Detalji

Objavljeno: 15. travnja 2010.

8. veljače 2010. godine u Zagrebu je u organizaciji Hrvatskoga kulturnog vijeća održana tribina pod nazivom "Pokušaji rehabilitacije četništva u RH" s koje donosimo izlaganje mr. sc. Igora Ivaškovića. Izdvajamo: "Početkom stoljeća selo Priboj (danas Prijeboj) koje se nalazi na putu od Plitvičkih jezera prema Korenici na odvojku za Ličko Petrovo selo i Bihać živjelo je više od 700 stanovnika (velečasni Bogović u svojoj knjizi 1983. godine navodi da je Priboju 1911. živio 741 katolik). Prema svjedočenju preživjelog Prijebojčana, koji danas živi u Bihaću, do 1941. broj se stanovnika nešto smanjio na otprilike 650 do 700 stanovnika. Vjerojatno je to posljedica skupa okolnosti, najprije zbog ratnih zbivanja 1914.-1918., a potom i zbog politike nove državne vlasti nakon rata, te gospodarske krize, čije je učinke u to vrijeme osjetio veći dio svijeta. Zbog svojih geografskih karakteristika (700 m nadmorske visine i blizina planine Plješevica) život u selu je bio poseban po gospodarskoj djelatnosti (jer se, primjerice, nije mogao uzgajati kukuruz)."

Detalji

Objavljeno: 14. travnja 2010.

Na tribini HKV-a pod naslovom "Što je ostalo od hrvatskih stranaka", održanoj u ponedjeljak 12. travnja, nastupili su dr. Miroslav Tuđman, dr. Josip Jurčević i mladi politolog iz Ljubljane, rodom Hrvat, magistar Igor Ivašković. Na početku tribine odana je minutom šutnje počast poginulom poljskom predsjedniku Lechu Kaczinskom i dužnosnicima koji su zajedno s njim stradali u kobnoj zrakoplovnoj nesreći. Dr. Miroslav Tuđman je u obliku teza opisao stanje hrvatskih stranaka koje je krajnje zabrinjavajuće, bez ideja i vizija, k tomu i bez razlika u strateškim ciljevima koji su postavljeni bez alternative. Ono što je najvrjednije u hrvatskom političkom i društvenom životu ostalo je izvan stranaka i izvan institucija, s časnim iznimkama. K tomu, hrvatske stranke nemaju rješenja za unutarstranačke razlike, što dovodi do dioba u ključnim (izbornim) trenutcima te utječe na fragmentaciju biračkoga tijela. Bez cjelovite strategije, stranke nisu sposobne definirati razvoj, te im kao osnovna karakteristika ostaje – politička trgovina, svađa umjesto dijaloga, ali i utrka u poslušnosti.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 13. travnja 2010.

Donosimo vijest Hine i nekoliko fotografija s odlično posjećene tribine HKV-a pod nazivom "Što je ostalo od hrvatskih stranaka?", održane 12. travnja 2010. u Zagrebu, a na kojoj su govorili kandidati na nedavnim predsjedničkim izborima prof. dr. Miroslav Tuđman i prof. dr. Josip Jurčević te politolog mr. sc. Igor Ivašković. ""Stranke su se očistile od intelektualnoga kapitala," rekao je Tuđman dodavši da stranke nemaju rješenja za unutarstranački dijalog i legalizaciju frakcija. Smatra da je posljedica takvoga stanja sve veća fragmentacija biračkoga tijela pa zato nema konsenzusa o bitnim nacionalnim interesima."

Detalji

Objavljeno: 29. ožujka 2010.

S tribine Hrvatskoga kulturnog vijeća održane u Makarskoj 22. ožujka 2010. donosimo slike i izlaganje prof. dr. Branimira Lukšića pod nazivom "Nacionalna država u doba globalizacije - s osvrtom na Hrvatsku". Iz opsežnog i programskog teksta za ovaj uvod izdvajamo nekoliko naglasaka: "Europski se narodi čak ne mogu složiti da spomenu Boga u svome ustavu kao temelj zajedničkih vrijednosti. Osim pomanjkanja temeljnog čimbenika integracije, drugi razlog zbog čega se u Europi ne može uspostaviti zajednička europska nacija je taj, što se neke članice EU nisu odrekle hegemonističkih težnja. Stoga danas zapažamo u Europi ono isto što i u svijetu; da usporedno s procesom globalizacije raste civilizacijska, društvena i etnička samosvijest njezinih naroda. Oni su shvatili, da se iza parole o nadnacionalnom ujedinjenju skriva gospodarska, politička, vojna i kulturalna hegemonije jačega nad slabijim, više razvijenih nad manje razvijenima.."

Detalji

Objavljeno: 24. ožujka 2010.

U ponedjeljak, 22. ožujka 2010., održana je tribina Hrvatskoga kulturnoga vijeća na kojoj su predstavljene knjige dr. sc. Miroslava Međimorca «Izvršio sam zapovijed, odveo sam u smrt 900 Hrvata» i Diane Glasnove «Ratnici milosrđa». Obje knjige nas vraćaju u vrijeme neposredno nakon svršetka II. svjetskog rata u Europi, u dane kada je jugoslavenska vojska masakrirala razoružane hrvatske vojnike i mnoštvo civila kod Bleiburga i na Križnim putovima. Uvodni govor održao je dugogodišnji saborski zastupnik Ante Beljo, dajući okvir u kojemu su se odigrala zbivanja opisana u knjigama. U Koruškoj se početkom svibnja 1945. našlo oko dva milijuna vojnika poraženih vojska (Hrvati, Slovenci, Srbi, Kozaci, Nijemci...) i onih koji su ih slijedili, civila, žena i djece. Po dokumentima koji su danas poznati, Hrvata je – vojnika i civila – bilo čak pet stotina tisuća. Najveći broj njih našao se u zoni koja je bila pod nadzorom Britanaca, a tek manji na sjeveru pod nadzorom Amerikanaca. Što se potom događalo, uglavnom je poznato – Britanci su izručili Hrvate (Slovence i Srbe) jugoslavenskoj, Titovoj armiji, a Kozake Rusima. Uslijedila su masovna, bestijalna pogubljenja, poglavito na teritoriju Slovenije.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 18. ožujka 2010.

S osmog stručno-znanstvenog skupa Haški sud – “Zajednički zločinački pothvat“ – što je to? održanog u organizaciji Hrvatskog kulturnog vijeća 4. prosinca 2009. godine u hotelu „ The Westin“ u Zagrebu donosimo izlaganje dr. Pavla Galića. Izdvajamo: „Dva masona i jedan «antikrist» uspostavili su u veljači 1945. na Jalti tzv. novi svjetski poredak. U kolovozu pak iste godine ta se konferencija nastavila u Berlinu - bila je to Berlinska konferencija. Treba se podsjetiti, da su ti saveznici iz Drugoga svjetskog rata bili međusobno neprijateljski raspoloženi nakon Prvoga svjetskog rata. No, kako to već biva, isti ih je neprijatelj, nacifašizam, ujedinio.[1] Međutim, već 1948. ti su prijatelji opet postali neprijatelji (ili se tako ondašnjim ljudima činilo), a takvo je stanje trajalo sve do pada Berlinskog zida 1989. godine – kada su ti neprijatelji opet postali prijatelji. Danas, nakon pola stoljeća, bolje su nam shvatljive mnoge stvari tog prijateljstva i neprijateljstva. Smijemo kazati da neprijateljstva između Saveznika iz Drugoga svjetskog rata uopće nije bilo – sve su oni uglavili na Jalti i u Berlinu i toga su se držali. Dijelu svijeta pod «okriljem» Sovjetskog saveza dan je komunizam (zapadni proizvod) kako bi ukrotio narode na već poznate nam načine, a zapadnom su svijetu, pod okriljem masonsko-kapitalističke plutokracije i demokracije, ostavljeni narodi i države da bi ih se strašilo baukom komunizma. To je izvrsno funkcioniralo nekoliko desetljeća. Od toga rasporeda najviše su koristi imale zapadne države, jer su u strahu od komunizma povećavale radnička prava, čime je kapitalizam dobio humaniji izgled.”

Detalji

Objavljeno: 15. ožujka 2010.

Hrvatsko kulturno vijeće ušlo je u petu godinu službenoga postojanja i postojanog djelovanja na programu očuvanja hrvatske državne samostojnosti i čuvanja i razvitka naše kulturne samosvojnosti. Činjenica da smo opstali sama je po sebi začudna u okolnostima krajnje nepovoljnim, bez vlastitoga prostora i bez ikakve materijalne pomoći. Kada jednom u budućnosti netko bude pokušao objasniti fenomen Hrvatskoga kulturnog vijeća, teško će moći razumjeti kako je uopće moralo doći do toga da takva jedna udruga bude ne samo potrebna nego i nasušna u vremenu samostalne hrvatske države koja ima svoje institucije. I drugo, taj će istraživač vjerojatno biti iznenađen količinom obavljenoga posla, širinom tema i ulaženjem u sve pore hrvatske zbilje, a istodobno zgranut nad činjenicom da je ista ta država za čije se dostojanstvo HKV zalagao – ignorirala tolika značajna imena hrvatske kulture, ne samo u članstvu HKV-a nego i impozantan broj intelektualaca koji su u našoj agori našli pravo mjesto na kojemu mogu otvoriti srce i dušu jer to nisu mogli učiniti unutar institucija kojima pripadaju ili su pak odstranjeni iz institucija u jednoj od čistka koje su obilježile početak stoljeća.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 14. ožujka 2010.

U Zagrebu je u subotu 13. ožujka održana redovita godišnja skupština Hrvatskoga kulturnog vijeća, kao što je to već uobičajeno, u prostorija Hrvatskog slova i Hrvatske kulturne zaklade. Dvorana je bila puna, a među nazočnima bilo je osoba iz cijele Hrvatske, kao i iz Bosne i Hercegovine. Uvodnu riječ održao je predsjednik Udruge Hrvoje Hitrec. Njegovo nadahnuto izlaganje objavit ćemo sljedećih dana kao poseban prilog na Portalu. Jedna od glavnih poruka bila je vjera u uspjeh i daljnje jačanje Hrvatskoga kulturnog vijeća, koje je uspjelo oponirati željama političko-medijskih struktura svih ovih godina. U tom smislu spomenuta je potreba osnaženja podružnica naše udruge na terenu.(mm,B.Bralić)