Što pokazuju prvi Trumpovi potezi?

Već u prvim danima svog mandata novi američki predsjednik Donald Trump povukao je nekoliko važnih poteza, od kojih bismo ovdjeli izdvojili opoziv Transatlantskog investicijskog trgovinskog sporazuma (TTIP) i prestanak financiranja udruga koje podupiru abortus.

O prvim Trumpovim potezima i o tome što oni najavljuju za Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća govore: Zdravko Mršić, Josip Jović, Smiljana Šunde, Domagoj Tomas i Krešimir Kartelo.

Mr. sc. Zdravko Mršić: Trump – prvih sedam, a ne prvih sto dana

Poduzetnik i predsjednik SAD-a Donald Trump u Bijeloj kući jedva je tjedan dana, a već je dobro preinačio način na zdravko mrsic 2koji su SAD vodile svoje poslove. HKV je za ovaj skupni osvrt izlučio samo dva predmeta: povlačenje SAD-a iz Transpacifičkog trgovinskog partnerstva (TTP) i obustavu financiranja međunarodnih udruga („građanskog društva“), koje izvode pobačaje ili koje se zauzimaju za ozakonjenje ili promicanje pobačaja. Međutim, predsjednik Trump preokrenuo i vođenje mnogih drugih američkih saveznih poslova.

Predsjednik Trump je donio mnoge zapovijedi za zaštitu granica i za sprječavanje nezakonitog useljavanja u SAD, koje uključuju ubrzanje dogradnje zida na granici s Meksikom; novačenje 5.000 dodatnih pograničnih agenata; uskraćivanje savezne potpore gradovima, koji skrivaju nezakonite doseljenike; prestanak prakse „hvatanja i puštanja“ nezakonitih useljenika; te stvaranje suradnje među saveznim državama i mjesnim vlastima u suzbijanju nezakonitog useljavanja. Predsjednik je zapovjedio nastavak radova na postavljanju dvaju transameričkih naftovoda, ubrzanje dodjele ekoloških dopuštenje za gradnju te najveću moguću uporabu američkih proizvoda pri gradnji naftovoda. Predsjednik je zaustavio zapošljavanje u državnoj upravi osim u vojnim snagama SAD. Zapovjedio je početak postupka oprezne razgradnje nespretnog i skupog sustava zdravstvena zaštite, nazvanog ObamaCare, s posebnim naglaskom na odgodu uklanjanja odredbi, koje bi moglo štetiti obiteljima, osiguranicima, pacijentima i pružateljima zdravstvenih usluga.

Predsjednik je posjetio Pentagon i objavio „Izvršni memorandum“ o obnovi vojnih snaga SAD uključujući nabavku Trumpnovih zrakoplova, brodova i ostalih ratnih sredstava. Ujedno je objavio obustavu useljavanja u SAD iz islamskih zemalja, koje su izvoznice terorizma. U razgovoru s generalima Predsjednik je zatražio da se uspostavi jedna, prijeka zadaća za konačnu likvidaciju islamskog terorizma umjesto nekoliko „prijekih“ svrha dosadašnje administracije.

Predsjednik je zatražio reviziju nekih skupih i problematičnih postupaka razvoja i nabavke novih zrakoplova i ratnih brodova. U prvom tjednu svoje vladavine Predsjednik se sastao s nekoliko skupina poslodavaca, ali i sa skupinom sindikalnih prvaka iz područja graditeljstva i od njih zatražio da iznesu svoje zamisli o unapređenju infratsrukture. Na sastanku s britanskom premijerkom May izražena je suglasnost da dvije države odustanu od „izvoza revolucije“, kojom su se proizvoljno mijenjali politički sustavi bliskih i dalekih zemalja te nametali politički sustavi koji ne pašu narodima. Predsjednik je u subotu telefonski razgovarao s predsjednicima ili premijerima Rusije, Francuske, Japana, Njemačke i Australije. Otkazan je posjet meksičkog predsjednika Washingtonu, zbog prijepora oko podmirenja izdataka za postavljanje graničnog zida, a predsjednik Trump je najavio reviziju ugovora poznatog pod nazivom NAFTA (Sjevernoamerički ugovor o slobodnoj trgovini), koji je nepovoljan za SAD, ali koji je potpisala i Kanada. Mnogi obavljenog posla i za sto, a ne samo za sedam dana.

Valja dodati da je usred tjedna u Washingtonu održan veleban građanski skup u prilog Životu, na kojemu su govorili potpredsjednik Mike Pence i savjetnica Predsjednika Kellyanne Conway, koji imaju ukupno osmoro djece. Za predsjednika Trumpa se zna da je „pro-life“, jer sam ima petoro djece.

Ipak, urednik naših „zaslonskih novina“ mudro je istaknuo dva predmeta, koja otkrivaju smisao promjena, koje će se TTIPodigrati u SAD i u svijetu preinakom načina uporabe američke države, koja minulih desetljeća nije bila sredstvom američkog naroda. Otkazivanjem TTP-a predsjednik Trump je uzeo američku državu iz ruku nositelja slobodnog, neindustrijskog kapitala, koji se ne želi trajno vezati uz rad i prostor. Pobačeni TTP i nesuđeni TTIP (Transatlantsko trgovinsko i investicijsko partnerstvo) trebali su dovršiti izgradnju najnovijeg svjetskog poretka, koju su vodili predsjednici Bill Clinton i Barack Obama te veliki svećenik liberalizma George Soros, a koji je trebala proglasiti skromna i vlastoljubljiva Hillary Clinton. Povlačenjem SAD iz TTP-a Trump je izbavio ne samo svijet, nego i SAD iz novog poretkovnog kaosa, koji su domislili nositelji slobodnog kapitala. (Umjesto opće imenice „kapital“ Donald Trump rabi vlastito ime „Washington“.)

Smisao povlačenja iz TTP-a je prenošenje nastavka postupka globalizacije iz ruku kapitala i korporacija u ovlast naroda, životnih zajednica i država kao dvorkinja životnih zajednica. Umjesto svjetskog slobodnog tržišta, kojemu su slobodu trebali jamčiti TTP i TTIP, uređenje svjetskog poslovanja pripast će mreži suradnje suverenih naroda. Odustajanjem od TTP-a predsjednik Trump vraća i SAD njihovu gospodarsku, prostornu i zakonodavnu suverenost. Dosadašnje upletanje međunarodnih konvencija u zakonodavstvo suverenih“ država bilo je prevršilo svaku mjeru. (Stoga je Predsjednik najavio ozbiljno smanjenje američke dragovoljne potpore UN.)

Valja imati na umu, da je minulih par godina međunarodna razmjena prestala biti važan čimbenik svjetskog globalizacijaPoticajUkupno gledano, u potezima početnog tjedna nove vladavine Bijelom kućom vidim poticaj svim ljudima i narodima svijeta da sa svojih očiju skinu mrenu laži i da iz svojih umova odnosno iz svoje skupne svijesti uklone zabludu liberalizma, po kojima ljudi mogu i moraju namicati dobrobiti samo međusobnim nadmetanjem u areni tržišta, a nikako uzajamnom suradnjom životnih zajednica u svjetskoj mreži suradnje.gospodarstva i da će rast gospodarstva odsad prvobitno ovisiti o domišljatosti i poduzetnosti naroda u smišljanju i pravljenju odnosno pružanju proizvoda i usluga. Globalizacija nosi neizvjesnost narodima i ljudima ne stoga što njome upravljaju kapital, kapitalisti, korporacije i tržište, nego stoga što ti upravljači ne žele i ne mogu nositi odgovornost za ljude, narode, okoliš i klimu te za očuvanje Života općenito.

Drugi ponuđeni predmet odnosi se na očuvanje nerođenih ljudskih života. U zemljama bijelog čovjeka, koji je za svojeg gospodara bio prihvatio kapital, zagovara se prekid trudnoće žena i djevojaka kao čin slobode osobe i volje. S druge strane, zagovara se i provodi u zbilji doseljavanje u države bijelog čovjeka življa, koji njeguje arhaične mjesne i povijesne sustave uvjerenja, koji čine mješovito pučanstvo brojnih europskih zemalja nekopatibilnim. Za takvo filozofiju, strategiju, politiku i praksu kapitala može se reći da je jednaka genocidu, a u najmanju ruku da je po učincima jednaka eugenici. Postupno se etnički čiste jedni narodi da bi se na njihovo mjesto naselio drugi živalj, koji se nikad neće konstituirati kao narod te koji nikad neće moći postati uporištem borbe protiv kapitala i sredstvom rušenja vladavine kapitala, kao što će to opet biti europski i američki narod. Europski narodi su to posebno pokazali u brojnim nacionalnim revolucijama u prvoj polovici dvadesetog stoljeća, a Nijemci i Japanci i u Mrsic knjigadrugoj polovici devetnaestog stoljeća. Kapital treba vezati uz rad i prostor te ga tako učiniti odgovornim za očuvanje Života.

Ukupno gledano, u potezima početnog tjedna nove vladavine Bijelom kućom vidim poticaj svim ljudima i narodima svijeta da sa svojih očiju skinu mrenu laži i da iz svojih umova odnosno iz svoje skupne svijesti uklone zabludu liberalizma, po kojima ljudi mogu i moraju namicati dobrobiti samo međusobnim nadmetanjem u areni tržišta, a nikako uzajamnom suradnjom životnih zajednica u svjetskoj mreži suradnje.

Postupno dolazi vrijeme u kojemu će pripadnici vrste Homo sapiens živjeti u istini i radu, ali oni sami moraju izgraditi skupnu svijest vrste i moraju se prihvati skupnog posla prilagodbe okolnostima koje vrsta sama mijenja.

P. S. Dan 29. siječnja ove godine je deseta obljetnica predavanja koje sam u Europskom domu u Zagrebu održao pod naslovom „Globalizacija i gospodarski nacionalizam“. Iz tog predavanja do ljeta 2007. godine, prije izbijanja Velike recesije, nastala je knjiga istog naslova, za koju kažu da je dobro pogodila budući politički, gospodarski i idejni razvitak svijeta.

Josip Jović: Trump misli ozbiljno

Prvi potezi novog američkog predsjednika prije svega pokazuju kako se on u predizbornoj kampanji nije šalio. JovićRaskidanjem globalnih trgovinskih sporazuma, koje je vjerojatno sam SAD inicirao, Trump želi zaštiti američko gospodarstvo od sve jače konkurencije, prvenstveno iz Kine, Japana, i EU predvođene Njemačkom, što s druge stane govori o krizi i slabljenju konkurentnosti američkog gospodarstva. U tom svjetlu, mislim, treba gledati i na negativan stav prema EU. No, to neće značiti izolacionizam, već razvijanje odgovarajućih bilateralnih odnosa s pojedinim zemljama. U političkom smislu možemo govoriti o povratku koncepciji suverenih nacija i država, u čemu i Hrvatska mora gledati i vidjeti svoju prigodu i putokaz.

Svakako je važan potez gradnje zida prema Meksiku, iako to nije odveć simpatično, kao i zabrana ulaska emigranata iz određenih AbortusPrestanak podupiranja udruga koje propagiraju abortus treba shvatiti kao povratak kršćanskim vrijednostima na kojima je SAD izgrađen, nasuprot relativizmu po kojemu je i zločin prihvatljiv ako je „koristan“ te koji prijeti moralnim samouništenjem ne samo američkog društva, već cijele zapadne civilizacije.muslimanskih zemalja, što opet nije bez razloga. Preveliki broj useljenika iz tih dijelova svijeta donosi, što je i Europa bolno iskusila, opasnost od terorizma, ali od kulturnog rastakanja nacije. Vrlo jasno Trump u islamskom fundamentalizmu vidi najveći opasnost ne samo za Ameriku, nego i za cijeli svijet. Otuda jače veze s Izraelom nego Dijetešto ih je imao njegov prethodnik i želja za poboljšanjem odnosa s Rusijom, koja SAD-u nije neka trgovačka konkurencija.

Naravno, kad je Rusija u pitanju Trump mora biti oprezan. Postoji opasnost da se američko popuštanje shvati kao slabost i iskoristi za nastavak Putinove agresivne politike prema susjedima i još dalje prema nama, prema Balkanu. No, držim kako NATO neće doći u pitanje, američki predsjednik će samo inzistirati na nešto drugačijim odnosima unutar njega.

Prestanak podupiranja udruga koje propagiraju abortus treba shvatiti kao povratak kršćanskim vrijednostima na kojima je SAD izgrađen, nasuprot relativizmu po kojemu je i zločin prihvatljiv ako je „koristan“ te koji prijeti moralnim samouništenjem ne samo američkog društva, već cijele zapadne civilizacije.

Prema onome čemu smjera Donald Trump ima i biti će puno otpora i u zemlji i izvan nje. Tu su naravno interesne skupine, koje ne prežu baš ni pred čim i ni pred bilo kojim sredstvima, aktivističke grupe za pritisak, ideologije i ideolozi globalizma, određene svjetske realnosti, itd. U svakom slučaju biti će zanimljivo.

Smiljana Šunde: Trump je vjerodostojan

Mjesecima se nisam mogla oteti dojmu da se referendumska 2013. ponavlja u Americi 2016. godine: na isti su način U ima obiteljisvi mediji u Hrvatskoj tvrdili da je referendum o braku i obitelji protuzakonit, da narušava mnoge civilizacijske tekovine kao što su ljudska prava, da ovo ... da ono ... Izrugivali su se organizatorima, tužakali ih, nastojali spriječiti volontere, sve sezakonski (?) poduzimalo da se gotovo danomice poveća broj potrebnih glasova za pozitivan ishod referenduma, a nije to bila i jedina prepreka. Sve ankete su pokazivale da će referendum završiti krahom, svi (pre)glasni političari i estradnjaci u Hrvatskoj mjesecima su pozivali na glasovanje protiv, a jedan od njih - slučajno tada i na mjestu predsjednika Hrvatske, na sam dan referenduma vrištao je s naslovnih stranica dnevnih novina na kioscima „Ja sam protiv. A vi?“

Pa ipak - nisu uspjeli.

Isto, posve isto bilo je u Americi, velikoj zemlji stare demokracije. Donalda Trumpa najprije nitko nije uzimao ozbiljno, VjerodostojanSve ono što predsjednik Trump do sada govori i radi, a radi što je obećavao i vjerodostojan je - podržavam i veseli me. Ta nije li logično da nam je prvo i osnovno okrenuti se sebi - najprije urediti sebe i svoju kuću? Što je loše u okrenutosti sebi, što je loše ako odlučimo prestati raditi u korist vlastite štete? Kako ćemo spoznavati, poštovati i voljeti bilo koga drugoga, ako ne poznajemo i ne poštujemo sebe?a onda, kad se već moglo naslutiti da bi ishod predsjedničkih izbora mogao biti drukčiji no što je planirano, počela su omalovažavanja, podmetanja, izrugivanja, tužakanja. Ankete mu nisu davale ni najmanje šanse. Vladari medija mijesili su javno mišljenje najvještije što su mogli, lagali, prevrtali, obrtali, opet mijesili, pozivali u pomoć istomišljenike iz Europe, plaćali im (i još to čine) da bi prosvjedovali ... i sve tako. Na kraju napadali izborni zakon koji je, eto, dosad bio savršen, ali odjednom je zakon loš i „pogoduje“ novoizabranom Predsjedniku. I pokušavaju rušiti - i zakon i Predsjednika.

Ipak - bezuspješno.

Predsjednik SAD-a Donald Trump nije spasitelj svijeta, ali da je dobro što se konačno pojavio netko takav, netko tko orbanće brod pokrpati i skrenuti ga da ne udari u santu leda- dobro je. Čak izvrsno! Jer on je predsjednik najjače svjetske sile. A što god mi govorili i kako god ocjenjivali današnju ulogu Amerike u našim društvima, ne možemo zanijekati: kad se Amerika prehladi, cijeli svijet kiše. Ali tako je i s ozdravljenjem i prestajanjem kihanja.

Sve ono što predsjednik Trump do sada govori i radi, a radi što je obećavao i vjerodostojan je - podržavam i veseli me. Ta nije li logično da nam je prvo i osnovno okrenuti se sebi - najprije urediti sebe i svoju kuću? Što je loše u okrenutosti sebi, što je loše ako odlučimo prestati raditi u korist vlastite štete? Kako ćemo spoznavati, poštovati i voljeti bilo koga drugoga, ako ne poznajemo i ne poštujemo sebe?

Dakle, da Tramp, da Orban, da svima sličnima, koji iznad svega poštuju narod i državu kojoj su na čelu, koji poštuju prirodni poredak stvari, koji se zalažu za ljudsko dostojanstvo i pravo najslabijih, koji su za život. Konačno!

Bicikl, kako god lijep i skupocjen i savršen bio, već desetljećima nije prestajao padati. Predsjednik Trump sada okreće smjer biciklu. A zagovornici buke, halabuke i izokrenutih vrijednosti bit će još bučniji. Kao i onaj koji od jada i bijesana kraju mlati repom.Drugo mu ne preostaje.

Dr. sc. Domagoj Tomas: Sadržajni diskontinuitet u odnosu na prethodnike

Prema prvim potezima Donalda Trumpa, čini se da bi njegov mandat mogao nakon dugo vremena mogao biti prvi Domagoj TomasEkonomijaUvjeren sam da će se Trump držati i jednoga bitnoga kontinuiteta u sferi ekonomije. Unatoč kampanji obilježenoj diskursom bliskim nezadovoljnom američkom radništvu i naglašenoj anti-establishment retorici, koja ga je vjerojatno pogurala prema pobjedi, Trumpa se teško može smatrati oponentom globalističko-konzumerističkog obrasca te bankarsko-korporativnih oligarhija koje drmaju svjetskim gospodarstvomobilježen istinskim sadržajnim diskontinuitetom u odnosu na prethodnika, jer se u posljednjih 25 godina diferencijacija uglavnom svodila na deklarativne razlike ili kozmetičke promjene na unutarnjem planu, dok bi vanjskopolitička paradigma SAD-a ostajala ista. Zajednički cilj na međunarodnoj razini predstavljalo je održavanje uloge globalne supersile i svjetskog policajca u okviru unipolarnoga poretka svijeta, nastaloga na ruševinama odavno prevladane hladnoratovske blokovske podjele. Međutim, unipolarni poredak je na izdisaju, a u okviru multipolarnog svijeta izranjaju ruski euroazijski koncept, moćna Kina pa i neke druge rastuće sile koje se mogu pretvoriti u globalno utjecajne igrače.

Najavljena mogućnost olakšavanja odnosa s Rusijom na tragu je novoga vanjskopolitičkog zaokreta SAD-a, koji bi se mogao odraziti i na naš srednjoeuropski prostor, odnosno uspravnicu Baltik-Jadran, ali i na blisko susjedstvo, posebice Bosnu i Hercegovinu. Ondje su Hrvati godinama trpjeli političke posljedice nerazumijevanja i eksperimentiranja američke administracije, koja je praktički pogodovala ciljevima bošnjačke političke elite za ostvarenjem dominacije nad malobrojnijim Hrvatima te pretvaranjem Federacije BIH u de facto bošnjački entitet. Ispunjavanje predizbornih obećanja te iskazana odlučnost u prvim danima Trumpova mandata daju naslutiti da bi se nešto ipak moglo promijeniti i u tom smislu, no teško je očekivati da će se mnogo toga dogoditi nabrzinu, preko noći.

Osim navedenih osvježenja, uvjeren sam da će se Trump držati i jednoga bitnoga kontinuiteta u sferi ekonomije. Unatoč kampanji obilježenoj diskursom bliskim nezadovoljnom američkom radništvu i naglašenoj anti-establishment retorici, koja ga je vjerojatno pogurala prema pobjedi, Trumpa se teško može smatrati oponentom globalističko-konzumerističkog obrasca te bankarsko-korporativnih oligarhija koje drmaju svjetskim gospodarstvom.

Krešimir Kartelo: Predanost idealima

Donald Trump ispunjava predizborna obećanja u prvim danima mandata. S jedne strane to pokazuje predanost KarteloSintezaNije Trump prvi političar koji pokušava sintetizirati partikularizam i tradicionalno vrjednovanje, ali je najznačajniji s obzirom na silu koju predstavlja. Kao pripadniku oboljelog naroda, ali ne i izgubljenog slučaja, nadam se kako ne ćemo ostati u nemilosti sekundarnih američkih, europskih, pa i domaćih birokrata, već kako ćemo se znati na vrijeme znati pozicionirati te svrstati uz bok novim političkim trendmakerima.idealima koje je zagovarao i endemično odgovoran pristup prema biračima, a s druge strane povećava interes za idućim potezima u preostalim godinama svojeg predsjedničkog mandata. Raskid transpacifičkog svakako pokazuje da bi Trump mogao učiniti isto i s transatlanstkim „partnerstvom“ i to u velikoj mjeri pokazuje kako Trump doista u svim prvim potezima pokazuje dosljednu odanost idealu političkog partikularizma.

U svjetlu filozofskih rasprava koje stoljećima traju – čini se kako se konačno pojavio globalni antiniotik za Francusku revoluciju. Plodovi Francuske revolucije metastazirali su čovječanstvom i očito su dosegli svoj klimaks. Čovječanstvo teži povratcima na temeljne vrijednosti, a Trump se i u tom pogledu ističe kao avangarda.

Nije Trump prvi političar koji pokušava sintetizirati partikularizam i tradicionalno vrjednovanje, ali je najznačajniji s obzirom na silu koju predstavlja. Kao pripadniku oboljelog naroda, ali ne i izgubljenog slučaja, nadam se kako ne ćemo ostati u nemilosti sekundarnih američkih, europskih, pa i domaćih birokrata, već kako ćemo se znati na vrijeme znati pozicionirati te svrstati uz bok novim političkim trendmakerima.

Davor Dijanović

 

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Uto, 17-09-2019, 22:25:41

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.