Mate KovačevićTijekom trajanja Hladnoga rata Udba je ubila više ljudi na Zapadu nego čitav sovjetski blok, ali to je, kako tvrdi američki profesor Schindler, izazvalo veoma malu, ili nikakvu pozornost. Zato s pravom zaključuje: Kako onda, tako i danas! Nu ovakvo nas stajalište ne smije čuditi, a još manje obeshrabriti. Trebalo ga je samo konstatirati, staviti u kontekst hrvatske borbe za nezavisnost da bi se moglo vidjeti kakvu je krvavu Kalvariju morao proći hrvatski narod da bi obnovio svoju državnost.(M.Kovačević)

Add a comment        
 

 

miroslav tuđmanSkoro pedeset tekstova u ovoj knjizi dobra su podloga za raščlambu kako onoga što se zbivalo, ali isto tako i za prosudbu tko je i kada, što i kako radio – a trebalo je ili nije trebalo to raditi – na štetu hrvatskih nacionalnih interesa. Pečarićeve prosudbe danas mogu poslužiti da sažmemo naša iskustva – ne toliko s ciljem da bismo pronalazili krivce, koliko da bismo postali zreliji i mudriji u vremenu koje je pred nama. Haške presude, pa makar i prvostupanjske, nisu pridonijele nikakvu smirivanju situacije, niti su riješile bilo čiji problem, samo su stvorile nove probleme i prouzročile nove nepravde. Dobro je poznata istina da su nove nepravde uzroci i razlozi novim povijesnim sukobima i stradanjima. Brzo objavljivanje ove knjige bio bi samo jedan u nizu onih poteza koji bi racionalizirali kako odnos hrvatske javnosti prema sudu u Haagu, ali isto tako i prema EU, odnosno međunarodnoj zajednici.(M.Tuđman)

Add a comment        
 

 

Josip PečarićPresude u Haagu su na razne načine u izravnoj vezi i s Katoličkom Crkvom. Uoči posjeta Svetog Oca na to nas upozorava talijanski tjednik Espresso pišući o epizodi kada je glavna tužiteljica Carla del Ponte "zaratila" i s Vatikanom zbog generala Ante Gotovine koga je navodno skrivala Crkva u Hrvata. Iz teksta lako možemo razabrati divljenje prema ponosu i dostojanstvu generala Gotovine, u odnosu na hrvatsku Vladu... Naravno, Papa nije mogao govoriti o Gotovini. Ali mogao je o Stepincu. Podsjetimo se samo nekih njegovih riječi izgovorenih u našoj katedrali o našem blaženiku: "Ovu se večer želimo u molitvi i pobožnosti prisjetiti blaženoga Alojzija Stepinca, neustrašivoga pastira, primjera apostolskog žara i kršćanske čvrstoće, čiji herojski život još i danas prosvjetljava vjernike hrvatskih biskupija, podržavajući ih u vjeri i crkvenom životu."(J.Pečarić,foto:O.Šarunić)

Add a comment        
 

 

Knjiga Na vrlo uspješnoj tribini HKV-a «Balkan u crnini – BiH u ratu i danas», održanoj 6. lipnja, svoje viđenje knjige «Balkan u crnini» i samog rata u BiH, iznijeli su, uz Miroslava Međimorca, čije smo izlaganje već objavili na  Portalu, i Petar Vulić, Hrvoje Hitrec i general Marinko Krešić. U nastavku donosimo detaljnije izvješće s tribine: «U knjizi izbori su iz tekstova pedesetak autora. Navedimo samo neke: Josip Jović, Hamdo Čamo, general Željko Glasnović, Zdravko Tomac, Ivica Mlivončić, Carl Gustav Stroem, Fran Višnar, Willliam Montgomery, Ines Sabalić, biskup Ante Ivas, kardinal Vinko Puljić, Slobodan Praljak…Njihovi tekstovi rasvjetljavaju sve dimenzije rata u Bosni i Hercegovini, bacajući svjetlost reflektora na zbivanja u pojedinim područjima, pa čitatelj može pratiti svu složenost tragičnih prepleta silnica u padu Posavine, o sudbini Hrvata u srednjoj Bosni, o padu Brčkog ali o junačkom otporu Hrvata niže njega, o gotovo čudesnom spasu Livna koje je bilo doslovce pred vratima pakla, o događajima u Mostaru i dolini Neretve, o srpskim zločinima i koncentracijskim logorima sa svim strahotnim detaljima, o djelovanju mudžahedina i njihovim zvjerstvima, o popisima zločinaca, o humanitarnoj i vojnoj pomoći Hrvata i Hrvatske muslimanima, o muslimanskoj prevrtljivosti te Izetbegovićevoj izdaji.»(t.l.)

Add a comment        
 

 

miroslav međimorecNa jučer održanoj tribini Hrvatskoga kulturnog vijeća „Balkan u crnini – BiH u ratu i danas“, uz Petra Vulića, generala Marinka Krešića, Hrvoja Hitreca i autora knjige Zvonimira Franjkovića, govorio je i dr. sc. Miroslav Međimorec. Zbog gotovo istovjetne tematike knjige „Balkan u crnini“ s posljednjom knjigom generala Slobodana Praljka, Miroslav Međimorec iznio je njihovu usporedbu, pokazavši kako obje knjige počivaju na istim dokumentima i gotovo istovjetnim zaključcima te kako je u njima sadržana istina o ratu u BiH. Ujedno nas i upozorava na posljedice šutnje hrvatske vladajuće politike prema Hrvatima koji su branili BiH i kojima se sudi u Haagu: „Zato jer je RH uz ZZP optužena i za agresiju na BiH i bude li joj dokazana krivnja dogodit će se nepojmljivi apsurd da država koja je spasila BiH od srpske agresije bude proglašena za njenog agresora, mora platiti ratnu odštetu i u budućnosti (Hrvatska i njen narod) nositi žig agresora i zločinačke države!“(zdk)

Add a comment        
 

 

Ivo LučićDonosimo izlaganje dr. sc. Ive Lučića s promocije knjige generala Slobodana Praljka održane 1. lipnja 2011. u Zagrebu. O samoj vrlo zapaženoj promociji već smo izvijestili, a sada smo u prilici objaviti i studiju koja na vrlo podroban način raščlanjuje zbivanja u Bosni i Hercegovini, od njezinog nastajanja pa sve do danas, s naglaskom na pitanje koliko BiH može funkcionirati kao jedinstvena država. "Nevjerojatno je kako je jedna ovakva krajnje pojednostavljena i krajnje besmislena priča (navodna Tuđmanova podjela BiH, op. ur.) postala gotovo opće mjesto u govoru o BiH, unatoč odsustvu bilo kakvog argumenta, unatoč odsustvu najjednostavnije logike i zdravog razuma. A to je postala upravo zbog dnevno-političke upotrebe, zbog potrebe dijela političara u RH, a naravno i u Srbiji i BiH (i izvan), da politički diskreditiraju i kriminaliziraju Franju Tuđmana i tadašnje hrvatsko političko vodstvo."(I.Lučić)

Add a comment        
 

 

Talijani i DalmacijaDonosimo izlaganje Lovre Botice Tadinova sa 4. stručno-znanstvenog skupa «Dani Dr. Franje Tuđmana – Hrvati kroz stoljeća», održanoga 13. svibnja 2011. u Velikom Trgovišću. "Rimski ugovori, od 18. svibnja 1941. zapečatili su sudbinu tek stvorene Nezavisne države Hrvatske, a njihovo potpisivanje od strane Ante Pavelića doživljeno je u Dalmaciji i na kvarnerskim otocima izdajom. Platiti stvaranje Države predajom Splita, Solina, Trogira, Šibenika, Biograda, Obrovca, Sušaka, Bakra, Krka, Raba, Korčule i Mljeta značilo je nemati ni trunke državništva niti političke pameti, o domoljublju neću niti govoriti... U Korčuli je tridesetak talijanskih obitelji priredilo svečani doček Talijanima. Za vrijeme stare Jugoslavije oni su imali svoju talijansku školu i društvo Circolo. Italija im je pored znatnih materijalnih sredstava slala i školske nastavnike, redom pripadnike Fašističke stranke."

Add a comment        
 

 

Josip PečarićS Okruglog stola HIP-a održanog 10. svibnja 2011. u Zagrebu donosimo drugi dio izlaganja akademika Josipa Pečarića. Izdvajamo: "Vjerojatno je za Sud u Haagu dovoljno samo reći što za njega misli Predsjednik Akademije pravnih znanosti Hrvatske profesor emeritus Željko Horvatić. On je 4. svibnja 2011. na tribina HKV-a "Nasilje nad Hrvatskom" komentirajući presudu hrvatskim generalima ustvrdio da taj sud ne treba ni nazivati sudom."

Add a comment        
 

 

Josip PečarićS Okruglog stola HIP-a održanog 10. svibnja 2011. u Zagrebu donosimo prvi dio izlaganja akademika Josipa Pečarića. Izdvajamo: "Dozvolite mi na početku da vas sve lijepo pozdravim, a posebno gospođu Ankicu Tuđman i obitelj Tuđman. Za razliku od drugih sudionika ne mogu se zahvaliti organizatorima na pozivu za sudjelovanje na ovom Okruglom stolu. Naime, spadam među one ljude koje bi mogli definirati kao razočarane optimiste. A takvi su najopasniji za uspjeh onih stavova koje inače zastupaju. Zato sam prestao javno nastupati. Bolje se sam maknuti, nego da me vi maknete s govornice, zar ne? Međutim postoje neki "zločesti dečki" kojima ne mogu ništa odbiti. Oni, zapravo žele da me vi maknete s govornice".(J.Pečarić)

Add a comment        
Čet, 2-02-2023, 18:53:32

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2023 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.