Hrvatska i svijet u 2017. godini

Iza nas je 2016. godina koja je bila prilično turbulentna na unutrašnjem političkom planu, ali i Geopolitikana široj geopolitičkoj razini, gdje je dovoljno podsjetiti na Brexit i na izbor Trumpa za američkog predsjednika. Ove godine Velika Britanija trebala bi istupiti iz Europske unije (EU), a svima je još uvijek nepoznato kakvu će politiku afirmirati Trump. U nekoliko europskih država očekuju nas predsjednički i parlamentarni izbori koji bi mogli utjecati na politiku iznimno bitnih članica EU (npr. Njemačka i Francuska). U susjednoj BiH, drugoj državi hrvatskog naroda, sve se više prelamaju utjecaji SAD-a, Rusije, Turske, ali i arapskih zemalja. Prema izvješću austrijske obavještajne službe milijuni migranata iz Afrike imaju namjeru doći u Europu, a rješenje pitanja ISIL-a – unatoč uspjesima sirijske vojske - još uvijek nije na dogledu. Pored toga, realno je za očekivati daljnje terorističke napade diljem europskih zemalja.

Svoje viđenje ove problematike za Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća daju: mr. sc. Zdravko Mršić, prof. dr. sc. Denis K. Sunko, Zoran Vukman, Krešimir Kartelo, Mario Tomas i Pero Kovačević.

Mr. sc. Zdravko Mršić: Godina 2017. – početak razdoblja politike

Vrijeme od Hladnog rata bilo je razdoblje gospodstva kapitala i tehnologije nad tržištem i posljedično nad Zdravko Mrsicgospodarstvima te nad geopolitikom, društvima, državama, narodima i životnim prostorima. Tijekom minulog razdoblja kapital je nastojao u svijet unijeti svoj red, koji bi omogućio njegovo daljnje nakupljanje i jačanje te uspostavu njegova potpunoga svjetskog monopola nad politikom. Ipak, budući da kapital ne može ni silom tržišta upravljati politikom, zaštitom i brojnim sustavima uvjerenja, nastojanje za uspostavu posebne vrste reda donijelo je posvemašnji svjetski politički, gospodarski, sigurnosni i kulturni kaos.

U spomenutom razdoblju osim trećega američkog pokušaja – prvi je bio domislio Woodrow Wilson, a drugi Franklin D. Roosevelt – da u ime svjetskog, kozmopolitskog slobodnog kapitala uspostavi svjetsku hegemoniju u svijetu se dogodilo i to: da su putem kapitala i korporacija te posebno putem digitalne tehnologije hiperglobalizirani ne samo svjetsko poslovanje, nego i vrsta Homo sapiens.

Kina kao najmnogoljudnija zemlja svijeta stupila je prvi put u povijesti na svjetsku političku pozornicu. Došlo je do prevage kopna nad morem. Dogovorom država, a ne nastojanjem korporacija postavlja seKinaeurazijska infrastruktura za prijevoz sirovina i industrijskih proizvoda te za prijenos energije i energenata. Došlo je do suočenja, okršaja i uzajamne relativizacije endemnih sustava uvjerenja. Međudržavni ratovi zamijenjeni su poticanim ratovima unutar država, sračunatim na PreispitivanjePrestanak američkog gospodstva nad svijetom i slom poretka koji je po američkim pravilima bio uspostavljen poslije BrexitDrugoga svjetskog rata navodi narode da pretresu pitanje uloge države u nizu područja ljudskog djelovanja, od gospodarstva do brige za okoliš, nacionalne zaštite te do položaja i uloge pojedinaca u društvima, koja se brzo mijenjaju. Uloga države postaje sve važnijom, jer buran razvitak tehnologije – digitalne, molekularne i financijske – vodi slabljenu društvene kohezije, stvara ozbiljne prijepore unutar životnih zajednica i ugrožava unutarnju sigurnost zemalja.prestanak politike i slabljenje države. Migracije su primile mjeru seobe naroda. Sve su češće i snažnije krajnje klimatske pojave, a stanje okoliša postalo je uzbunjujućim.

Rast međunarodne trgovine nije više presudan čimbenik rasta svjetskog gospodarstva, koje sve više počiva na poduzetnosti naroda u smišljanju i pravljenju novih proizvoda i usluga. Ujedinjena Kraljevina istupa iz Europske unije. Na predsjedničkim izborima u SAD prošle godine pobijedio je alternativni i uistinu protivstranački kandidat. Države, što je dobro, zanemaruju svjetske trgovinske konvencije i izravnim ugovorima uspostavljaju strategijsku gospodarsku suradnju.

Iako je u par minulih desetljeća upravo kapital globalizirao poslovanje i vrstu Homo sapiens, globalizacija poslovanja Trumpdonijela je novu prostornu razdiobu svjetskog prihoda i bogatstva, a time i novu razdiobu političkog i vojnog utjecaja. Svijet postaje politički ujednačenijim. Za minulu godinu može se s pravom reći da je diljem svijeta i posebice u SAD donijela uviđanje da se razdoblje američke geopolitičke i geoekonomske dominacije nad svijetom primiče kraju. To su posebice pokazali udarci koje su podnijele SAD, kao što su financijska kriza 2008. godine, Arapsko proljeće i slom američke politike u Južnoj Aziji te rast u razvijenom svijetu utjecaja alternativnih političkih stranaka, narodnjaštva i regionalnih nacionalističkih političkih stranaka. Za kapital je posebno razoran bio poraz medijskog sustava, koji se obrukao u kampanjama za Brexit i za predsjedničke izbore u SAD.

Prestanak američkog gospodstva nad svijetom i slom poretka koji je po američkim pravilima bio uspostavljen poslije BrexitDrugoga svjetskog rata navodi narode da pretresu pitanje uloge države u nizu područja ljudskog djelovanja, od gospodarstva do brige za okoliš, nacionalne zaštite te do položaja i uloge pojedinaca u društvima, koja se brzo mijenjaju. Uloga države postaje sve važnijom, jer buran razvitak tehnologije – digitalne, molekularne i financijske – vodi slabljenu društvene kohezije, stvara ozbiljne prijepore unutar životnih zajednica i ugrožava unutarnju sigurnost zemalja.

Otvaranje i oslobođenje svijeta nameće životnim zajednicama ili narodima potrebu bavljenja politikom, unutarnjom i vanjskom. Pobačaj gospodstva kapitala nad svijetom, koji je izazvan prestankom poslijeratnog reda, stvara globalnu političku prazninu, koju će narodi morati ispuniti svojom politikom i geopolitikom. Suradnja među suverenim državama, koje trebaju biti dvorkinje svojih političkih zajednica, velika je novost u svijetu. Države su bile pretvorene u dijelove svjetskog tržišta, koje nije dopuštalo upletanje država u gospodarstvo. One su bile srozane na mjesne zaštitarke dijelova svjetskog slobodnog tržišta.

Potreba uspostave krepke suradnje među suverenim državama u otvorenom svijetu bez američke hegemonije PolitikaOd preranog odlaska Franje Tuđmana Hrvatska ne zna za politiku – ni za unutarnju ni za vanjsku. Ljudi koji u Hrvatskoj zauzimaju položaje vlasti već dva desetljeća služe kao zaštitari hrvatskog dijela svjetskog tržišta. Hrvatska je od zakazivanja parlamentarnih izbora 2015. godine do jučer bila bez vlade, a sad ima virtualnu, medijsku vladu. Imala vladu ili ne imala Hrvatska je na istomu, jer u njoj nema politike. Možda nije previše očekivati, da u sadašnjem svjetskom političkom buđenju hrvatski ljudi vlasti uvide, da u Hrvatskoj uopće nema politike i da bi se u Hrvatskoj netko osim njezine srpske manjine trebao baviti politikom.posebno će biti tegobna za članice EU, koje su podnosile dvoslojnu hegemoniju Bruxellesa i Washingtona. Ipak, najteža geopolitička zadaća stoji pred SAD, koje prestaju biti hegemonom. Moglo bi se kazati, da su američki glasači, koji su za predsjednika izabrali politički neuvježbanog čovjeka, uvidjeli potrebu da SAD za sebe proberu novu geopolitičku, geoekonomsku, vojnostrategijsku, sigurnosnu i kulturnu ulogu u svijetu. SAD će se morati navikavati na suradnju s ostalim suverenim državama svijeta, a SAD od takve suradnje mogu dobiti više, nego ikoja druga država: SAD imaju jako gospodarstvo, obilje kapitala, prirodno blago, vrhunsku znanost i tehnologiju, organizacijsku sposobnost i ljudsko bogatstvo, golem zemljopisni prostor, koji ima dobru prirodnu zaštitu te mogućnost privlačenja najsposobnijih i najbolje obrazovanih mladih ljudi svijeta da žive u SAD.

Sve suverene države svijeta i njihove vlasti suočavaju se s izazovima, koje nemilice dobacuju globalizacija poslovanja Svijeti vrste Homo sapiens, ali jednako i nezaustavljive tehnološke inovacije, koje često stvaraju prave poremećaje u životnim zajednicama. Sve se države moraju pozabaviti životnim pitanjima kao što su: što i koliko komu pripada u životnoj zajednici; financijska nemoć države uz istovremeno povećane obveze; očuvanje ili stvaranje narodne demokracije; suzbijanje i likvidacija terorizma; iskorjenjivanje siromaštva; obrazovanje i zapošljavanje ljudi; stvaranje sustava uvjerenja primjerenog globalnosti vrste; uviđanje različitosti vrijednosti i interesa među državama i narodima; zdušno uključivanje vlastitih ljudi u promicanje skupnih probitaka; te drugo. Sve nacionalne vlasti čeka teška zadaća nalaženja prave ravnoteže suradnje i nadmetanja među državama. Nijedna zemlja ne može ispuniti očekivanja vlastite životne zajednice samo temeljem vlastite gospodarske snage, bez uključenja u svjetsku mrežu suradnje, bez uzajamnosti i bez vladanja istim obavijestima. Ukratko, suverene države i njihove vlasti morat će se baviti politikom.

Od preranog odlaska Franje Tuđmana Hrvatska ne zna za politiku – ni za unutarnju ni za vanjsku. Ljudi koji u Hrvatskoj zauzimaju položaje vlasti već dva desetljeća služe kao zaštitari hrvatskog dijela svjetskog tržišta. Hrvatska je od zakazivanja parlamentarnih izbora 2015. godine do jučer bila bez vlade, a sad ima virtualnu, medijsku vladu. Imala vladu ili ne imala Hrvatska je na istomu, jer u njoj nema politike. Možda nije previše očekivati, da u sadašnjem svjetskom političkom buđenju hrvatski ljudi vlasti uvide, da u Hrvatskoj uopće nema politike i da bi se u Hrvatskoj netko osim njezine srpske manjine trebao baviti politikom.

D. K. Sunko: O tempora, o mores - što se dogodilo 2016. godine?

Događaji koji su obilježili 2016. godinu bili su takve naravi da bi se i najflegmatičniji promatrač mogao pitati, što je 2017uopće u ljudskoj povijesti ostalo od onoga pridjeva koji se nekad rutinski pripisivao svakoj godini: godina Gospodnja. Doista, kao da se posvuda uzdižu ljudi i pokreti za koje smo mislili da su odavno nestali u okviru neke prošle pobjede Dobra nad Zlim, pa je li to bila pobjeda saveznika u 2. svjetskom ratu, ili možda pad komunizma, ili nešto treće, tko bi ga znao, ali u svakom slučaju nešto u prošlosti, a prošlo je valjda i svršeno, ili možda nije?

Ponekad jest, ponekad nije, reći će filozof. Fizičar, kao što je autor ovih redaka, ima sliku za to. To je slika faznog prijelaza. Voda se smrzava na nula stupnjeva, i možemo gledati smrzavanje i odmrzavanje koliko hoćemo, samo treba mijenjati temperaturu gore-dolje. Prijelaz koji se dogodio u Sjedinjenim državama izborom Donalda Trumpa, i u Ujedinjenom kraljevstvu pobjedom Brexit opcije, u fizici se zove prijelaz red-nered. U mjedi, mješavini bakra i cinka, ponekad je svaki atom bakra uredno okružen atomima cinka, a ponekad nije, nego imamo nasumičnu mješavinu. Što će od toga biti, ovisi o temperaturi.

Što je temperatura u ljudskom društvu? To je, izgleda, brzina rasta ekonomije. Vrući ekonomski rast od nekoliko posto godišnje dugoročno je neodrživ. Mi smo se navikli na njega jer se svijet cijelom drugom polovinom dvadesetog stoljeća oporavljao od dva svjetska rata. Možda je jedino prethodno razdoblje takvog rasta bilo u četrnaestom stoljeću, nakon što je Geopolitika2Europa izgubila trećinu stanovništva u epidemiji kuge. Razdoblja ubrzanog rasta, povijesno gledano, nisu normalna. Hladna razdoblja sporog rasta zahtijevaju red.

Kad je rast brz, lako je sakriti nered. Čak i komunizam izgleda uspješno: grade se društveni stanovi, svi su zaposleni. Moglo bi se reći da je upravo pad komunizma oko 1990. godine obilježio kraj razdoblja kad su se sve društvene i političke dileme mogle odlagati na račun budućeg rasta. Ekonomski manje učinkovit sustav je to prvi osjetio, i izdahnuo kao kanarinac u rudniku. Sad si zamislimo rudare kako se vesele da je kanarinac konačno krepao, jer ih je nerviralo cvrkutanje. Točno su se tako ponijeli zapadni političari, posebno oni koji su potrebu da se parira socijalnom narativu komunizma doživljavali kao nepotrebno opterećenje ekonomskom liberalizmu. Tako se potratilo dvadesetak godina, dok usporavanje rasta nije "došlo glave" i zapadnim ekonomijama.

Godina 2016. je godina prve žetve ove sjetve. Sijala se laž, a požnjeo se nered. Laž je da ekonomski odnosi sami mogu regulirati društvena i politička pitanja. Laž je i da je to tvrdio Milton Friedman, na kojega se neoliberali vole pozivati. Naprotiv, u njegovim se radovima podrazumijeva da će država svojom autonomnom aktivnošću, prije svega MehanizamNema mehanizma koji će sam od sebe osigurati vrijednosti, ni u politici ni u ekonomiji. U tom problemu se krije i rješenje, kako za Europu tako i za Hrvatsku. Isto kao što je komunizam prvi pao na usporavanju rasta, jer je bio ekonomski najneefikasniji, tako je neoliberalizam prvo prešao u nered u Americi, jer je ekonomski najefikasnija. Prijelaz iz reda u nered se u oba slučaja manifestira masivnim, strukturnim konfliktima interesa ljudi na vlasti. Europski kontinent će u tom prijelazu kasniti, a dodatno je dobio vremena Brexitom, jer je prisustvo Engleske trajno unosilo nered u političke odnose unutar Europske unije, posebno između Njemačke i Francuske. Dakle prostor za djelovanje postoji, samo je pitanje kako ne potratiti vrijeme.zakonima, povući crtu preko koje privatni poduzetnici ne mogu prelaziti. Ne može se miješanje vina s vodom proglasiti inovacijom! Tako je autonomna aktivnost države uvijek i svugdje utemeljena na određenom sustavu vrijednosti, nad čijom realizacijom bdije politička klasa, kao osnovnim opravdanjem vlastite egzistencije. U Hamurabijevom zakoniku čitamo: "Da jaki ne povrjeđuju slabe, da zaštitim udove i siročad, ja sam u gradu Babilonu ... stavio svoje predragocjene riječi u kamen ...".

Tko je sijao laž, kome odgovara nered? Oni koji su preuzeli ulogu političke klase, iako joj po svojem osnovnom umišljaju ne pripadaju, jer ne osjećaju odgovornost prema drugima. Njima je svaki njihov sljedbenik plijen, kojeg bi Barack Obamabilo glupo ne oplijeniti, kad im vjeruje. Laž privlači plijen, a u neredu se zametnu tragovi. To je osnovni mehanizam kako Brexita, tako i posljednjih predsjedničkih izbora u Americi: reci bilo što da dobiješ što hoćeš, a poslije tvrdi da to nisi rekao, ili da su te krivo shvatili. Na svako spominjanje odgovornosti uzvrati uvrijeđenošću ili vrijeđanjem, najbolje obojem. Pri tome se drži kao da ne znaš nabrojati do tri.

Kako su mnogi komentatori primijetili, ni u političkoj sferi se nered ne pravi od jučer. Mnogi su olakšali put do ovakve 2016. Da se zadržim samo na američkim predsjednicima: Ronald Reagan, koji je prvi rekao "država je uvijek problem, nikad rješenje". George Bush stariji, koji je u prvom zaljevskom ratu pozvao Kurde na pobunu, pa onda pustio iračku Republikansku gardu iz obruča, pa onda dva tjedna tvrdio da ne vidi kako ona ubija 50.000 Kurda. Bill Clinton, koji je skandalom s Monicom Lewinsky potvrdio najvulgarnije predodžbe o tome što političari rade iza zatvorenih vrata. George Bush mlađi, koji je išao u drugi zaljevski rat bez i jednog racionalnog razloga osim da njegovi prijatelji napune džepove. NajvažnijeNajvažnije je da obrađujemo svoj vrt: nitko ne može spriječiti hrvatsku vladu da vuče prosvijećene poteze i u nekom drugom sektoru osim turizma. Borba protiv zla počinje ispravnim imenovanjem stvari, govorili su skolastici, a nered i zlo je njima bilo isto. Kako ispravno imenovati razvoj događaja u Bosni, a kako kurikularnu reformu? Koliko se rano ispravno imenuju stvari, toliko ima vremena za djelovanjeBarack Obama, koji je dobio najširi mogući mandat da deklintonizira Demokratsku stranku, pa ju je umjesto toga reklintonizirao.

Ali zašto, zavapit će dobronamjerni promatrač. Zašto uspijeva što očito ne valja, a ne uspijeva što bi moralo valjati? Odgovor je imao već Thomas Jefferson, onog ljeta kad se pisao američki ustav. "Ako predsjedniku dozvolite reizbor, imate ćete kralja, a ne predsjednika." Jeffersonov "kralj" je vladar koji gleda samo svoj interes, a "predsjednik" onaj koji služi narodu. Fizičar to ovako tumači: najduži poslovni ciklus iznosi oko deset godina, jer toliko treba da se isplati kupovina poduzeća (proizvodnog, ne internetskog). Politički ciklus iznosi pedeset godina u feudalizmu, jer toliko treba da se vlast prenese na unuke, a četiri godine u demokraciji sa reizborima. Zato u feudalizmu dominira politička klasa nad poslovnom, a u modernim demokracijama je obrnuto, dokle god svi samo slijede svoj interes. Kad vrijednosti nema, pitanje se svodi na to tko gleda one druge kako dolaze i odlaze.

Nema mehanizma koji će sam od sebe osigurati vrijednosti, ni u politici ni u ekonomiji. U tom problemu se krije i rješenje, kako za Europu tako i za Hrvatsku. Isto kao što je komunizam prvi pao na usporavanju rasta, jer je bio ekonomski najneefikasniji, tako je neoliberalizam prvo prešao u nered u Americi, jer je ekonomski najefikasnija. Prijelaz iz reda u nered se u oba slučaja manifestira masivnim, strukturnim konfliktima interesa ljudi na vlasti. Europski kontinent će u tom prijelazu kasniti, a dodatno je dobio vremena Brexitom, jer je prisustvo Engleske trajno unosilo nered u političke odnose unutar Europske unije, posebno između Njemačke i Francuske. Dakle prostor za djelovanje postoji, samo je pitanje kako ne potratiti vrijeme. Najvažnije je da obrađujemo svoj vrt: nitko ne može spriječiti hrvatsku vladu da vuče prosvijećene poteze i u nekom drugom sektoru osim turizma. Borba protiv zla počinje ispravnim imenovanjem stvari, govorili su skolastici, a nered i zlo je njima bilo isto. Kako ispravno imenovati razvoj događaja u Bosni, a kako kurikularnu reformu? Koliko se rano ispravno imenuju stvari, toliko ima vremena za djelovanje. Onda, možda, strukturni nered iz 2016. prođe prije nego do nas dođe. No vremena je malo, jer zima dolazi, i ne zna se koliko će ovaj put trajati.

Z. Vukman: Bojim se sirizacije Bosne i Hercegovine

Nezahvalno je ulaziti u neka futuristička gatanja vezano uz globalnu svjetsku situaciju, ali ću se ipak usuditi navesti Vukmannekoliko svojih provokativnih pretpostavki. Provokativnih u tom smislu da provociraju na oprez, dublje promišljanje stvari, jer koliko god bile apokaliptične nisu daleko od mogućih raspleta. Prvo, puno toga u svijetu ovisit će o unutarnjo-političkoj i društvenoj situaciji u SAD-u. Očito je da postoji vrlo snažna anglosaksonska obavještajna struja u samoj Americi i Britaniji koja želi srušiti Trumpa. Ukoliko se to dogodi, SAD-u će se dogoditi ono što Amerika već desetljećima izvozi po svijetu kao svoj najveći izvozni proizvod: nemiri i građanski ratovi. Ona je već sada u stanju mentalnog i političkog građanskog rata.

Zapamtite ovo: u 2017. mogao bi joj se dogoditi i stvarni, konkretni, oružani rasni i socijalni građanski rat. Ako ne baš rat, onda niz kaosa i građanskih nemira. Amerika nikad nije bila ranjivija i dugoročno ona je u silaznoj putanji kao vodeća globalna sila. Neće biti u stanju suprotstaviti se euroazijskoj ruskoj agendi niti Kini s kojom je Trump već otvorio bojišnicu, dok ga anglosaksonski establishment pokušava natjerati da se vrati američkoj liniji provociranja Rusije na rat u Europi, na otvaranje „istočnog fronta“ prema kojemu bi ukrajinski građanski rat bio dječja igrarija.

Jedna od ozbiljnih neuralgičnih točaka mogla bi biti BiH. Najviše se bojim sirizacije Bosne. To bi bila posljedica BiHdugoročne daytonske američko-engleske politike koju 2017.U svakom slučaju, mislim da će 2017.g globalno biti vrlo turbulentna kao i 1917., ali možda ipak ne tako povijesno-dramatična, no sasvim sigurno će donijeti tektonske pokrete. Dakle, bit moje prognoze je: slabljenje Amerike koja s tolikom oružanom moći postaje opasna (ne zaboravimo da je iz krize može izvući samo neki veliki rat, a to znači protiv Rusije, i da u Washingtonu postoje bolesnici koji ga provociraju!), jačanje Rusije i Kine, i opasnost novoga rata u Bosni i Hercegovini. Najbolnija mi je hrvatska beznačajnost, politika bez karaktera, bez boje, okusa i mirisa, bez muškosti i odvažnosti.smatram jednom od najgnjusnijih na svijetu. Sva zla koja se događaju u Europi i Bliskom istoku posljedica su i Busheve i Obamine politike (a prije toga devedesetih holbrookeovske), ma koliko se one činile suprotne. Sve je to jedan te isti kontinuitet. Trump se očituje kao njezin diskontinuitet, i zato ga se pokušava obavještajno ucijeniti u samim američkim političkim insajderskim krugovima i prisiliti da s Rusijom ne zatopljava odnose.

Za Europu bi bilo dobro kad bi Amerika i Rusija uspostavile ravnotežu i zadjenule oružje za pojas, kad bi postigle savojevrsni mirovni pakt. Anglosaksonski egomanijaci koji su krojili američku vanjsku politiku globalne supremacije iracionalno mrze Rusiju i Putina, do te mjere da su ponovno podijelili i ugrozili Europu i izazvali Rusiju na geopolitičku ekspanziju i pripremu za mogući rat s Amerikom. To bi bila totalna katastrofa. Zato mi nije jasna ta rusofobija i u našoj vanjskoj politici kao neki uvjetovani refleks. Mi nismo imali nikakvog razloga od Rusije stvarati svog neprijatelja.

Hrvatsku politiku neću komentirati, to sam se jednom ovdje i zarekao. Ne samo da se nema što komentirati o jednoj Politikaštreberskoj i batlerskoj politici, nego sam očajan kad vidim koliko smo postali beznačajni, a da ne govorim da u BiH nemamo nikakvu inicijativu, niti smo kadri zaštititi hrvatski prostor i Hrvate u slučaju da RS krene u odcjepljenje i izazove nove sukobe unutar BiH. Velikosrbi su se razbahatili ponovno, a mi smo poput korisnih američkih budala uletjeli u prepucavanja s njima, zaoštrili s Moskvom koja je otvoreno stala iza Srbije, iako bi bila rado surađivala i s nama, ali smo mi toliko puta Rusima pljunuli u lice na njihovu pruženu ruku, da smo im postali neprijatelji. Ništa gluplje nije mogla učiniti jedna mala zemlja nego se zamjerati jednoj velesili zbog interesa druge velesile a da pritom ne dobiva ništa doli ljutitog sibirskog medvjeda pred svojim vratima!

U svakom slučaju, mislim da će 2017.g globalno biti vrlo turbulentna kao i 1917., ali možda ipak ne tako povijesno-dramatična, no sasvim sigurno će donijeti tektonske pokrete. Dakle, bit moje prognoze je: slabljenje Amerike koja s tolikom oružanom moći postaje opasna (ne zaboravimo da je iz krize može izvući samo neki veliki rat, a to znači protiv Rusije, i da u Washingtonu postoje bolesnici koji ga provociraju!), jačanje Rusije i Kine, i opasnost novoga rata u Bosni i Hercegovini. Najbolnija mi je hrvatska beznačajnost, politika bez karaktera, bez boje, okusa i mirisa, bez muškosti i odvažnosti.

Krešimir Kartelo: Krah političke korektnosti, mainstream medija i samovolje društvenih elita

Vrlo je izvjesno kako će fokus politike Donalda Trumpa biti unutarnji, oživljavanje američkoga gospodarstva, na tome Kresimir Karteloje gradio svoj politički put, za to je dobio povjerenje i za to je, na kraju krajeva, kompetentniji. Njegova pobjeda, međutim, odnosno sve što ona predstavlja, a to je krah političke korektnosti, mainstream medija, samovolje društvenih elita itd. pokazala je iskoristivost političkog potencijala koji je svjesno sputavan i marginaliziran i dala naznake onoga što bi Trump mogao podupirati.

Ono što je posebno zanimljivo u odnosu na dio pitanja koji se odnosi na situacije u Europi: Ujedinjenom Kraljevstvu, Njemačkoj, Francuskoj, Herceg-Bosni i Hrvatskoj jest to da je izvjestan broj europskih ideologa koji pripadaju političkim pokretima ili strankama koje teže decentralizaciji Unije i jačanju suvernih nacionalnih država, zapravo aktivno sudjelovao u Trumpovoj kampanji. S tog će motrišta biti naročito zanimljivo gledati kako će se republikanska američka administracija postaviti prema izazovima pred Europom. Moja je pretpostavka kako će Trumpova administracija blagonaklono gledati na politike europske decentalizacije.

Prije Francuske i Njemačke oči će biti okrenute prema Nizozemskoj gdje su za dva mjeseca parlamentarni izbori. Što se Francuske same tiče, iako kako i sami kažete – nezahvalno je prognozirati, očekujem (ne nužno i iščekujem) pobjedu Fillona iz jednostavnog razloga što je taj kandidat blizak desnici, a opet jedina opcija ljevici koja ni u kom Merkelslučaju ne će glasati za le Pen. Postoji i lider francuske verzije Mosta Emmanuel Macron čija je stranka svjetonazorski nedefinirana pa bi mogao polučiti neki rezultat, ali nedovoljan za drugi krug, čini mi se. Treba naglasiti da neuvjerljiv poraz le Pen može imati itekakvog značaja za francuske parlamentarne izbore u lipnju.

U Njemačkoj je situacija kompleksnija, jer se prije svega radi o stranačkim izborima i jer postoji nekoliko stranaka koje mogu postati kingmakeri, tj. nitko ne će imati samostalnu većinu. Moguće je reći kako i Njemačka bilježi taj trend prelijevanja glasova, u kojem birači ljevice drže na životu centriste, ali dalje od toga je sve nezahvalno komentirati prvenstveno stoga što je Angela Merkel sama sebi stvorila situaciju u kojoj ne ovisi sama o sebi. Predviđa se (a kad kažem predviđa se, onda je to eufemizam za nešto posve drugo, za ovaj forum predugačko) da će Europu poharati novi val migranata uz Afrike, vrlo masovan i sve samo ne TrumpVrlo je izvjesno kako će fokus politike Donalda Trumpa biti unutarnji, oživljavanje američkoga gospodarstva, na tome je gradio svoj politički put, za to je dobio povjerenje i za to je, na kraju krajeva, kompetentniji. Njegova pobjeda, međutim, odnosno sve što ona predstavlja, a to je krah političke korektnosti, mainstream medija, samovolje društvenih elita itd. pokazala je iskoristivost političkog potencijala koji je svjesno sputavan i marginaliziran i dala naznake onoga što bi Trump mogao podupirati.spontan. Dođe li do toga, svaki će kažiprst s potpunim pravom okrenuti se k Angeli Merkel i njezina će pozicija, napose ako to bude uoči izbora, biti dovedena u pitanje. Vlasti koje njeguju blizak odnos s Merkelovom također bi se mogle naći pred posebnim izazovima.

Nema sumnje, ovdje govorimo o hrvatskim „članovima obitelji europskih pučana“ koji nisu definirali svoj šengenski status, niti su zaštitili granice Hrvatske. To je još uvijek moguće napraviti, bez obzira na to što neki zagađuju medijski prostor priglupim izjavama o nemogućnosti fizičke zaštite granica.

Naposljetku o Herceg-Bosni želim samo reći da je to problem koji već stoljećima neki žele riješiti nabrzinu ili silom. I ne uspijeva im jer ne postoji čarobna formula, ali postoji početak. Početak je najteži, jasno, a on se, po mojem skromnom sudu, mora sastojati od ukidanja tzv. Republike Srpske i kantonalne podjele triju entiteta. Potom bi svi koruptivni potencijali nastali u krnjoj državi (tri naroda, dva entiteta, jedan distrikt, jedan grad bez uprave, visoki strani namjesnik i ustavni vanzemaljci, majorizacija itd.) iščezli i stvorili pretpostavke za napredak. Herceg-Bosna u razvoju, a u kojoj bi Hrvati i Bošnjaci njegovali strateško partnerstvo, bila bi čvrsto vezana uz Zapad, uz Hrvatsku i ne bi bila strvina za azijske i maloazijske zemlje.

Potpuno razumijem emocionalnost hrvatskog naroda i subjektivne ocjene BiH, ali samo razumnim i proračunatim stavom može se doći do rješenja. Drugim riječima, onaj koji prije pronađe zajednički jezik s drugim, bit će u prednosti nad trećim. Za mene nema sumnje tko je treći.

Mario Tomas: Afirmacija društvenih kretanja koja idu u prilog identitarnim opcijama u zapadnom svijetu

Prošla godina u sebi je sadržala afirmaciju društvenih kretanja koja idu u prilog identitarnim opcijama u zapadnom Mario Tomassvijetu. U tom smislu realno je, pred zahtjevima domicilnih populacija, očekivati u 2017. daljnje povlačenje onih opcija koje zagovaraju IdentitetProšla godina u sebi je sadržala afirmaciju društvenih kretanja koja idu u prilog identitarnim opcijama u zapadnom svijetu. U tom smislu realno je, pred zahtjevima domicilnih populacija, očekivati u 2017. daljnje povlačenje onih opcija koje zagovaraju postojanje Zapada isključivo kao ideološkog koncepta povezanog s transnacionalnim tehno-ekonomskim sustavom liberalnog kapitalizma, gdje su se kao pomoćni alati koristili forsirana politička korektnost i multikulturalistička agenda. Time je Zapad lišen mnogih svojih ranijih značajki geografskog i civilizacijskog identiteta.postojanje Zapada isključivo kao ideološkog koncepta povezanog s transnacionalnim tehno-ekonomskim sustavom liberalnog kapitalizma, gdje su se kao pomoćni alati koristili forsirana politička korektnost i multikulturalistička agenda.

Time je Zapad lišen mnogih svojih ranijih značajki geografskog i civilizacijskog identiteta. Takvo nametanje, od strane vladajućih političkih, medijskih i akademskih elita, nakon više desetljeća naišlo je na realan otpor koji ima za cilj promijeniti odnose snaga.

U ovoj godini postoje svi preduvjeti za nastavak takvog procesa. Gledano iz perspektive Hrvatske, također možemo očekivati nešto slično sukladno našim lokalnim prilikama, ne toliko zbog iskrene želje svih društvenih aktera koliko zbog njihove provincijske zadivljenosti onime što se događa kod mnogo većih država.

Na tom planu se već vide prve natruhe takve promjene diskursa. Od ključnog značaja za Hrvatsku i Hrvate u BiH bit će pozicioniranje nove američke administracije zbog čega naša vanjska politika ne smije odgađati lobiranje na toj adresi kako bi se očuvali vlastiti interesi na ovome prostoru.

Pero Kovačević: Neosporno će i 2017. biti turbulentna godina

Neosporno će i 2017. godina biti jednako turbulentna na unutrašnjem političkom planu i široj geopolitičkoj razini kao Pero KovačevićPreslagivanjaDoći će do bitnih promjena u američkoj vanjskoj politici i nove podjele utjecaja između Amerike i Rusije. Jednako tako valja reći i očekivati nova preslagivanja snaga i utjecaja unutar Europske uniješto je to bila i 2016. godina.

Realno je za očekivati bitan zaokret i preslagivanje silnica na geopolitičkoj razini koju će pokrenuti i uvesti Donald Trump, novi američki predsjednik. Doći će do bitnih promjena u američkoj vanjskoj politici i nove podjele utjecaja između Amerike i Rusije. Jednako tako valja reći i očekivati nova preslagivanja snaga i utjecaja unutar Europske unije. Nije jasno i vidljivo kako će se odvijati proces izlaska Velike Britanije iz Europske unije. Mnoge stvari će biti jasnije nakon predsjedničkih i parlamentarnih izbora u Francuskoj i Njemačkoj.

Hrvatska vanjska i unutarnja politika će također morati djelovati pravovremeno i sustavno kako bi pratila novi val promjena kako na svjetskoj geopolitičkoj razini i razini našeg okružja, posebice u Bosni i Hercegovini i Srbiji.

Davor Dijanović

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Ned, 15-09-2019, 12:38:31

Najave

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.