Stjepan MesićOd izigravanja do neiskorištenih mogućnosti političkih, diplomatskih i gospodarskih potencijala hrvatskih iseljenika prošlo je više od 20 godina. Nepovjerenje Hrvata izvan Hrvatske prema vlastima u Hrvatskoj samo se produbilo. Kome je smetalo Ministarstvo iseljeništva u situaciji kad je iseljeništvo najviše pomagalo Hrvatskoj? Danas se lakše zaključuje zašto su neki utjecajni političari, poput Manolića i Mesića, tada bliski savjetnici predsjednika Tuđmana i visoko pozicionirani dužnosnici HDZ-a, u stvari radili protiv reguliranja prava i uspostave odnosa s hrvatskim iseljeništvom.(D.Borovčak)

Add a comment Add a comment        
 

 

kom zlocini13. kolovoza 2011. u Zavalju, naselju u Bosni i Hercegovini, koje je i samo doživjelo niz (ne prirodnih) katastrofa počevši od ujednjenja 1918., je u organizaciji župe Sv. Franje Asiškog Zavalje i Udruge Ličana župe Zavalje iz Zagreba održan 2. povijesno-znanstveni skup „Župa Zavalje od Svištovskog mira 1791. do naših dana“. Tema ovogodišnjeg skupa bila je „Župa Zavalje i Lika u komunističkoj Jugoslaviji“, i s tog skupa donosimo izlaganje Željka Tomaševića, člana predsjedništva Hrvatskog žrtvoslovnog društva, pod naslovom "Hrvati žrtve komunizma".(djl)

Add a comment Add a comment        
 

 

Franjo Tuđman i Gojko ŠušakUnatoč nepobitnoj povijesnoj istini da je „Oluja" bila međunarodno-pravno legitimna i oslobodilačka vojno-redarstvena operacija, ta je operacija u optužnici Haškog tužiteljstva i u presudi Haškog suda našim proslavljenim ratnim zapovjednicima, generalu A. Gotovini i generalu M. Markaču, okvalificirana kao "udruženi zločinački pothvat", koji je predvodio prvi hrvatski predsjednik i vrhovni zapovjednik OS RH, dr. Franjo Tuđman. Sve to uz prešutno suglasje, kao posljedice nesposobnosti, kukavičluka, dodvorništva i izdaje naših nacionalnih interesa od strane naših Vlada (Račanove, Sanaderove, ali i aktualne Vlade), te hrvatske policije i hrvatskog državnog odvjetništva na čelu s M. Bajićem.(Ž.Sačić)

Add a comment Add a comment        
 

 

Josip_Jovi_u_sudnici_ICTY-aS Jovićevim mišljenjem, kao i njegovim pisanjem, možete se slagati ili pak ne slagati, ali mu nitko ne može zanijekati novinarsko poštenje, što je u današnjoj RH jako rijedak slučaj. Jer mnogi njegovi kolege ne služe poput njega (Jovića) novinarskoj, a niti bilo kakovoj Istini, već su iz samo njima znanih pobuda postali hrvatske novinarske (i političke) prostitutke, što im valjda treba služiti 'na čast', koju su odavno izgubili,tj. prodali za šačicu Judinih škuda!(P.Vulić)

Add a comment Add a comment        
 

 

josip jovićHrvatsku naših dana nisu «objesili», ali su je rasprodali, prokockali, prokrčmili i iskoristili njezini vladari za najprozaičnije i najsebičnije interese. Suverenitet jednog naroda, neotuđivi i nedjeljivi, nakon dvadeset godina samostalnosti predaju u ruke tuđinske vlasti. Prihvatili su jednostranu sliku Drugoga svjetskog rata, otvorili put neojugoslavenstvu, afirmirali ideološke kriterije iz ranih sedamdesetih, zaboravili Hrvate u BiH, ponizili i osudili najzaslužnije za ostvarenje slobode i nezavisnosti.(J.Jović)

Add a comment Add a comment        
 

 

VjerniciU svezi s Izjavom komisije Iustitia et pax o netrpeljivosti prema katolicima u RH u masovnim medijima pojavile su se brojne kritike i tvrdnje da ne postoje konkretni primjeri takve netrpeljivosti. Međutim kao što nam iskustvo govori, kao uostalom i upravo spomenuto zadnje pisanje hrvatskih medija na ovu temu, činjenično stanje potpuno je drugačije. U nastavku objavljujemo predavanje Marija Živkovića iz Obiteljskog centra u Zagrebu "O problemima vjerskih sloboda katolika i Katoličke Crkve u Hrvatskoj" u kojem se navedena problematika razlaže bez površnosti i etiketiranja.(djl)

Add a comment Add a comment        
 

 

Mate KovačevićTijekom trajanja Hladnoga rata Udba je ubila više ljudi na Zapadu nego čitav sovjetski blok, ali to je, kako tvrdi američki profesor Schindler, izazvalo veoma malu, ili nikakvu pozornost. Zato s pravom zaključuje: Kako onda, tako i danas! Nu ovakvo nas stajalište ne smije čuditi, a još manje obeshrabriti. Trebalo ga je samo konstatirati, staviti u kontekst hrvatske borbe za nezavisnost da bi se moglo vidjeti kakvu je krvavu Kalvariju morao proći hrvatski narod da bi obnovio svoju državnost.(M.Kovačević)

Add a comment Add a comment        
 

 

miroslav tuđmanSkoro pedeset tekstova u ovoj knjizi dobra su podloga za raščlambu kako onoga što se zbivalo, ali isto tako i za prosudbu tko je i kada, što i kako radio – a trebalo je ili nije trebalo to raditi – na štetu hrvatskih nacionalnih interesa. Pečarićeve prosudbe danas mogu poslužiti da sažmemo naša iskustva – ne toliko s ciljem da bismo pronalazili krivce, koliko da bismo postali zreliji i mudriji u vremenu koje je pred nama. Haške presude, pa makar i prvostupanjske, nisu pridonijele nikakvu smirivanju situacije, niti su riješile bilo čiji problem, samo su stvorile nove probleme i prouzročile nove nepravde. Dobro je poznata istina da su nove nepravde uzroci i razlozi novim povijesnim sukobima i stradanjima. Brzo objavljivanje ove knjige bio bi samo jedan u nizu onih poteza koji bi racionalizirali kako odnos hrvatske javnosti prema sudu u Haagu, ali isto tako i prema EU, odnosno međunarodnoj zajednici.(M.Tuđman)

Add a comment Add a comment        
 

 

Josip PečarićPresude u Haagu su na razne načine u izravnoj vezi i s Katoličkom Crkvom. Uoči posjeta Svetog Oca na to nas upozorava talijanski tjednik Espresso pišući o epizodi kada je glavna tužiteljica Carla del Ponte "zaratila" i s Vatikanom zbog generala Ante Gotovine koga je navodno skrivala Crkva u Hrvata. Iz teksta lako možemo razabrati divljenje prema ponosu i dostojanstvu generala Gotovine, u odnosu na hrvatsku Vladu... Naravno, Papa nije mogao govoriti o Gotovini. Ali mogao je o Stepincu. Podsjetimo se samo nekih njegovih riječi izgovorenih u našoj katedrali o našem blaženiku: "Ovu se večer želimo u molitvi i pobožnosti prisjetiti blaženoga Alojzija Stepinca, neustrašivoga pastira, primjera apostolskog žara i kršćanske čvrstoće, čiji herojski život još i danas prosvjetljava vjernike hrvatskih biskupija, podržavajući ih u vjeri i crkvenom životu."(J.Pečarić,foto:O.Šarunić)

Add a comment Add a comment        
Sub, 5-10-2024, 17:34:12

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.