BleiburgUdruga Hrvatske domovinske vojske 1941.-1945., Podružnica Split, 13. svibnja ove godine u Splitu je organizirala predavanje prof. dr. Branimira Lukšića, »Bleiburška tragedija u povijesnim dokumentima«. Nakon predavanja upriličena je i projekcija (hrvatskoj javnosti dosad slabo poznatoga) dokumentarnog filma Bleiburška tragedija redatelja Michaela Palaića i producenta Michaela Taylora. Izlaganje prof. dr. Lukšića donosimo u nastavku. Izdvajamo: "Prema britanskom vojnom arhivu Bleiburgu se primicalo ukupno 200.000 hrvatskih vojnika i oko 500.000 civila da bi se predali Britancima i stavili pod njihovu zaštitu. Ovi su ljudi stigli pred Bleiburg u popodnevnim satima 14. svibnja. Tu je zapovjedništvo HOS-a na čelu s generalom Herenčićem stupilo u kontakt sa zapovjedništvom tamošnje britanske postrojbe i izjavilo, da su se došli predati britanskoj vojsci i staviti pod njihovu zaštitu civilno pučanstvo. Britanski zapovjednik je odgovorio, da je obaviješten o hrvatskom dolasku, i da će Hrvati sutra moći krenuti dalje prema zapadu zadržavši svoje oružje. Međutim sutradan 15. svibnja cijela se situacija na terenu izmijenila. Do obrata je došlo nakon što je Harold MacMillan, politički savjetnik vrhovnog savezničkog zapovjednika za Sredozemlje feldmaršala Harolda Alexandera, i izravno odgovoran predsjedniku britanske vlade Winstonu Churchillu, 13. svibnja usmeno naredio u Klagenfurtu zapovjedniku 5. korpusa britanske 8. armije generalu Charlesu Keightleyu, da „veliki dio otpadničkih jugoslavenskih trupa, izuzev četnika, izruči jugoslavenskim partizanima.""

Add a comment        
 

 

Mate KovačevićU čast prvom hrvatskom predsjedniku, a u povodu obilježavanja 88. obljetnice njegova rođenja, Udruga za hrvatski identitet i prosperitet (HIP) organizirala je u petak, 14. svibnja 2010. u Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu Okrugli stol "Hrvatska nakon 20 godina, kako dalje". Znanstvenici i javni i kulturni djelatnici, njih petnaest, na okruglom stolu u organizaciji Udruge za hrvatski identitet i prosperitet (HIP) govorilo je o tome gdje je Hrvatska danas i što učiniti da se izađe iz svekolike krize. Izlagali su akademik Dubravko Jelčić, prof. dr. Zoran Stiperski, admiral Davor Domazet-Lošo, dr. Koraljka Marušić, prof. dr. Ivo Lučić, general-pukovnik Željko Šiljeg, književnik Hrvoje Hitrec, novinar i publicist Mate Kovačević, dr. Križo Katanić, Tomislav Nurnberger i na svršetku prof. dr. Miroslav Tuđman. U nastavku donosimo izlaganje novinara, publicista i člana HKV-a Mate Kovačevića. Izdvajamo: "S obzirom na svoj položaj, određene gospodarske, prometne, geostrateške i geopolitičke prednosti, svaka država, bar u postwesfalskom razdoblju, a onda i u suvremeno doba, zbog svojih, ali i tuđih nacionalnih probitaka ima za protivnike nacionalne interese susjednih država, veledržava ili određenih međunarodnih gospodarskih i financijskih grupacija. Danas je doduše nepopularno, ili kako se to sadašnjim medijskim diskursom kaže nekorektno govoriti o vođenju rata, ali kako onda definirati organizirani nastup nevojnih čimbenika različitih skupina moći usredotočenih na razaranje cijelih državnih subjektiviteta pa čak i nacionalnih identiteta, kako bi se zadobila prevlast na jednom širem području, koje se u neokolonijalnom rječniku, danas bez ikakva otpora, posve razumljivo naziva regijom. "

Add a comment        
 

 

Ante BeljoDonosimo uvodni govor člana Upravnog odbora Hrvatskoga kulturnog vijeća Ante Belje s prosvjednog skupa 'Kruga za trg' održanog 8. svibnja 2010.u Zagrebu. Izdvajamo: "Okupili smo se danas ovdje da još jednom glasno i jasno ponovimo naš zahtjev Skupštini grada Zagreba za povratak imena Kazališni trg ovom najljepšem zagrebačkom trgu. Od prosvjeda odustati nećemo sve dotle dok naš zahtjev ne bude ispunjen. Simbolima zla ne smiju biti obilježene hrvatske ulice i trgovi – simboli zla ne smiju postati ničiji uzori i treba ih čim prije smjestiti u muzeje one negativne povijesti.Tito je jedan od njih unatoč činjenici što nas neki još i danas, i to s visokih mjesta u politici – antihrvatskoj – hoće uvjeriti da njihova borba za Jugoslaviju nije bila zlo i da su komunistički zločini bili antifašizam. Povijesne činjenice, one od '41.-'90. god. i one od '91.-'95. god. ih u tome demantiraju, a njihovi putevi su obilježeni potocima suza i krvi i gomilama rasutih ljudskih kostiju. Bili su to putevi Staljinova i Titova komunističkog pakla, a ne de Gaulle-ova demokratskog antifašizma!"

Add a comment        
 

 

Zvonimir Šeparović26. travnja u prepunoj dvorani "Hrvatskoga slova" u Zagrebu održana je tribina Hrvatskoga kulturnog vijeća pod nazivom "Tužba protiv Srbije ne smije se povući". Predavači su bili dr. Zvonimir Šeparović i odvjetnik Tomislav Jonjić. U nastavku donosimo izlaganje dr. Zvonimira Šeparovića. Izdvajamo: "Utemeljili smo program istraživanja i prikupljanja dokaza. Pozvana su sva ministarstva, državne institucije, nevladine organizacije i najistaknutiji stručnjaci da  prikupe i dostave dokaze o genocidu i ratnim štetama u Hrvatskoj. Određeni su i rokovi. Ali, vrijeme je radilo protiv nas. Izbori 2000. doveli su novi vlast. Bilo je glasova da treba tužbu povući a onda su krenuli drugim smjerom: proglasili su da je posao obavljen nestručno i za izradu Memorijala zatražili su odgodu od šest mjeseci pa još jednom šest mjeseci da se na tužbu – zaboravi. Naravno na svako produženje i protivna strana ima jednako vrijeme za sebe. I tako je prošlo šest godina a da se sa tužbom više ništa ne događa. Oni koji su protiv tužbe uspjeli su potisnuti ovaj proces. Njima tužba protiv Jugoslavije ne odgovara. Tako je od samo početka. Iz Haga je već krenulo čim smo tužbu predali. Sutradan je tiražni zagrebački dnevni list preko čitave stranice objavio naslov «Jugoslavija će tužiti Hrvatsku!» Dakle, nije im bilo po volji što smo mi tužili agresora, oni plaše čitatelje da će sada Jugoslavija tužiti nas. A to je standardno procesno pravilo retorzije – na tužbu – protutužba. Pa to zna svaki zagorski kverulant.

Add a comment        
 

 

Tomislav Jonjić26. travnja u prepunoj dvorani "Hrvatskoga slova" u Zagrebu održana je tribina Hrvatskoga kulturnog vijeća pod nazivom "Tužba protiv Srbije ne smije se povući". Predavači su bili dr. Zvonimir Šeparović i odvjetnik Tomislav Jonjić. U nastavku donosimo izlaganje Tomislava Jonjića koji se koncentrirao na pravne aspekte problematike – objašnjavanje pojma genocida, te perspektivi i izgledima hrvatske tužbe. Izdvajamo: "Jasno je da nitko ne može jamčiti da će Hrvatska u postupku protiv Srbije uspjeti. Ni najkvalitetniji, najneovisniji i najsavjesniji sudac ne će uvijek donijeti zakonitu i pravednu presudu. Treba, dakle, računati i s pokušajima političkog pritiska, i s predrasudama, i sa zabludama i s pogrješkama. Treba računati s time da će pritisci u tom smislu dolaziti ne samo iz Srbije ili iz trećih zemalja: oni će dolaziti i iz Hrvatske, kako pokazuje aktualna kampanja kojom se hoće vladu navesti na povlačenje tužbe. I, kao što vidimo, na čelu te povorke koja zagovara povlačenje tužbe radi «mirenja naroda» i stvaranja uvjeta za «suradnju u regiji», idejni su sljedbenici, a ponekad čak i krvni sljednici onih koji su uvijek davali streljivo u ratu protiv Hrvatske, koji su o Hrvatskoj kovali crne legende i koji se s postojanjem Hrvatske ne mogu pomiriti."

Add a comment        
 

 

Tribina HKV-aTribina je održana u ponedjeljak, 26. travnja u prepunoj dvorani "Hrvatskoga slova". Predavači su bili dr. Zvonimir Šeparović i odvjetnik Tomislav Jonjić. Na početku izlaganja dr. Šeparović, ministar vanjskih poslova početkom devedesetih i aktualni predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva, ustvrdio je da su neizravne najave oko povlačenja tužbe Hrvatske protiv Srbije za genocid – opasna posla. Genocid se dogodio. Upravo je u Hrvatskoj, kronološki gledano, izvršen prvi zločin genocida u srpskoj agresiji, od Vukovara, Ovčare do Škabrnje, od Baranje do Dubrovnika ubijeno je u Hrvatskoj 15 000 ljudi, a kada se pribroje stradali u BiH – ubijeno je više od 20 000 Hrvata.(hkv)

Add a comment        
 

 

Mate KovačevićS predstavljanja 8. zbornika HKV-a pod nazivom „Haaški sud - 'Zajednički zločinački pothvat' - Što je to?", održanoga u Hrvatskoj kulturnoj zakladi u Zagrebu 15. travnja 2010., donosimo izlaganje novinara Mate Kovačevića. Iz teksta u kojem se autor osvrće i na najnovija zbivanja u ovom uvodu izdvojili smo politički aspekt trenutne situacije: "Danas, kad pred vas stavljamo ovaj Zbornik ne možemo prijeći preko činjenice kako su upravo radovi sa spomenutih skupova bitno doprinijeli raskrinkavanju pozadine rada haaškoga međunarodnog tribunala za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije. Njegova politička dimenzija sudovanja preteže u gotovo svim odlukama, a kad je struka otkrila javnosti kako se to pravno nasilje pretvara u dio procesa političkoga uništenja hrvatske državne nezavisnosti, upravljači Haaškoga sudišta bojno su polje, uz golemu pomoć različitih medijskih taktika premjestili u samu Hrvatsku."(hkv)

Add a comment        
 

 

Igor Ivašković8. veljače 2010. godine u Zagrebu je u organizaciji Hrvatskoga kulturnog vijeća održana tribina pod nazivom "Pokušaji rehabilitacije četništva u RH" s koje donosimo izlaganje mr. sc. Igora Ivaškovića. Izdvajamo: "Početkom stoljeća selo Priboj (danas Prijeboj) koje se nalazi na putu od Plitvičkih jezera prema Korenici na odvojku za Ličko Petrovo selo i Bihać živjelo je više od 700 stanovnika (velečasni Bogović u svojoj knjizi 1983. godine navodi da je Priboju 1911. živio 741 katolik). Prema svjedočenju preživjelog Prijebojčana, koji danas živi u Bihaću, do 1941. broj se stanovnika nešto smanjio na otprilike 650 do 700 stanovnika. Vjerojatno je to posljedica skupa okolnosti, najprije zbog ratnih zbivanja 1914.-1918., a potom i zbog politike nove državne vlasti nakon rata, te gospodarske krize, čije je učinke u to vrijeme osjetio veći dio svijeta. Zbog svojih geografskih karakteristika (700 m nadmorske visine i blizina planine Plješevica) život u selu je bio poseban po gospodarskoj djelatnosti (jer se, primjerice, nije mogao uzgajati kukuruz)."

Add a comment        
 

 

Hrvoje HitrecNa tribini HKV-a pod naslovom "Što je ostalo od hrvatskih stranaka", održanoj u ponedjeljak 12. travnja, nastupili su dr. Miroslav Tuđman, dr. Josip Jurčević i mladi politolog iz Ljubljane, rodom Hrvat, magistar Igor Ivašković. Na početku tribine odana je minutom šutnje počast poginulom poljskom predsjedniku Lechu Kaczinskom i dužnosnicima koji su zajedno s njim stradali u kobnoj zrakoplovnoj nesreći. Dr. Miroslav Tuđman je u obliku teza opisao stanje hrvatskih stranaka koje je krajnje zabrinjavajuće, bez ideja i vizija, k tomu i bez razlika u strateškim ciljevima koji su postavljeni bez alternative. Ono što je najvrjednije u hrvatskom političkom i društvenom životu ostalo je izvan stranaka i izvan institucija, s časnim iznimkama. K tomu, hrvatske stranke nemaju rješenja za unutarstranačke razlike, što dovodi do dioba u ključnim (izbornim) trenutcima te utječe na fragmentaciju biračkoga tijela. Bez cjelovite strategije, stranke nisu sposobne definirati razvoj, te im kao osnovna karakteristika ostaje – politička trgovina, svađa umjesto dijaloga, ali i utrka u poslušnosti.(H.Hitrec)

Add a comment        
Čet, 21-11-2019, 02:52:26

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.