Detalji

Objavljeno: 10. studenoga 2010.

U ponedjeljak 8. studenoga održana je u Zagrebu tribina Hrvatskoga kulturnog vijeća pod naslovom «Nove agresije na hrvatski jezik». Na tribini su nastupili dr. sc. Nataša Bašić, leksikografkinja i jezikoslovka, prof. Jasmina Nikić, stručnjakinja za govornu komunikaciju i dr. sc. Mario Grčević, docent na Hrvatskim studijima. U nastavku donosimo prilog dr. sc. Sande Ham, glavne urednice časopisa «Jezik» o teškoćama s kojima se sukobljava kada traži potporu za časopis koji promiče kulturu hrvatskoga standardnog jezika. "U Jugoslaviji je Jezik teško prolazio, budući da ni hrvatskomu jeziku nije bilo bolje, Jezik je dijelo sudbinu. Obično smo mi, unutar Jezika o tom govorili i pisali, pa je dobro ovdje navesti i iskustvo osobe koja je izvan Jezika, Hrvoja Hitreca: „Jezik je izlazio i u doba komunističke Jugoslavije, a uređivali su ga divovi hrvatskoga jezikoslovlja. Bilo je i tada pokušaja da se zaustavi, a da se to ne dogodi u jednom smo trenutku sedamdesetih godina u žustroj misiji spriječili književnica Marija Peakić Mikuljan i potpisnik ovih redaka."(mmb)

Detalji

Objavljeno: 03. studenoga 2010.

S 5. Kongresa Hrvatskog žrtvoslovnog društva održanog u lipnju 2010. u Zagrebu donosimo izlaganje Nikole Debelića. Prof. Nikola Debelić je dirigent, sveučilišni profesor i diplomat.Bio je prvi veleposlanik RH u Bukureštu i generalni konzul RH u Zapadnoj Australiji. Izdvajamo: "Po kojoj logici najljepši zagrebački trg nosi ime osobe teško opterećene zločinom? Kakovu se poruku time šalje mladima, narodu, svijetu? Skulpture velikana i nazivi gradskih trgova i ulica simboli su vrijednosnih odrednica naroda i priznanja velikanima za sve dobro i plemenito učinjeno svom narodu. Povijesni vladari i promicatelji državotvorne misli, umjetnici, znanstvenici, junaci... to su uzori u koje će se ugledati mladi naraštaji koji će te uzore slijediti, možda i nadmašiti, to su osobe koje su se odlikovale ne samo izvanrednim dostignućima u okviru svoje djelatnosti, već i časnim životom. Ima i šaljivih simbola, među njima na pr. 'mannequin qui pisse' u Bruxellesu, nestašni dječarac koji je prema legendi vrcnuo iskru pobune protiv ugnjetavača."

Detalji

Objavljeno: 01. studenoga 2010.

U ponedjeljak, 18. listopada, održana je u dvorani "Hrvatskoga slova" tribina Hrvatskoga kulturnog vijeća pod naslovom "Zašto se samo prognanim Hrvatima ne vraća imovina?". U nastavku donosimo izlaganje dipl. ing. Zorana Stunkovića. Izdvajamo: "Živućih, starijih, stanovnika Gvozdanskog sve je manje. U samom selu trenutno ima desetak stanovnika i pitanje je vremena kada će selo ostati bez stanovnika. Kasno sam dobio obavijest o tribini pa nisam u mogućnosti provjeriti broj moguće podnesenih zahtjeva za povrat nacionalizirane imovine. U svakom slučaju Gvozdansko je sasvim sigurno skupo platilo svoje "hrvatsko ponašanje". I ljudstvom i materijalno."

Detalji

Objavljeno: 26. listopada 2010.

U ponedjeljak, 18. listopada, održana je u dvorani "Hrvatskoga slova" tribina Hrvatskoga kulturnog vijeća pod naslovom "Zašto se samo prognanim Hrvatima ne vraća imovina?". U nastavku donosimo izlaganje mr. sc. Igora Ivaškovića o hrvatskim stradanjima na primjeru sela Prijeboj kod Plitvičkih jezera: "Nakon rata uhvaćeni muškarci iz Prijeboja, bili oni pripadnici nekih vojnih formacija ili ne, odvođeni su u Korenicu ili Gospić gdje im je suđeno u postupcima koji su već tada bili daleko od normi postojećeg međunarodnog prava i prava civiliziranih naroda. Velik broj ih je pogubljen, dok su ostali osuđivani na doživotne robije. Selo Prijeboj je nakon paljenja 1942., nakon rata 1945. sravnjeno sa zemljom."

Detalji

Objavljeno: 21. listopada 2010.

U srijedu 20. listopada 2010. u Zagrebu predstavljena je knjiga Nedjeljka Mihanovića "Tuđmanova baština". Knjigu su predstavili: Ivan Miklenić - urednik Glasa Koncila, književnik Hrvoje Hitrec - predsjednik Hrvatskoga kulturnog vijeća i autor Nedjeljko Mihanović. U nastavku donosimo reportažu u slikama Oskara Šarunića i izlaganje Hrvoja Hitreca: "Razmišljajući kako da predstavim opsežnu knjigu Nedjeljka Mihanovića, "Tuđmanova baština", učinilo mi se da je najbolji način usporediti ju s velikom retrospektivnom izložbom koja se otvara grandioznim povijesnim kompozicijama s temom političkih zbivanja u dvadesetom stoljeću. Iz te prve dvorane posjetitelj stupa u središnji prostor gdje je majstorski naslikan portret prvoga hrvatskog predsjednika. On je u toj dvorani sam i ponešto osamljen kao što je i bio u životu, odlučan da usprkos svim nevoljama i otporima svjetskih i europskih versailleskih nepomičnih klišeja, usprkos srpskoj svetosavskoj mitomaniji i agresiji, stvori slobodnu, suverenu hrvatsku državu."

Detalji

Objavljeno: 20. listopada 2010.

U ponedjeljak, 18. listopada, održana je u dvorani "Hrvatskoga slova" tribina Hrvatskoga kulturnog vijeća pod naslovom "Zašto se samo prognanim Hrvatima ne vraća imovina?" Voditelj ove tribine, ravnatelj Hrvatskoga informativnog centra Ante Beljo uvodno je razjasnio o kojim se prognanicima radi i što im sve hrvatska država radi kada žele vratiti svoja imanja i (ostatke ostataka) kuće i okućnice. Riječ je o Hrvatima koji su spasili živu glavu pred srpskim pljačkašima i koljačima u vrijeme Drugoga svjetskog rata, odnosno o potomcima tih Hrvata od Španovice na sjeveru do Boričevca na jugu. U komunističkoj Jugoslaviji nije bilo govora da bi se mogli vratiti na svoja ognjišta, štoviše, neposredno nakon rata vlast im je konfiscirala imovinu, a njih proglasila narodnim neprijateljima. Njihova imanja "preuzeli" su pljačkaši ( i njihovi potomci).(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 17. listopada 2010.

U ponedjeljak, 27. rujna 2010., u prostorijama Hrvatske kulturne zaklade i Hrvatskoga slova, Hrvatske bratske zajednice 4, s početkom u 19,00 sati održana je tribina Hrvatskoga kulturnog vijeća pod nazivom „U očekivanju presuda u Haagu". Sudionici na tribini bili su Milan Vuković, dr.iur., Mate Kovačević – novinar, gospićko-senjski biskup dr. Mile Bogović - član Upravnog odbora HKV-a, odvjetnik Edward Yambrusic i predsjednik HKV-a književnik Hrvoje Hitrec. U nastavku donosimo izlaganje Edwarda Yambrusica. "Strast za istinom i intelektualnim poštenjem veliki je izazov, ali može imati duboke posljedice i odgovornosti. To je možda i razlog zašto većina hrvatskih intelektualaca šuti, i mirno promatra svakodnevne povrede ljudskog dostojanstva hrvatskog čovjeka kao i povrede suvereniteta ili samobitnosti države Hrvatske. Mi koji smo prihvatili taj izazov i nastupili u ovih osam skupova to smo dobro shvatili i iskušali."

Detalji

Objavljeno: 14. listopada 2010.

Povodom proslave Dana hrvatske neovisnosti, Udruga za očuvanje kulturne baštine "Puteus" je uz potporu Župnog ureda Sv. Jurja i Mjesnog odbora dan uoči proslave Dana neovisnosti u kinu Sv. Jurja u Kaštel Sućurcu organizirala tribinu pod naslovom "Hrvatska neovisnost i današnja politika". Na istoj su svoje viđenje hrvatske neovisnosti kroz povijest iznijeli bivši župan Splitsko-dalmatinske županije prof. dr. Branimir Lukšić; kazališni redatelj, pisac, publicist, bivši veleposlanik RH u Švicarskoj i dragovoljac Domovinskog rata dr. sc. Miroslav Međimorec; novinar, publicist i bivši pomoćnik ministra povratka i useljeništva Domagoj Ante Petrić i Silvija Lažeta, članica udruge Hrvatski domoljubni studenti. U nastavku donosimo izlaganjedr.sc. Miroslava Međimorca. "Poučeni smo iskustvom koje je najtočnije uobličila bivša tužiteljica Haaškog tribunala Carla del Ponte, koja je ustvrdila kako će se na osnovi presuda Tribunala pisati prava povijest raspada i ratova u bivšoj Jugoslaviji. Za očekivati je da će presude biti političke, a ne pravne naravi, iako zdrav razum i osjećaj elementarne pravde govore da bez dokaza, nasuprot dokaza, nitko u civiliziranom svijetu ne smije biti osuđen. A mi na to i dalje šutimo."