod naslovom «Haaški sud – Zajednički zločinački pothvat –Što je to?» , u organizaciji Hrvatskoga kulturnog vijeća. Donosimo izlaganje redatelja, književnika i člana Upravnog odbora HKV-a dr. sc. Miroslava Međimorca iz kojeg izdvajamo: “Cilj ove raščlambe je provjeriti osnovanost odluke hrvatskog državnog vodstva i predsjednika Tuđmana za pokretanje vojno-redarstvene akcije „Oluja“, koju je Tužiteljstvo Tribunala u Haagu, optužbama protiv generala Gotovine, Čermaka i Markača, nazvalo „Zajedničkim zločinačkim pothvatom“ (dalje: ZZP), i kroz dostupne političke, vojne i diplomatske dokumente dokazati punu razložnost i zakonitost te odluke. Hrvatsko državno vodstvo odluku o pokretanju akcije je donijelo samostalno nakon temeljite procjene postupaka i nakana Međunarodne zajednice (UN-a, EZ-a, OESS-a), velikih sila (SAD, VB, RF,RF, BRD), njihovih političkih i vojnih akcija, posljedica agresije ostatka bivše SFRJ (Srbije i Crne Gore), ishoda diplomatskih i političkih pregovora te opasnosti „ciprizacije“ (zadržavanja „statusa quo“ okupacijom trećine Republike Hrvatske) na neodređeno vrijeme. Svrha raščlambe je dokazati kako je vojno-redarstvena akcija „Oluja“ bila jedino pravo rješenje, za oslobađanje okupiranih područja, za uspostavu mira i ustavno-pravnog poretka RH, donesena u pravi čas, uz puno poštivanje općevažećih humanitarnih i pravnih načela.“

Add a comment        
 

 

Haaški sudU petak, 4. prosinca 2009. godine, održan je u zagrebačkom hotelu «The Westin» osmi stručno-znanstveni skup pod naslovom « Haaški sud – Zajednički zločinački pothvat – Što je to?» , u organizaciji Hrvatskoga kulturnog vijeća. Donosimo izlaganje dr. Edwarda Yambrusica iz kojeg izdvajamo: „ Uvod u Opću deklaraciju o ljudskim pravima navodi da je bitno da su sva ljudska prava zaštićena zakonom, i to pravednim zakonom. Danas, međutim, pobornici ljudskih prava smatraju da je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) započeo novo razdoblje međunarodnoga zakona, te da su njegove institucije i jurisdikcije ustanovile presedan za buduća zakonodavstva. Svrha ovoga predavanja jest pokazati najizrazitije pukotine u pravosuđu ICTY-a, gdje je politička podobnost zamijenila pravedno pravilo zakona te time povrijedila ljudski duh, um i dušu žrtve, koju je svojom svrhovitošću zakona trebala zaštititi. Ovdje ćemo pokazati da Sud (ICTY) utemeljen kao samodostatni zakonski sustav sui generis djeluje u stvari unutar virtualne stvarnosti, vrlo udaljen od načela Nürnberške povelje kao i od zbilje koja se događala u ratnom sukobu na području bivše Jugoslavije, to jest u ratu između onih koji su se borili na načelima samoodređenja, tražeći mirno, demokratsko rješenje potvrđeno referendumima, te onih koji su napadačkim ratom to htjeli spriječiti.”

Add a comment        
 

 

HRU ponedjeljak 15. veljače 2010. godine u Hrvatskoj kulturnoj zakladi održana je tribina u organizaciji Hrvatskog kulturnog vijeća na temu ustavnih promjena. Donosimo izlaganje mr. Luje Medvidovića iz kojeg izdvajamo: Sažimajući opis Hrvatske povijesti u posljednjih dvadesetak godina može se reći da se ona sastoji od dva dijela: prvi je dio lucida intervala, kojeg Bruno Bušić, Josip Pećarić i Dubravko Jelčić opisuju kao Tuđmanove tri sekunde, kad je Predsjednik Tuđman napravio Hrvatsku; drugi je dio sve ostalo vrijeme u kojem se s mnogih strana osporava značaj te činjenice i razgrađuje Hrvatska. Ovu tezu testirajmo na dvije točke: prva, referendum kao način donošenja odluke, i druga, dvostruko pravo glasa kao odluku. Hrvatska je u svojoj povijesti imala samo jedan nacionalni referendum – referendum neovisnosti 19. svibnja 1991. - koji je bio uspješan: na krilima tisućugodišnjeg sna o hrvatskoj samobitnosti i slobodi, iznjedrio je Republiku Hrvatsku. Poražene snage – vješte i iznimno dobro organizirane - traže načina da jedno i drugo obesnaže. Stvorena je klima da se ustav (konstitucija) mijenja, a da se ta promjena (rekonstitucija!) smatra formalnošću, a ne izrazom slobodne volje hrvatskoga naroda i svih građana Republike Hrvatske kao jedinstvene, nedjeljive demokratske i socijalne države. Kako se radi o najvažnijem državnom i nacionalnom interesu tražim da hrvatski narod i svi građani Republike Hrvatske na referendumu - većinom glasova ukupnog broja birača u državi (čl. 141 st. 4 Ustava RH) - odluče o novom prijedlogu novih ustavnih promjena. Odlučno sam protiv ustavnih promjena koje se pripremaju daleko od očiju javnosti.

Add a comment        
 

 

hkvHrvatsko kulturno vijeće i Ivo Dužević pozivaju Vas na tribinu koja će se održati u Vatrogasnom domu u Makarskoj u ponedjeljak, 22. veljače 2010. s početkom u 19,00 sati. Tema govornice biti će «Einsteinove pčele». Uvodničar je Bernard Bokšić, a voditelj Ivo Dužević. Nebrojeni su primjeri nestajanja životinjskih vrsta. Poznata je Einsteinova izjava "Ako nestane pčela na zemlji, ljudima će preostati samo 4 godine života." Pčele oprašuju 80% kritosjemenjača čiji plodovi čine 1/3 onoga što jedemo (npr. jabuka, krumpir, brokula, jagoda, različito bobičasto voće itd.). Jedna studija Sveučilišta Cornell je pokazala da u Sjedinjenim Američkim Državama pčele godišnje opraše usjeve vrijedne 14 milijardi dolara. Godine 2006. zabilježeno je drastično smanjenje kolonija pčela, u Europi i do 50%. I u makarskim je priopćavanjima izražena zabrinutost zbog nestanka pčela na Biokovu. Što se zbiva? Koliko su pčele uistinu važne za preživljavanje ljudskog roda? Koliko je nestanak pčela povezan sa odašiljačima mobilne telefonije, GPH (genetski preinačenom hranom) ili pak "kemotragovima" (svakodnevnim otrovnim zaprašivanjem iz zraka)? Je li u pozadini svega planirano smanjenje broja ljudi na zemlji? I jesu li znanstvenici dio rješenja ili dio samog problema?

Add a comment        
 

 

Milan VukovićS tribine HKV-a o ustavnim promjenama održane 15. veljače 2010. godine u Zagrebu donosimo izlaganje dr. iur. Milana Vukovića. "Stječe se dojam da političari, u različitim okolnostima, na različite načine ističu privatiziranje na pravo da oni odlučuju o promjenama Ustava. Taj osjećaj šire javnosti potkrijepljuje činjenica da se dogovaranja vlasti i opozicije, na neki način, drži podalje od javnosti. Pogrješno je to cijelo delikatno područje medijskih komunikacija prepustiti samovolji pojedinaca. Potrebno je unijeti svjetla u ovaj mrak nejasnoća. Osobno me prožima osjećaj da je vrijeme, koje nam je dano s najavom ustavnih promjenama, neka vrsta poziva ojačavanja sposobnosti za obranu vlastitoga nacionalnog identiteta sa svim njegovim sadržajima koji su ga tijekom povijesti oblikovale. Zato radi održavanja stabilnosti hrvatskoga društvenog i državnog uređenja, u centru raspravljanja o Ustavnim promjenama trebalo bi biti najavljeni problem uvođenja «dopunskog glasovanja manjine». Naime, stječe se dojam da se nam se želi nametnuti neki zaborav naše burne prošlosti, osobito one koju smo proživjeli tijekom Domovinskog rata i obrane slobodne i samostalne Hrvatske od 1991. do 1995. godine, a što nas je moglo dovesti do upitnosti vlastitog identiteta."

Add a comment        
 

 

Željko HorvatićU dostupnim nam informacijama o aktualnim dogovorima političkih stranaka u Hrvatskoj što bi se trebalo mijenjati u Ustavu Republike Hrvatske, kao glavni razlog novih promjena navodi se i njihova neophodnost radi usuglašavanja i prilagođavanja našeg Ustava potrebama pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. Iako nam nije dostupan tekst prijedloga mogućih ustavnih promjena, nedvojbeno je da se radi i o tumačenju izvornog sadržaja i eventualnim promjenama članka 141. iz tzv. Božićnog Ustava kojega je u početku teške borbe za hrvatsku samostalnost i nezavisnost donio Hrvatski sabor. U tom se, naime, članku Ustava propisuje postupak pokretanja i odlučivanja o udruživanju Republike Hrvatske u saveze s drugim državama. A upravo o tome se radi i u slučaju, kako se već više godina najavljuje, udruživanja naše države s državama Europske unije. Stoga pravno tumačenje sadržaja tog članka i njegovih eventualnih promjena neizostavno zaslužuje ozbiljnu pozornost.(Ž.Horvatić)

Add a comment        

 

 

Mate KovačevićS tribine HKV-a o ustavnim promjenama održane 15. veljače 2010. godine u Zagrebu, donosimo izlaganje novinara i publicista Mate Kovačevića. "Konstitucija ili ustav je temeljni zakon koji određuje načela i oblik državnoga uređenja, građu državnih tijela, izborni sustav, prava i dužnosti građana, a riječ konstitutivan znači onaj koji određuje, osnovni, sastavni, temeljni, bitan, utvrđen. Dakle, kad se radi o promjeni državnoga Ustava radi se zapravo o promjeni temeljnih značajka države, njezina unutarnjega ustrojstva ili pak međunarodnoga položaja. Kako je ustav temeljni akt na kojem počiva suvremena država, a iz njega proizlaze prava i obveze svih državljana dotične države, za njegovu možebitnu promjenu zainteresirani su naravno svi državljani. Eventualno skrivanje ustavnih promjena od javnosti ili pak uskrata javne rasprave o karakteru temeljnoga akta, u modernim je državama, kao inačica apsolutističke vlasti uvijek bilo vezano uz diktatorske i totalitarne sustave."

Add a comment        
 

 

Hrvoje HitrecS tribine HKV-a o ustavnim promjenama održane 15. veljače 2010. godine u Zagrebu, donosimo uvodno izlaganje Hrvoja Hitreca, predsjednika naše Udruge. "Nalazimo se usred užurbanoga procesa promjena Ustava RH. Treba podsjetiti da je ovo četvrta promjena božićnoga Ustava iz 1990. Samo je prva promjena iz sredine devedesetih bila nužna da bi u najviši pravni akt države ušla odredba o zabrani udruživanja Hrvatske u nove balkanske saveze. Druga i treća promjena u kratkotrajnom revolucionarnom zanosu neokomunista početkom ovoga stoljeća – bile su uglavnom korak natrag, uključujući ukidanje Županijskoga doma Sabora, pa ako sada doista nešto treba mijenjati, onda su to mnoge promjene učinjene u to žalosno doba kada se Ustav mijenjao svakih šest mjeseci. Ni ovoj četvrtoj promjeni Ustava nije se pristupilo ništa odgovornije i ozbiljnije. Kao razlog su isprva navedene promjene koje su potrebne za zatvaranje poglavlja pravne stečevine i stvaranje ustavnopravne osnove za pristupanje RH Europskoj uniji. No kako promjene Ustava uvijek znače i otvaranje Pandorine kutije, odmah su iz nje izletjele različite ekstenzije, od kojih neke imaju oblik udaraca načelima na kojima smo stvorili suverenu hrvatsku državu – jedinstvu domovinske i iseljene Hrvatske i svijesti o jedinstvu nacionalnog korpusa koji obuhvaća i Hrvate u Bosni i Hercegovini, dakle na teritoriju neupitne hrvatske baštine."

Add a comment        
Sub, 28-05-2022, 04:14:51

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2022 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.