Detalji

Objavljeno: 22. svibnja 2010.

S Portala Hrvati Amac donosimo izlaganje Dražena Budiše s predstavljanja knjige Anđelka Mijatovića "Bruno Bušić - Prilog istraživanju života i djelovanja (1939.-1978.), održanog 19. svibnja 2010. godine u Zagrebu. Izdvajamo: "Zašto se za Brunu Bušića kaže da je 'kontroverzna povijesna osoba'? To je stoga što tijekom cijelog dvadesetog stoljeća nema ni jedne hrvatske političke ličnosti za koju se ne govori da je kontroverzna. Postavlja se pitanje zašto je to tako kod nas ali istovremeno, to nije slučaj u drugih europskih naroda? Zašto još od dana kad smo uspostavili državu, dakle tijekom ovih dvadeset godina ne možemo uspostaviti konsenzus oko temeljnih vrijednosti događaja i osoba iz naše novije povijesti? I zašto se u Hrvatskoj događa da stare rane ne mogu zacijeliti a nove neprestano otvaramo? I da hipoteke kojih se želimo riješiti ne samo da ne rješavamo, nego ih ostavljamo idućim naraštajima..."

Detalji

Objavljeno: 18. svibnja 2010.

S okruglog stola Udruge za hrvatski identitet i prosperitet koji je 14. svibnja 2010. održan u čast prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu donosimo zapaženo izlaganje književnika i predsjednika Hrvatskoga kulturnog vijeća Hrvoja Hitreca. Izdvajamo: "Suvremena hrvatska država bila je u samome početku nalik Heraklu koji se već u kolijevci morao boriti sa zmijama i uspio ih zadaviti. U prvih deset godina moderna tvorevina državotvornoga hrvatskog naroda izrasla je u čvrstu djevojčicu koju ni ratni pakao ni dječje bolesti ni zlostavljanje u međunarodnoj školi nisu učinili depresivnom. U hrvatskoj je školi imala odlične ocjene iz povijesti , u školi života naučila je da se mora tući za svoje dostojanstvo, a otac ju je podučio da ne smije ulaziti u tuđe automobile. U adolescentnoj dobi, međutim, Hrvatska se počela ponašati vrlo ambivalentno, družila se s ološem i postala ovisnicom, uzimala je potajice iz svoje kuće vrijedne stvari i prodavala ih da bi mogla kupiti drogu i skupe haljine, ponižavala se, zaduživala i odlazila u krevet sa strancima, a takav se način života odrazio i na njezine ocjene u školi. Do mature je nekako dospjela, ali državnu maturu nije položila."

Detalji

Objavljeno: 17. svibnja 2010.

Udruga Hrvatske domovinske vojske 1941.-1945., Podružnica Split, 13. svibnja ove godine u Splitu je organizirala predavanje prof. dr. Branimira Lukšića, »Bleiburška tragedija u povijesnim dokumentima«. Nakon predavanja upriličena je i projekcija (hrvatskoj javnosti dosad slabo poznatoga) dokumentarnog filma Bleiburška tragedija redatelja Michaela Palaića i producenta Michaela Taylora. Izlaganje prof. dr. Lukšića donosimo u nastavku. Izdvajamo: "Prema britanskom vojnom arhivu Bleiburgu se primicalo ukupno 200.000 hrvatskih vojnika i oko 500.000 civila da bi se predali Britancima i stavili pod njihovu zaštitu. Ovi su ljudi stigli pred Bleiburg u popodnevnim satima 14. svibnja. Tu je zapovjedništvo HOS-a na čelu s generalom Herenčićem stupilo u kontakt sa zapovjedništvom tamošnje britanske postrojbe i izjavilo, da su se došli predati britanskoj vojsci i staviti pod njihovu zaštitu civilno pučanstvo. Britanski zapovjednik je odgovorio, da je obaviješten o hrvatskom dolasku, i da će Hrvati sutra moći krenuti dalje prema zapadu zadržavši svoje oružje. Međutim sutradan 15. svibnja cijela se situacija na terenu izmijenila. Do obrata je došlo nakon što je Harold MacMillan, politički savjetnik vrhovnog savezničkog zapovjednika za Sredozemlje feldmaršala Harolda Alexandera, i izravno odgovoran predsjedniku britanske vlade Winstonu Churchillu, 13. svibnja usmeno naredio u Klagenfurtu zapovjedniku 5. korpusa britanske 8. armije generalu Charlesu Keightleyu, da „veliki dio otpadničkih jugoslavenskih trupa, izuzev četnika, izruči jugoslavenskim partizanima.""

Detalji

Objavljeno: 17. svibnja 2010.

U čast prvom hrvatskom predsjedniku, a u povodu obilježavanja 88. obljetnice njegova rođenja, Udruga za hrvatski identitet i prosperitet (HIP) organizirala je u petak, 14. svibnja 2010. u Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu Okrugli stol "Hrvatska nakon 20 godina, kako dalje". Znanstvenici i javni i kulturni djelatnici, njih petnaest, na okruglom stolu u organizaciji Udruge za hrvatski identitet i prosperitet (HIP) govorilo je o tome gdje je Hrvatska danas i što učiniti da se izađe iz svekolike krize. Izlagali su akademik Dubravko Jelčić, prof. dr. Zoran Stiperski, admiral Davor Domazet-Lošo, dr. Koraljka Marušić, prof. dr. Ivo Lučić, general-pukovnik Željko Šiljeg, književnik Hrvoje Hitrec, novinar i publicist Mate Kovačević, dr. Križo Katanić, Tomislav Nurnberger i na svršetku prof. dr. Miroslav Tuđman. U nastavku donosimo izlaganje novinara, publicista i člana HKV-a Mate Kovačevića. Izdvajamo: "S obzirom na svoj položaj, određene gospodarske, prometne, geostrateške i geopolitičke prednosti, svaka država, bar u postwesfalskom razdoblju, a onda i u suvremeno doba, zbog svojih, ali i tuđih nacionalnih probitaka ima za protivnike nacionalne interese susjednih država, veledržava ili određenih međunarodnih gospodarskih i financijskih grupacija. Danas je doduše nepopularno, ili kako se to sadašnjim medijskim diskursom kaže nekorektno govoriti o vođenju rata, ali kako onda definirati organizirani nastup nevojnih čimbenika različitih skupina moći usredotočenih na razaranje cijelih državnih subjektiviteta pa čak i nacionalnih identiteta, kako bi se zadobila prevlast na jednom širem području, koje se u neokolonijalnom rječniku, danas bez ikakva otpora, posve razumljivo naziva regijom. "

Detalji

Objavljeno: 11. svibnja 2010.

Donosimo uvodni govor člana Upravnog odbora Hrvatskoga kulturnog vijeća Ante Belje s prosvjednog skupa 'Kruga za trg' održanog 8. svibnja 2010.u Zagrebu. Izdvajamo: "Okupili smo se danas ovdje da još jednom glasno i jasno ponovimo naš zahtjev Skupštini grada Zagreba za povratak imena Kazališni trg ovom najljepšem zagrebačkom trgu. Od prosvjeda odustati nećemo sve dotle dok naš zahtjev ne bude ispunjen. Simbolima zla ne smiju biti obilježene hrvatske ulice i trgovi – simboli zla ne smiju postati ničiji uzori i treba ih čim prije smjestiti u muzeje one negativne povijesti.Tito je jedan od njih unatoč činjenici što nas neki još i danas, i to s visokih mjesta u politici – antihrvatskoj – hoće uvjeriti da njihova borba za Jugoslaviju nije bila zlo i da su komunistički zločini bili antifašizam. Povijesne činjenice, one od '41.-'90. god. i one od '91.-'95. god. ih u tome demantiraju, a njihovi putevi su obilježeni potocima suza i krvi i gomilama rasutih ljudskih kostiju. Bili su to putevi Staljinova i Titova komunističkog pakla, a ne de Gaulle-ova demokratskog antifašizma!"

Detalji

Objavljeno: 29. travnja 2010.

26. travnja u prepunoj dvorani "Hrvatskoga slova" u Zagrebu održana je tribina Hrvatskoga kulturnog vijeća pod nazivom "Tužba protiv Srbije ne smije se povući". Predavači su bili dr. Zvonimir Šeparović i odvjetnik Tomislav Jonjić. U nastavku donosimo izlaganje dr. Zvonimira Šeparovića. Izdvajamo: "Utemeljili smo program istraživanja i prikupljanja dokaza. Pozvana su sva ministarstva, državne institucije, nevladine organizacije i najistaknutiji stručnjaci da  prikupe i dostave dokaze o genocidu i ratnim štetama u Hrvatskoj. Određeni su i rokovi. Ali, vrijeme je radilo protiv nas. Izbori 2000. doveli su novi vlast. Bilo je glasova da treba tužbu povući a onda su krenuli drugim smjerom: proglasili su da je posao obavljen nestručno i za izradu Memorijala zatražili su odgodu od šest mjeseci pa još jednom šest mjeseci da se na tužbu – zaboravi. Naravno na svako produženje i protivna strana ima jednako vrijeme za sebe. I tako je prošlo šest godina a da se sa tužbom više ništa ne događa. Oni koji su protiv tužbe uspjeli su potisnuti ovaj proces. Njima tužba protiv Jugoslavije ne odgovara. Tako je od samo početka. Iz Haga je već krenulo čim smo tužbu predali. Sutradan je tiražni zagrebački dnevni list preko čitave stranice objavio naslov «Jugoslavija će tužiti Hrvatsku!» Dakle, nije im bilo po volji što smo mi tužili agresora, oni plaše čitatelje da će sada Jugoslavija tužiti nas. A to je standardno procesno pravilo retorzije – na tužbu – protutužba. Pa to zna svaki zagorski kverulant.

Detalji

Objavljeno: 28. travnja 2010.

26. travnja u prepunoj dvorani "Hrvatskoga slova" u Zagrebu održana je tribina Hrvatskoga kulturnog vijeća pod nazivom "Tužba protiv Srbije ne smije se povući". Predavači su bili dr. Zvonimir Šeparović i odvjetnik Tomislav Jonjić. U nastavku donosimo izlaganje Tomislava Jonjića koji se koncentrirao na pravne aspekte problematike – objašnjavanje pojma genocida, te perspektivi i izgledima hrvatske tužbe. Izdvajamo: "Jasno je da nitko ne može jamčiti da će Hrvatska u postupku protiv Srbije uspjeti. Ni najkvalitetniji, najneovisniji i najsavjesniji sudac ne će uvijek donijeti zakonitu i pravednu presudu. Treba, dakle, računati i s pokušajima političkog pritiska, i s predrasudama, i sa zabludama i s pogrješkama. Treba računati s time da će pritisci u tom smislu dolaziti ne samo iz Srbije ili iz trećih zemalja: oni će dolaziti i iz Hrvatske, kako pokazuje aktualna kampanja kojom se hoće vladu navesti na povlačenje tužbe. I, kao što vidimo, na čelu te povorke koja zagovara povlačenje tužbe radi «mirenja naroda» i stvaranja uvjeta za «suradnju u regiji», idejni su sljedbenici, a ponekad čak i krvni sljednici onih koji su uvijek davali streljivo u ratu protiv Hrvatske, koji su o Hrvatskoj kovali crne legende i koji se s postojanjem Hrvatske ne mogu pomiriti."

Detalji

Objavljeno: 27. travnja 2010.

Tribina je održana u ponedjeljak, 26. travnja u prepunoj dvorani "Hrvatskoga slova". Predavači su bili dr. Zvonimir Šeparović i odvjetnik Tomislav Jonjić. Na početku izlaganja dr. Šeparović, ministar vanjskih poslova početkom devedesetih i aktualni predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva, ustvrdio je da su neizravne najave oko povlačenja tužbe Hrvatske protiv Srbije za genocid – opasna posla. Genocid se dogodio. Upravo je u Hrvatskoj, kronološki gledano, izvršen prvi zločin genocida u srpskoj agresiji, od Vukovara, Ovčare do Škabrnje, od Baranje do Dubrovnika ubijeno je u Hrvatskoj 15 000 ljudi, a kada se pribroje stradali u BiH – ubijeno je više od 20 000 Hrvata.(hkv)