Detalji

Objavljeno: 15. prosinca 2010.

Povodom obilježavanja 88. obljetnice rođenja prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, Udruga za hrvatski identitet i prosperitet organizirala je u svibnju 2010. okrugli stol: "Hrvatska nakon dvadeset godina-kako dalje?", a povodom jedanaeste obljetnice smrti predstavila Zbornik radova sudionika. Donosimo radove autora koji nisu samo kritičari sadašnjosti već svjesni svoje odgovornosti zagovaraju viziju i strategiju razvoja koja Hrvatsku može izvesti iz političke, gospodarske i moralne krize u kojoj se danas nalazimo. Izlaganja književnika i predsjednika HKV-a Hrvoja Hitreca, novinara Mate Kovačevića i dr. Koraljke Marušić već smo objavili, a sada donosimo ono admirala Davora Domazeta Loše pod nazivom "Nove strategije u napadu na Hrvatsku".(mmb)

Detalji

Objavljeno: 14. prosinca 2010.

6. prosinca 2010. u sklopu Dana Matice Hrvatske – Split, upriličen je Okrugli stol na temu EU – Hrvatska. Na Okruglom stolu sudjelovao je i predsjednik stranke „Jedino Hrvatska“ Milovan Šibl, čije izlaganje donosimo u nastavku. Izdvajamo: "Samu ideju Europske unije, pokušaj stvaranja jedinstvene europske države, sastavljene od mnoštva naroda i država, smatram iluzijom. Ali, iluzije često obuzmu ljudske glave da bi ih potom odvele u propast. Prisjetimo se komunističkih iluzija, koje su zahvatile i oduševile mnoge ljude i mnoge zemlje diljem svijeta, da bi se ti isti ljudi kasnije pitali zašto to nije prethodno iskušano na bijelim miševima. Budući da je pred hrvatskim narodom izbor između očuvanja samostalne i suverene države i ponovnog ulaska u savez s drugim narodima i državama, reći ću najprije nekoliko najopćenitijih razloga protiv tog saveza."(jedinohrvatska.hr)

Detalji

Objavljeno: 13. prosinca 2010.

S tribine Hrvatsko slovo uživo, održane 9. prosinca 2010. donosimo izlaganje književnika i predsjednika HKV-a Hrvoja Hitreca. Izdvajamo: "Već sama činjenica da je pozitivnu recenziju rukopisa ove knjige napisao Dubravko Horvatić, daje do znanja čitatelju da se ne radi o konfekcijskoj domoljubnoj esejistčkoj prozi, nego o djelu kojemu treba pristupiti s pozornošću i poštovanjem. Podatak o pokojnom Horvatiću kao recenzentu ujedno svjedoči o višegodišnjem naporu da ova knjiga ugleda svjetlost dana, kao što se oduljio i termin njezina predstavljanja. Knjiga je, naime, u privatnoj nakladi objavljena još 2008., no ova zakašnjela promocija ne oduzima joj, naravno, ništa od vrijednosti i aktualnosti jer sve što je Franjo Tolvajčić uočio, interpretirao i zabilježio, dobilo je u međuvremenu nove dimenzije i nove potvrde da se radi o spletu opasnih koraka i pojava na štetu Republike Hrvatske."(mmb)

Detalji

Objavljeno: 05. prosinca 2010.

U četvrtak 2. prosinca održana je tribina posvećena hrvatskim generalima i braniteljima iz Bosne i Hercegovine, generalu Slobodanu Praljku, generalu Milivoju Petkoviću, te Valentinu Ćoriću, Berislavu Pušiću i Bruni Stojiću. Tribinu su zajednički organizirali Hrvatsko slovo i Hrvatsko kulturno vijeće, a u nastavku donosimo izlaganje Mate Kovačevića. "Daleko od očiju javnosti vođen je proces na Međunarodnom sudu za bivšu Jugoslaviju u Haagu protiv Hrvata iz Bosne i Hercegovine (Jadranka Prlića, Brune Stojića, Slobodana Praljka, Milivoja Petkovića, Valentina Ćorića i Berislava Pušića). U Hrvatskoj je doduše u vrijeme pripremanja optužnica vođena medijska haranga, kojoj cilj nije bio potkrijepiti dokazima možebitnu krivnju osumnjičenika, nego ponajprije u domaćoj javnosti stvoriti klišej krivca, odnosno žrtvenoga janjeta za sve što se događalo tijekom devedesetih godina u, i oko Hrvatske. Nu u pozadini te prividne krivnje u histeriji protiv Hrvata iz Bosne i Hercegovine, apostrofirajući ih pod skupnim nazivom Hercegovci, skrivala se svojevrsna poratna osveta poraženih jugokomunističkih snaga, svima onima koji su na pepelu jugoslavenske države stvarala hrvatsku državnu neovisnost."

Detalji

Objavljeno: 16. studenoga 2010.

U ponedjeljak 8. studenoga održana je u Zagrebu tribina Hrvatskoga kulturnog vijeća pod naslovom «Nove agresije na hrvatski jezik». Na tribini su nastupili dr. sc. Nataša Bašić, leksikografkinja i jezikoslovka, prof. Jasmina Nikić, stručnjakinja za govornu komunikaciju i dr. sc. Mario Grčević, docent na Hrvatskim studijima. U nastavku donosimo izlaganje dr.sc. Nataše Bašić. Izdvajamo: "Današnja zbivanja u hrvatskoj državi valja dakle promatrati i u kontekstu Horvatova ribolovnoga društva te zbog toga ne padati u ognjicu. Jer unatoč planiranom ograničenju na okvire ribiča i ribolovaca hrvatski su građani, podcrtavam građani, dakle pripadnici svih nacija i vjera, obnovili hrvatsku državu referendumskom odlukom s visokih 98%, potukli potom u obrambenom ratu do nogu JNA i srpske paravojne formacije, oslobodili područja pod terorističkom strahovladom te pred svijetom razotkrili i pokazali svu bijedu i nakaznost četničke ideologije, kojoj je zator ne samo hrvatskoga bića i imena temeljni programski postulat nego i svih nesrpskih naroda koji su se ispriječili njihovu bolesnom planu stvaranja Srbije kojoj granice određuje „poslednji srpski grob". (Toj ideologiji, nota bene, dodjeljuju se američka državna odličja!?)"

Detalji

Objavljeno: 15. studenoga 2010.

U ponedjeljak 8. studenoga održana je u Zagrebu tribina Hrvatskoga kulturnog vijeća pod naslovom «Nove agresije na hrvatski jezik». Na tribini su nastupili dr. sc. Nataša Bašić, leksikografkinja i jezikoslovka, prof. Jasmina Nikić, stručnjakinja za govornu komunikaciju i dr. sc. Mario Grčević, docent na Hrvatskim studijima čije izlaganje donosimo u nastavku. "Dok smo očekivali radosnu vijest o prihvaćanju hrvatskoga kao 24. službenoga jezika u EU, u Hrvatskoj su tiskane dvije knjige (monografije) koje se hrvatskim jezikom i kroatistikom bave na dijametralno različit način. Radi se o knjizi Hrvatski jezik i serbokroatizam Leopolda Auburgera (2009.) i o knjizi Jezik i nacionalizam (2010.) Snježane Kordić. U hrvatskim je priopćajnicama Auburgerova knjiga gotovo pa prešućena, a knjiga S. Kordić dočekana je s mnogobrojnim pohvalama. Na tržištu se ta knjiga pojavila samo nekoliko mjeseci prije vijesti da će hrvatski jezik u EU biti službeni jezik."

Detalji

Objavljeno: 10. studenoga 2010.

U ponedjeljak 8. studenoga održana je u Zagrebu tribina Hrvatskoga kulturnog vijeća pod naslovom «Nove agresije na hrvatski jezik». Na tribini su nastupili dr. sc. Nataša Bašić, leksikografkinja i jezikoslovka, prof. Jasmina Nikić, stručnjakinja za govornu komunikaciju i dr. sc. Mario Grčević, docent na Hrvatskim studijima. U nastavku donosimo prilog dr. sc. Sande Ham, glavne urednice časopisa «Jezik» o teškoćama s kojima se sukobljava kada traži potporu za časopis koji promiče kulturu hrvatskoga standardnog jezika. "U Jugoslaviji je Jezik teško prolazio, budući da ni hrvatskomu jeziku nije bilo bolje, Jezik je dijelo sudbinu. Obično smo mi, unutar Jezika o tom govorili i pisali, pa je dobro ovdje navesti i iskustvo osobe koja je izvan Jezika, Hrvoja Hitreca: „Jezik je izlazio i u doba komunističke Jugoslavije, a uređivali su ga divovi hrvatskoga jezikoslovlja. Bilo je i tada pokušaja da se zaustavi, a da se to ne dogodi u jednom smo trenutku sedamdesetih godina u žustroj misiji spriječili književnica Marija Peakić Mikuljan i potpisnik ovih redaka."(mmb)

Detalji

Objavljeno: 03. studenoga 2010.

S 5. Kongresa Hrvatskog žrtvoslovnog društva održanog u lipnju 2010. u Zagrebu donosimo izlaganje Nikole Debelića. Prof. Nikola Debelić je dirigent, sveučilišni profesor i diplomat.Bio je prvi veleposlanik RH u Bukureštu i generalni konzul RH u Zapadnoj Australiji. Izdvajamo: "Po kojoj logici najljepši zagrebački trg nosi ime osobe teško opterećene zločinom? Kakovu se poruku time šalje mladima, narodu, svijetu? Skulpture velikana i nazivi gradskih trgova i ulica simboli su vrijednosnih odrednica naroda i priznanja velikanima za sve dobro i plemenito učinjeno svom narodu. Povijesni vladari i promicatelji državotvorne misli, umjetnici, znanstvenici, junaci... to su uzori u koje će se ugledati mladi naraštaji koji će te uzore slijediti, možda i nadmašiti, to su osobe koje su se odlikovale ne samo izvanrednim dostignućima u okviru svoje djelatnosti, već i časnim životom. Ima i šaljivih simbola, među njima na pr. 'mannequin qui pisse' u Bruxellesu, nestašni dječarac koji je prema legendi vrcnuo iskru pobune protiv ugnjetavača."