Mate KovačevićS osmog stručnog skupa Hrvatskoga kulturnog vijeća pod nazivom Haaški sud - "Zajednički zločinački pothvat "- što je to?" održanog 4. prosinca 2009. u Zagrebu donosimo izlaganje novinara i publicista Mate Kovačevića. "Kako bismo mogli razmrsiti čvor haaških optužnica protiv Republike Hrvatske i hrvatskoga naroda uopće, a da stalno ne opetujemo vlastite jadikovke o hudoj sreći, najprije bi trebalo locirati agresivnu silu, koja već godinama strategijom niskoga intenziteta ratuje protiv Hrvatske, njezine nakane, snagu i brojnost, raspored i položaj, taktiku, strategiju te krajnji cilj djelovanja. Bez spoznaje ovih osnovnih elemenata nikad ne ćemo dosegnuti vlastiti cilj, jer, nažalost, mi još uvijek ne znamo protiv koga bi se trebali boriti te koji su ciljevi toga nevidljiva neprijatelja. Iz aktualnih događaja, bar kad je riječ o izvješću glavnoga tužitelja Haaškoga suda Sergea Brammertza Vijeću sigurnostui UN-a, o suradnji Republike Hrvatske s Tužiteljstvom, može se samo zaključiti kako je Velika Britanija ostala dosljedna svojoj politici suprotstavljanja Hrvatskoj."

Add a comment        
 

 

Zapadni BalkanS tribine Hrvatskoga kulturnog vijeća "Dokle je stigao projekt Zapadnog Balkana" održane 10. studenoga 2009. u Zagrebu donosimo izlaganje Zdravke Bušić."Je li se Hrvatska doista uspjela izdvojiti i osigurati individualni pristup, kako nas uvjerava hrvatska službena politika - i kako mi sami želimo vjerovati - ili Europska unija pod sintagmom Zapadni Balkan i dalje zagovara kolektivni pristup?"

Add a comment        
 

 

Davorin RudolfS tribinie Hrvatskog kulturnog vijeća «Dokle je stigao projekt zapadnog Balkana», održane 10. studenog 2009. u Zagrebu donosimo izlaganje akademika Davorina Rudolfa. "Kada sve to imam na umu dopustite mi da ustvrdim: energiju naše društvene, posebice političke i gospodarske intelektualne elite, valja nam koncentrirati i usmjeriti spram ulasku Republike Hrvatske u EU. Mi ćemo ući u EU prije negoli se ostvari bilo kakva šira balkanska, ili jugo, ili podunavska unija, ponovit ću: za nas apsolutno neprihvatljiva. I za vodeće svjetske sile balkanske su državne i političke asocijacije rizične, pa i opasne. Naposljetku, one su neostvarive zbog povijesnog sjećanja naroda koji žive u ovome dijelu Europe, posebice građana Hrvatske i Bošnjaka."

Add a comment        
 

 

Josip JovićS tribinie Hrvatskog kulturnog vijeća «Dokle je stigao projekt zapadnog Balkana», održane 10. studenog 2009. u Zagrebu donosimo izlaganje novinara i publicista Josipa Jovića. "Počelo je to tamo negdje pod kraj života predsjednika Franje Tuđmana koji se žestoko opirao balkanskim asocijacijama i najviše zbog toga bio omražen u tzv. međunarodnoj zajednici. Još 1999. američki je diplomat Warren Zimmerman izjavio kako će na Balkanu biti stvoren novi politički okvir koji se neće više zvati Jugoslavijom ali će se bazirati na tom divnom iskustvu. Od tada su gotovo u službenu uporabu ušli pojmovi zapadni Balkan, jugoistočna Europa i najnoviji jugosfera, stvoren je niz gospodarsko-političkih institucija poput Pakta o stabilnosti, Procesa približavanja, Igmanske inicijative. Zone slobodne trgovine, Cefte i Vijeća regije. Takozvane nevladine udruga (Centar za regionalizam, Građanska inicijativa, Centar za mir...) pod pokroviteljstvom raznih europskih i američkih zaklada i naklada neumorno organiziraju okrugle stolove na regionalne teme."

Add a comment        
 

 

Ljerka Mintas HodakS tribinie Hrvatskoga kulturnog vijeća «Dokle je stigao projekt zapadnog Balkana», održane 10. studenoga 2009. u Zagrebu donosimo uvodno izlaganje sveučilišne profesorice i članice Upravnog odbora Hrvatskoga kulturnog vijeća dr. sc. Ljerke Mintas Hodak, koja je ujedno bila i moderatorica tribine. "Hrvatsku, koja je do sada najdalje stigla s pripremama za punopravno članstvo, Unija deklaratorno hvali i ohrabruje, ali joj stalno nameće dodatne prepreke i od nje traži stalno nove ustupke. Tako je hrvatska politika morala do sada progutati mnoge „žabe“ od izručenja i suđenja generalima, iskonstruiranih optužbi o prikrivanju topničkih dnevnika, forsirane privatizacije, do najnovije – arbitražnog sporazuma sa Slovenijom. Svaka od tih i sličnih progutanih „žaba“ značila je žrtvovanje dijela nacionalnog ponosa i nacionalnih interesa u korist tzv. „europske budućnosti“ Hrvatske. Svi oni - koji baš nisu eurofobi – rekli bi možda: nije toliko sporan cilj - članstvo, koliko su do sada bili sporni način i cijena ostvarivanja tog cilja!"

Add a comment        
 

 

hkvU utorak, 10. studenoga održana je u Zagrebu tribina Hrvatskoga kulturnog vijeća pod naslovom «Dokle je stigao projekt Zapadnoga Balkana «. Prepuna dvorana «Hrvatskoga slova» svjedočila je koliko je intrigantna tema o kojoj se govorilo, to više što većina slušatelja nije do toga dana bila upoznata sa svim dimenzijama ne samo gospodarskog nego i političkog projekta, koji se u zadnje vrijeme odvija u stanovitoj medijskoj tišini – ali se razvija i poprima zabrinjavajuće obrise.(H.Hitrec))

Add a comment        
 

 

Lujo Medvidović28. rujna 2009. predstavljen je u dvorani «Hrvatskoga slova» sedmi zbornik o Haaškom sudu. U zborniku su objavljena izlaganja na stručno-znanstvenom skupu održanom 5. lipnja 2009. u Zagrebu, u organizaciji Hrvatskoga kulturnog vijeća, koje je i nakladnik zbornika. Zastupljeno je dvanaest autora: dr. Milan Vuković, dr. Nedjeljko Mihanović, dr. Hrvoje Kačić, magistar Lujo Medvidović, dr. Pavao Galić, ding. Drago Duvnjak, dipl. iur. Mile Prpa, hrvatska braniteljica Ivana Haberle, te novinari Josip Jović, Mate Kovačević i Marko Barišić, uz uvodni tekst Hrvoja Hitreca, predsjednika Hrvatskoga kulturnog vijeća. U nastavku donosimo izlaganje mr. Luje Medvidovića. "Sedmi zbornik, u deset novih autorskih prinosa, pokazuje nastavak našeg postojanog pozitivnog odnosa prema misli velikog englesko-irskog rodoljuba i mislioca Edmunda Burkea, na koju nas je na prvom savjetovanju upozorio engleski povjesničar dr. Robin Harris: „sve što je potrebno da zlo nadvlada jest da dobri ljudi ništa ne učine“ – u ovom slučaju ako ne poduzmu sve da se potpuno otkloni optužnica protiv vojno redarstvene akcije „Oluja 1995.“

Add a comment        
 

 

knjigeU ponedjeljak, 19. listopada, održana je u organizaciji Hrvatskoga kulturnog vijeća tribina pod naslovom «Što se događa u Matici hrvatskoj». Nastupili su akademik Dubravko Jelčić, dr. Ivana Žužul, dr. Ivan Matičević i književnik Josip Pavičić. Povod je bio spor oko projekta «Stoljeća hrvatske književnosti», odnosno neočekivana direktiva iz vodstva Matice o smjeni urednika edicije. Dubravko Jelčić je podsjetio nazočne na kronologiju projekta, te na dokumente koji potvrđuju da Matica hrvatska ne može polagati prava na «Stoljeća». «Stoljeća hrvatske književnosti» su na stanovit način nasljednik edicije «Pet stoljeća hrvatske književnosti», u kojoj je u drugoj polovici prošloga stoljeća objavljen značajan niz djela hrvatskih autora, ali na način koji je ignorirao jezik originala – naime, tekstovi su «prilagođavani» tadanjem «hrvatskosrpskom», s isto tako odgovarajućim pravopisom, što je naravno nedopustivo. Osim tih lektorskih intervencija, edicija je bila i na druge načine ideološki pokrivena, pa u nju nisu imali pristup hrvatski književnici koji su stvarali u iseljeništvu. Godine 1993. inicirali su Vlatko Pavletić, Dubravko Jelčić i Josip Vončina pokretanje «Stoljeća hrvatske književnosti« kao znanstveni projekt koji će uvažavati načela tekstologije.(hkv)

Add a comment        
 

 

Marko Barišić28. rujna 2009. predstavljen je u dvorani «Hrvatskoga slova» sedmi zbornik o Haaškom sudu. U zborniku su objavljena izlaganja na stručno-znanstvenom skupu održanom 5. lipnja 2009. u Zagrebu, u organizaciji Hrvatskoga kulturnog vijeća, koje je i nakladnik zbornika. Zastupljeno je dvanaest autora: dr. Milan Vuković, dr. Nedjeljko Mihanović, dr. Hrvoje Kačić, magistar Lujo Medvidović, dr. Pavao Galić, ding. Drago Duvnjak, dipl. iur. Mile Prpa, hrvatska braniteljica Ivana Haberle, te novinari Josip Jović, Mate Kovačević i Marko Barišić, uz uvodni tekst Hrvoja Hitreca, predsjednika Hrvatskoga kulturnog vijeća.U nastavku donosimo izlaganje novinara i publicista Marka Barišića sa spomenutog predstavljanja. "Teško je nešto novo reći na predstavljanju sedmog po redu zbornika posvećenog obrani Oluje i hrvatskih generala koji su je vodili. Pogotovo jer nam je sada postalo još jasnije, nakon što je postupak protiv Gotovine, Markača i Čermaka pred Haaškim sudom ušao u završnu fazu, da je cijela optužnica pokrenuta samo zbog političkih razloga a bez ikakvog pravnog utemeljenja. Hrvatska i njeni generali stavljeni su na optuženičku klupu samo stoga da bi se stvorila ravnoteža krivnje između agresora i žrtve jer joj se teško oprašta pobjeda kojom je velika Srbija kao program i ideja zauvijek slomljena a s njome su potonuli i geostrateški interesi onih koji su preko Beograda kao navodnog Piemonta ovog dijela Europe htjeli nadzirati i hrvatska državna područja."

Add a comment        
Pet, 4-12-2020, 16:14:38

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.