Korekcije u radu Savjeta za razvoj civilnoga društva?

U travnju smo pisali o Savjetu za razvoj civilnoga društva, o kandidatima iz redova udruga koje je Vlada trebala potvrditi kao nove članove Savjeta i o klimi koja je vladala u tom savjetodavnom Vladinu tijelu u prethodnom razdoblju, kada su primat imale udruge poput Centra za mirovne studije, Kuće ljudskih prava Zagreb, GONG-a, Mreže mladih Hrvatske, udruge Roditelji u akciji – RODA, Saveza udruga Klubkultura i sl. koje su zaposjele područja poput zaštite ljudskih prava, demokratizacije, vladavine prava i razvoja obrazovanja, kulture, Savjet za razvojdjelovanja mladih... S obzirom na novopredložene kandidate u tim područjima, iz istih ili ideološki sličnih udruga, izrazili smo svoje sumnje da bi se bilo što moglo promijeniti u novom sazivu jer se očekivalo da će za predsjednika ponovno biti imenovan netko iz navedenih područja.

Novi predsjednik Savjeta iz područja zaštite zdravlja

Ipak, čini se da je došlo do određenih promjena jer je predsjednik novoga saziva Savjeta postala osoba koja nije dio te interesno-ideološki posložene klike. Nakon što je Vlada potvrdila nove članove Savjeta i njihove zamjenike, 20. svibnja 2020. održana je konstituirajuća sjednica sedmoga saziva. Na toj je sjednici za predsjednika Savjeta izabran Danko Relić iz Udruge narodnog zdravlja „Andrija Štampar“, kao predstavnik udruga iz područja zaštite zdravlja i unaprjeđenja kvalitete življenja, a za njegovu zamjenicu izabrana je Nikolina Klaić, predstavnica Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a.

Vlada je također prihvatila prijedlog da se Danka Relića, novoga predsjednika Savjeta za razvoj civilnoga društva, izabere i kao člana Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO) u novom mandatnom razdoblju do 2025. godine. Osim njega, kao predstavnici udruga izabrani su i Svjetlana Marijon iz udruge „Zamisli“ i Lidija Pavić Rogošić iz udruge „Odraz“.

Čini se da je u ovom slučaju doista riječ o zaokretu, ne samo u Savjetu za razvoj civilnoga društva, nego uopće u odnosu države prema civilnom društvu, a posebice prema udrugama koje su se predstavljale kao zastupnice i braniteljice svih organizacija civilnoga društva, a istovremeno tijekom niza godina dobro smišljenom politikom umrežavanja i uključivanja u razna povjerenstva raspodjeljivale novac svojim ideološkim istomišljenicima u njima najzanimljivijim područjima (a svjetonazorski najproblematičnijima) poput zaštite ljudskih prava, demokratizacije, kulture, mladeži i sl.

Ukratko, prema medijski dostupnim informacijama, izgleda da su predstavnici Vlade uspjeli preglasati medijski najeksponiranije predstavnike civilnoga društva. Pratit ćemo što će se dalje događati i hoće li to u konačnici rezultirati ravnomjernijim razvojem civilnog društva u Republici Hrvatskoj i onemogućiti onim udrugama koje su dosad vladale OCD-om da nastave sa svojim osmišljavanjima jednostranih politika, kadroviranjima i raspodjeljivanjima novca. Najgore bi bilo da ove promjene završe samo kao nova podjela plijena.

GONG je nezadovoljan

Da su najglasniji predstavnici OCD-a nezadovoljni, potvrđuju i napisi u 'njihovim' medijima: Dvostruki aksl GonGPlenkovićeve vlade: kako izabrati predstavnike civilnog društva bez – civilnog društva, Država imenovala predstavnike civilnog društva u europski odbor, Predstavnici civilnog društva bez glasova civilnog društva.

Najzanimljivija je udruga GONG koja je u svojoj zabrinutosti u lipnju izdala i brošuru pod naslovom Državni udari na civilno društvo / potpomognuti EU fondovima. Naglasak je u brošuri na objektivnim problemima s kojima se OCD susreće glede natječaja iz europskih fondova: nepridržavanje kalendara najave natječaja, obustave i poništavanja natječaja, izmjene natječajne dokumentacije, složena pravila i procedure, administrativno iscrpljivanje, neusklađenost provedbenih tijela, manjak perspektive i transparentnosti postupka..., no dio je posvećen upravo aktualnoj situaciji s OCD-om. Evo kako to vidi GONG:

„Gotovo dva desetljeća hrvatska je država gradila sustav institucionalne potpore civilnom društvu u Hrvatskoj i njegova tri stupa - Ured za udruge Vlade RH, Nacionalnu zakladu za razvoj civilnog društva i Savjet za razvoj civilnog društva, da bi sustav od 2016. godine jednako tako sustavno uništavala s ciljem zauzdavanja i slabljenja civilnog društva.

U 2020. godini i dalje ne postoji strateški dokument razvoja civilnog društva, stupovi potpore pod kadrovskom su kontrolom premijerovih osoba od povjerenja, Savjet za razvoj civilnog društva najvjerojatnije više neće funkcionirati kao mjesto utjecaja organizacija civilnog društva na politike Vlade prema civilnom društvu, a u Europskom gospodarskom i socijalnom vijeću civilno društvo predstavljat će osobe izabrane u netransparentnom i kompromitiranom procesu.“

„Bez udruga i građanskih inicijativa, koje su najvažniji entiteti civilnog društva, nemoguće je imati kvalitetnu demokraciju. One su, uz medije, psi čuvari demokracije i korektiv vlasti jer nadziru državne institucije i obnašatelje vlasti, podsjećaju ih na ispunjenje obećanja, upozoravaju javnost na probleme, nameću nove ideje i teme na političku agendu. Mjera u kojoj će civilno društvo biti korektiv nepovoljnih odluka za društvo od strane političkih elita, ovisi o njegovoj razvijenosti i snazi.

Uloga države je da najprije osigura slobodu javnog izražavanja, okupljanja, udruživanja i djelovanja, a potom i da razvija poticajni okvir koji civilnom društvu omogućava razvoj i daljnje jačanje. Pri tome je važno da organizacije ostanu neovisne u svom djelovanju i zadrže svoju kritičku ulogu, a da istodobno imaju mogućnosti za javno financiranje.

Upravo se ovako i kretao, doduše ne pravocrtno, tijek razvoja suradnje i podrške civilnom društvu od početka 2000-tih godina.

Međutim, od 2016. godine na djelu je upravo suprotno. Država je odlučila civilnom društvu onemogućiti razvoj, a Plenkovićorganizacijama civilnog društva, posebice organizacijama koje se ne uklapaju u ideološki okvir desnice na vlasti, i opstanak.“

„U mandatu premijera Plenkovića procesu se pristupilo još temeljitije. Najprije je kadrovski preuzeta kontrola nad radom Zaklade za razvoj civilnog društva, a potom i Ureda za udruge, u čemu je važnu ulogu imao ministar Pavić, tadašnji ministar rada i mirovinskog sustava, danas ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije.“

„Tijekom Plenkovićevog mandata nastavile su se antagonizirajuće izjave pripadnika vladajuće većine o civilnom društvu. Civilno društvo nije konzultirano ni uključeno u izradu prioriteta predsjedanja Hrvatske Vijećem EU-a. Nastavilo se s marginaliziranjem Savjeta za razvoj civilnog društva, a predstavnici organizacija civilnog društva u Savjetu ponovo su gotovo isključeni iz procesa donošenja Uredbe, kao i planiranja i upravljanja natječajima iz Europskog socijalnog fonda. Zadnje javno savjetovanje Ureda za udruge o nacrtu ključnih elemenata planiranog natječaja provedeno je u kolovozu 2018. godine.

U svibnju 2020. održana je konstituirajuća sjednica Savjeta za razvoj civilnog društva u novom mandatu na kojoj je iz Poslovnika o radu izbrisana javnost sjednica, ojačala se pozicija predsjednika Savjeta i njegovog zamjenika, kao i ovlasti Ureda za udruge, a oslabio utjecaj članova Savjeta, nakon čega su predstavnici vladinih tijela preglasavanjem organizacija civilnoga društva izabrali novog predsjednika Savjeta. 'Prema novom Poslovniku, odluke se mogu donositi i bez održavanja sjednica, bez saslušanja, bez rasprave. Tako je jedan izmijenjeni članak Poslovnika jasno ocrtao ciljeve, planove i percepciju Vlade RH, ne samo u vezi s vlastitim savjetodavnim tijelom, već i civilnim društvom u cjelini'. Radi ovakvog kršenja zakonski propisanih standarda transparentnosti i otvorenosti, Gong je podnio predstavku Povjereniku za informiranje tražeći provođenje inspekcijskog nadzora od strane Povjerenika prema Savjetu i Uredu za udruge Vlade Republike Hrvatske koji za Savjet obavlja stručne i administrativne poslove.

Ne manje važno, za predstavnika civilnog društva iz redova zaklada, Ured za udruge predložio je, a Vlada imenovala, upraviteljicu zaklade čiji je osnivač Vlada i čijim Upravnim odborom po dužnosti predsjeda ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, čime je povećana premoć predstavnika tijela javne vlasti u Savjetu. Zaklada Zamah, Solidarna - zaklada za ljudska prava i solidarnost i Gong početkom lipnja 2020. podnijele su tužbu protiv rješenja Vlade Republike Hrvatske kojim je predstavnica zaklada imenovana za članicu Savjeta za razvoj civilnog društva.

Hrvatska je, osim toga, do 1. lipnja 2020. bila dužna imenovati kandidate za Europski gospodarsko-socijalni odbor (EGSO), savjetodavno tijelo Europske unije, koje uključuje predstavnike socijalnih i gospodarskih skupina, međutim, predstavnici države odlučili su ignorirati, kod prethodnog saziva EGSO-a, utvrđenu i provedenu participativnu proceduru predlaganja i biranja članova. Za koordinaciju procesa predlaganja i imenovanja odgovorno je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava. Izbori su pokrenuti ignorirajući zahtjeve predstavnika OCD-a, bez transparentne procedure i predstavljanja kandidata i kandidatkinja, pa su članice i članovi Savjeta iz osam različitih područja djelovanja udruga bojkotirali izbore naglašavajući kako ne smiju odstupiti od dostignutog standarda po kojem je Hrvatska bila prepoznata i na europskoj razini. No, nakon prve sjednice, elektroničkim putem, bez rasprave i predstavljanja, pretežno s glasovima predstavnika državne uprave, izabrano je troje kandidata iz redova civilnog društva, a jedan od izabranih u ovom kompromitiranom procesu je i novi predsjednik Savjeta za razvoj civilnog društva, Danko Relić, osoba je koji je trebala organizirati sjednicu i vjerodostojan proces izbora. Inicijativa za snažno civilno društvo krajem je svibnja Uredu za udruge Vlade RH i nadležnim ministarstvima uputila otvoreno pismo u kojem konstatiraju urušavanje autonomije odlučivanja organizacija civilnoga društva, urušavanja suradnje i samog Savjeta za razvoj civilnog društva čija je svrha rada - stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva - dovedena u pitanje. 'Vjerujemo da će naši kolege i kolegice u Savjetu nastaviti djelovati u dobroj vjeri da će bar ponekad biti korektiv protiv samovolje uprave, dok Hrvatska (p)ostaje jedna od sve brojnijih europskih država s demokratskim deficitom'.“

Dakle, GONG i istomišljenici procjenjuju da im izmiče interesno-ideološki monopol nad OCD-om. Nalazimo se u posebno bizarnoj situaciji da nekom smeta prva naznaka da bi se netko u hrvatskom društvu mogao početi držati proklamiranih ciljeva civilnog društva, počevši od njegovanja razlika i pluralizma mišljenja. Naime, dosadašnja je praksa bila takva da medijski najeksponiraniji zastupnici toga civilnog društva, koji pripadaju jednom ideološkom i interesnom okviru, djeluju upravo suprotno ciljevima koje bi to društvo trebalo ostvariti, a to je demokratizacija javne scene, pluralizam mišljenja, argumenti umjesto ideoloških diskvalifikacija, programi i projekti koji djeluju u svrhu dobrobiti ukupnoga društva, nacionalnih interesa i univerzalnih vrijednosti, uz stvarnu brigu i pomoć slabima i ugroženima unutar njegovih dijelova.

(hkv)

Povezano: Novi saziv Savjeta za razvoj civilnoga društva

 

Uto, 1-12-2020, 12:58:35

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.