Plodonosan četrdesetogodišnji istraživački rad neumornoga prof. Jembriha

U Svetom Križu Začretju 16. veljače 2018. održan je znanstveni skup u povodu 70. obljetnice života istaknutoga slavista, filologa i kajkavologa prof. dr. sc. Alojza Jembriha. Znanstveni skup u Muzeju Žitnica organiziralo je društvo Kajkaviana i Hrvatska udruga Muži zagorskog srca. O bogatome radu prof. Jembriha referirali su dr. Ivana Klinčić, dr. Vladimir Krušić, akademik Nikole Benčić, Ruben Knežević, Željko Vegh, Ines Krušelj-Vidas, Mirko Ivanjek i dr. Rajko Fureš. Skup su pozdravili Jasna Petek, zamjenica župana Krapinsko zagorskoga i načelnik općine Marko Kos. Uz općinski informativni servis skup je popratio i portal Hrvatskoga kulturnoga vijeća.

Prof. dr. Alojz Jembrih za radnim stolom Ivana Lovrenčića u spomen ateljeu

Prof. dr. sc. Alojz Jembrih rođen je u Varaždinu 11. lipnja godine 1947. Studij slavenske filologije završio je na Sveučilištu u Beču, Institutu za slavensku filologiju. Doktorirao je 1977. s temom o hrvatskom piscu Antunu Vramcu - Antun Vramec in seiner Zeit. Beitrag zur älteren serbokroatischen Literaturgeschichte und historischen Dialektologie.

Muzej Žitnica, Sveti Križ Začretje

Kao znanstveni asistent Instituta za staroslavenski jezik Svetozar Ritig radio je od 1978. do 1980. na projektu Rječnik crkvenoslavenskoga jezika hrvatske redakcije. U Zavodu za jezik Instituta za folkloristiku i filologiju (danas Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje) od 1980. do 1983. radio je na projektu Rječnik hrvatskokajkavskoga književnog jezika. Radio je na Filozofskoj fakulteti Univerze v Ljubljani gdje je predavao jezikoslovne predmete iz hrvatskoga jezika i izabran u nastavno zvanje docenta i izvanrednoga profesora za povijest hrvatskoga jezika i dijalektologiju.

Svečano otvorenje znanstvenoga skupa

Tijekom 1997. i 1998. predavao je na Visokoj učiteljskoj školi u Čakovcu, a od 1. prosinca 1998. na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Umirovljen je 1. listopada 2017. Za ovu prigodu prenosimo sažetak referata dr. sc. Ivane Klinčić iznesenoga na znanstvenom skupu u Svetom Križu Začretje, te osnovni presjek priloga za biobibliografiju četrdesetogodišnjega neumornoga i plodonosnoga rada prof. Jembriha na istraživanju srednjoeuropskih konteksta hrvatske književnosti. Uz iskrene čestitke, prof. Jembrihu treba reći i jedno veliko, ljudsko, hvala. S nadom da i u mirovini ne će mirovati! (N. Piskač)

Dr. sc. Ivana Klinčić

Ivana Klinčić: Jezikoslovni doprinos prof. Jembriha kajkavskoj baštini

Prof. Alojz Jembrih na bečkom sveučilištu studirao je slavistiku, povijest umjetnosti i filozofiju. Na istom sveučilištu doktorirao s tezom o Antunu Vramcu. U svojem stručnom i znanstvenom djelovanju radio je u mnogim znanstvenim i znanstveno-nastavnim institucijama, a s mnogima drugima imao je plodnu suradnju. Znanstvenu karijeru započeo je kao asistent na Institutu za staroslavenski jezik u Zagrebu, gdje je radio od 1978. do 1980. godine. Zatim je tri godine radio na tada Akademijinu Zavodu za hrvatski jezik. Sljedećih trinaest godina, do 1996., radio je kao docent na Filozofskoj fakulteti Sveučilištu u Ljubljani, gdje je predavao hrvatski jezik na katedri za slavistiku. Hrvatski jezik potom je predavao na Visokoj učiteljskoj školi u Čakovcu do 1998. godine, a od tada radi kao profesor povijesti hrvatske književnosti na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu.

Surađivao je u izradbi Rječnika hrvatskoga kajkavskoga književnoga jezika u Zavodu za hrvatski jezik (danas je to Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje). Kajkavska književnojezična baština glavna je znanstvena preokupacija prof. Alojza Jembriha. Nakon doktorskoga rada o Antunu Vramcu zaredali su brojni objavljeni znanstveni radovi i knjige, te gotovo da nema dopreporodnoga kajkavskoga pisca ili teksta na kojega se nije barem osvrnuo u svojim publiciranim radovima, a o većini je napisao cjelovite znanstvene analize.

Kaj u srcu

Od njegovih 16 objavljenih knjiga i više od 300 znanstvenih radova najčešće se bavi upravo kajkavskom književnojezičnom baštinom, a na fakultetu Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu i predaje predmet istoga naslova.

Njegove knjige Hrvatski filološki aspekti (1990.), Hrvatski filološki zapisi (1997.) i Na izvorima hrvatske kajkavske književne riječi (1997.) nezaobilazni su jezikoslovni i književnopovijesni uvidi u kajkavsku baštinu svakomu tko započinje studij te tematike ili želi produbiti istraživanje pojedinoga pisca ili povijesne okolnosti. Njegov istraživački pristup nije usko specijaliziran samo na književnopovijesnu, povjesničarsku ili jezikoslovnu znanstvenu metodologiju, nego teži cjelovitomu opisu koji do istinitoga prikaza želi doći uzimajući u obzir sve dostupne znanstvene metode.

Cijeli radni vijek govorio je o drugima, a sad se govori o njemu

Prof. Jembrih dao je također svoj prilog razumijevanju književnih i jezičnih okolnosti tekstova iz 17. stoljeća koji imaju kajkavske karakteristike na leksičkoj razini, a čakavske na gramatičkoj razini. Sredinom 20. stoljeća pisci tih tekstova svrstavali su se u tzv. ozaljski književni krug koji piše hibridnim književnojezičnim tipom, a u tu su se kategoriju često svrstavali i pisci koji nisu imali veze s posjedima Zrinskih u Ozlju. Prof. Jembrih istaknuo je da bi bolji termin bio zrinsko-frankopanski književni krug, te je taj prijedlog danas prihvatila većina istraživača.

U rođendanskom raspoloženju

Član je udruga i društava koje promiču hrvatske kulturne vrijednosti proučavajući hrvatsku povijest jezik i kulturu, te je potrebno ovdje i navesti sva udruženja u okviru kojih je djelovao i djeluje. To su Društvo hrvatskih književnika, Kajkavsko spravišče, Kajkaviana, Matica hrvatska, Austrijsko društvo za istraživanje 18. stoljeća (Beč), Društvo za istraživanje knjige u Austriji (Beč), Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov (Željezno), Društvo za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije Tkalčić, Hrvatsko književno društvo Sv. Jeronima, Družba Braća hrvatskoga zmaja, Hrvatska Paneuropska unija i Austrijsko društvo za kroatistiku (Beč). Njegova istraživanja bjelodano pokazuju hrvatsku pripadnost srednjoeuropskomu i zapadnoslavenskomu kulturnomu krugu.

Sv. Križ Začretje dobio je 2017. godine svoju monografiju

 Prilog: Natuknice za biobibliografiju prof. dr. sc. Alojza Jembriha

1. Studiji i predmeti

Prof. Jembrih na Hrvatskim je studijima predavao na preddiplomskom studiju: Hrvatska književnost ranog novovjekovlja, Hrvatska književnost baroka i prosvjetiteljstva; na diplomskom studiju: Književnost i kultura Hrvata u dijaspori. Izborne premete: Pavao Ritter Vitezović, Juraj Križanić, Hrvatska reformacijska književnost, Zrinsko-frankopanski književnojezični krug, Kajkavsko književnojezična baština. Na doktorskom studiju povijesti Hrvatskih studija predavao je (2009./10) predmet Istraživački aspekti iz hrvatske kulturne povijesti, te je s trima studentima poslijediplomskoga studija iz tog kolegija objavio istraživačke radove u časopisu Kroatologija. Na poslijediplomskom studiju hrvatske kulture Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu bio je nositelj kolegija: Aspekti kajkavske kulture - Kajkavska dopreporodna književnojezična baština, na temelju kojega je odabrana doktorska disertacija pod njegovim mentorstvom: Kristina Jug, Anonimne kajkavske dramske adaptacije s kraja 18. i početka 19. stoljeća u hrvatskoj književnosti i kulturi.

2. Predavanja u inozemstvu

Profesor Jembrih održao je pozivna predavanja na nekoliko njemačkih i austrijskih te talijanskom sveučilištu: Tübingenu, Mannheimu, Regensburgu, Bambergu, Marburgu, Klagenfurtu, Beču, Eisenstadtu, Vidmu (Udine). U dva je navrata boravio kao stipendist zaklade Alexander von Humboldt: 1986. i 1991. u Njemačkoj (Tübingen, Münster, Mannheim), istražujući u njemačkim arhivima i bibliotekama izvore o djelovanju Pavla Skalića, hrvatsku prevoditeljsko-izdavačku djelatnost hrvatskih protestantskih pisaca u Urachu te njemačke predloške Mekinićevim crkvenim pjesmaricama (1609., 1611.). Rezultati tih istraživanja objavljeni su bilo u zasebnoj knjizi bilo u radovima objavljenim u časopisima.

3. Projekti

Za vrijeme sveučilišnoga rada u Ljubljani bio je nositelj znanstveno-istraživačkoga projekta u Znanstvenom institutu Filozofske fakultete pod naslovom: Vprašanje jezikovnih odnosov Stipana Konzula in Primoža Trubarja ob delu Biblijskega zavoda v Urachu. U Zagrebu je pri Filozofskom fakultetu Družbe Isusove bio nositelj istraživačkoga projekta Isusovačka školska drama u hrvatskim gimnazijama 17. i 18. stoljeća. Rezultati tih dvaju projekata objavljeni su također u zasebnim knjigama: Stipan Konzul i „Biblijski zavod“ u Urachu (2007.); Kazimir Bedeković (1727. – 1782.) teološki, filozofski i dramski pisac 18. stoljeća, Beč-Ludbreg-Varaždin-Zagreb 2001. Bio je suradnik na projektima HAZU: Stvaralački potencijal u funkciji društvenoga razvoja sjeverozapadne Hrvatske (voditelj akademik Andre Mohorovičić); Rukopisi i stara izdanja hrvatskih autora u domovini i stranima bibliotekama (voditelj akademik Milan Ratković). Na Hrvatskim studijima bio je suradnik na projektu: Hrvatska književnojezična baština 16. - 19. st. u suodnosu s europskom.

4. Međunarodni skupovi

Aktivno je sudjelovao referatima na trideset međunarodnih skupova: Zagreb, Regensburg, Tübingen, Mannheim, Ljubljana, Szombathely, Pula, Koper, Cividale, Maribor, Osijek, Rijeka, Labin, Zadar, Murska Sobota, Varaždin, Čakovec, Beč, Banska Bystrica (od spomenutih gradova u nekima po nekoliko puta). Ukupni broj sudjelovanja referatom na znanstvenim skupovima iznosi preko 150.

5. Inozemne izložbe

Filozofski fakultet Družbe Isusove u Zagrebu imenovao ga je 1991. voditeljem Hrvatskoga povijesnog instituta u Beču, a tu dužnost obnašao je do kraja 1993. godine. Bio je idejni nositelj izložbe u Austrijskoj nacionalnoj knjižnici (Österreichische Nationalbibliothek, Wien) i urednik kataloga istoimene izložbe: Croatica 16. - 18- Jh. - in Österreich gedruckte kroatische Bücher (5. XII. 1991. – 12. I. 1992.), a izložbu je priredio Hrvatski povijesni institut u Beču u organizaciji s ÖNB.

6. Kajkaviana croatica

Bio je jedan od organizatora epohalne izložbe Kajkaviana croatica u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu te urednik istoimenoga kataloga (1996.).

7. Leksikoni, enciklopedije, edicije

Kao vanjski suradnik Hrvatskoga biografskoga leksikona obradio je sedam natuknica. Za Hrvatsku književnu enciklopediju napisao je 21 natuknicu, za Enciklopediju Hrvatskoga zagorja napisao je 15 natuknica, a za Istarsku enciklopediju dvije natuknice. U Institutu gradišćanskih Hrvata u Željeznom (Eisenstadt) pokrenuo je ediciju Gradišćanskohrvatske studije (1997.) koja i danas izlazi, a na Teološkom fakultetu „Matija Vlačić Ilirik“ u Zagrebu pokrenuo je ediciju Folia protestantica Croatica. Obje edicije izlaze i danas.

8. Recenzent

Za Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje 2005. bio je recenzentom dvaju studijskih programa na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a 2006. imenovan je od MZOŠ RH recenzentom jednog znanstvenoistraživačkoga projekta. Obnašao je dužnost pročelnika na Hrvatskim studijima (2003. - 2005.), bio je član Područnoga vijeća Sveučilišta u Zagrebu te predsjednik Etičkoga povjerenstva na Hrvatskim studijima. Bio je u više navrata članom ili predsjednikom povjerenstava za izbor u nastavano-znanstvena zvanja na Hrvatskim studijima, Visokoj učiteljskoj školi u Čakovcu, povjerenstava za ocjenu doktorskih tema na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Hrvatskim studijima.

9. Inicijator

Inicirao je prvi međunarodni znanstveni skup u Hrvatskoj: Reformacija i njezin odjek u hrvatskim zemljama u organizaciji Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i Fakulteta za humanistične študije Univerze na primorskem (Koper) te Teološkog fakulteta „Matija Vlačić Ilirik“ (Zagreb – Buzet) (2009.). Inicirao je niz znanstvenih međunarodnih skupova u čijim je organizacijskim odborima bio članom ili predsjednikom: U Zavodu za znanstveni rad HAZU Varaždin 1986. potaknuo je međunarodni znanstveni skup povodom 400. obljetnice prve tiskane knjige u Varaždinu; 200. obljetnica rođenja Ignaca Kristijanovića (1996.); 100. obljetnica smrti Matije Valjavca (1997.).

10. Organizator

Na Hrvatskim studijima inicirao je i organizirao međunarodni znanstveni skup Josip Hamm i njegovo djelo povodom 100. obljetnice njegova rođenja (2005.). U Ozlju je organizirao znanstveni skup: Ivan Belostenec i njegovo djelo (2005.), u Ivanić Gradu Andrija Blašković i njegovo doba (2006.), u Karlovcu Rudolf Strohal i njegovo djelo (2006.). U Svetoj Nedelji: Mihalj Šilobod i njegov djelo - u povodu 250. obljetnice tiskanja njegove Aritmetike horvatske (2008.), u Zagrebu: Gjuro Deželić st. i njegovo djelo (2008.). U Zagrebu je inicirao i tematski osmislio znanstveni skup Pavao Skalić i njegovo djelo (2009.). Od 2002. do 2017. inicirao, tematski organizirao i moderirao znanstvene skupove u Krapini: Kajkavski jezik, književnost i kultura kroz stoljeća. Godine 2013. u Hrvatskom centru u Beču inicirao i tematski oblikovao međunarodni znanstveni skup: Akademik dr. Nikola Benčić 75 ljet života i 50 ljet znanstvenoga djelovanja. Godine 2013. na Hrvatskim studijima potaknuo je i tematski osmislio međunarodni znanstveni skup: Pavao Ritter Vitezović i njegovo doba. Kao glavni urednik uredio je preko trideset zbornika sa znanstvenih skupova. Sudjelovao je u emisijama Obrazovnoga programa Hrvatskoga radija s nizom različitih priloga u ukupnom trajanju od 400 minuta; na Trećem programu sudjelovao je u emisiji Iz riznice hrvatske kulture s prilozima o: Katarini Patačić (1992.), Antunu Vramcu (1994.), Pavlu Skaliću (1994.), Jurju Dijaniću (1994.), Andriji Dudiću (1995.), Bartolu Jurjeviću (1995.).

11. Radijski sugovornik i filmski scenarist

Također, na Trećem programu Hrvatskoga radija u emisiji Kozmopolis pročitan je njegov esej o Ivanu Krizmaniću, a u emisiji Kozmos i etos, sudjelovao je u opširnom razgovoru povodom 500. obljetnice reformacije, o hrvatskim protestantskim piscima i prevoditeljsko-izdavačkoj djelatnosti u Urachu. U Prvom programu Hrvatskog radija sudjelovao s nizom priloga u emisiji Našim Hrvatima u susjednim zemljama. Napisao je scenarij za film o Antunu Vramcu (1986.) i u njemu sudjelovao, a film je prikazan u školskom obrazovnom programu. Također je napisao scenarij za dokumentarni film i u njemu sudjelovao: Kajkaviana croatica (1998.), sudjelovao je i u filmu o Kazimiru Bedekoviću (2000.) u produkciji Hrvatske televizije.

12. Suradnja s časopisima

Od 1987. do 2015. prof. Jembrih održao je u inozemstvu 22 različita predavanja u Eisenstadtu (Amt der Burgenländischen Landesregierung) Ljubljani (Lingvistični krožek Filozofska Fakulteta) Tübingenu i Mannheimu - Slawisches Seminar; Klagenfurtu (Institut für Slavistik); Regensburgu (Südosteuropa-Gesellschaft Zweigstelle Regensburg); Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov, Željezno i Trajštof; Hrvatski centar u Beču; Marburgu - Institut für Slawische Philologie; Bambergu - Lehrstuhl für Slavische Literaturwissenschaft. Recenzirao je niz znanstvenih i stručnih radova namijenjenih objavljivanju u časopisima: Radovi Zavoda za znanstveni Rad HAZU (Varaždin), Rasprave Instituta za hrvatski jezi i jezikoslovlje (Zagreb), Fluminensia Rijeka, Prilozi za istražiavnje hrvatske filozofske baštine, Zagreb, Kaj (Zagreb), Cris (Križevci), Kroatologiju (Zagreb). Zbornik radova; Kukuljevićevi dani u Vraždinskim Toplicama, Hrvatski književni povjesničari. Za zbornike: o Branku Vodniku, Albertu Haleru, Dragutinu Prohaski; Rafaelu Levakoviću, Emmeriku Paviću, Ivanu Ančiću; za zbornik radova izd. HAZU , Sveti Ivan Zelina I., za časopis Kroatologiju, Zagreb. Od 2004. glavni je urednik interdisciplinarnog časopisa Gazophylacium. Obnašao je od 2004. – 2013. dužnost predsjednika Društva Kajkaviana Donja Stubica.

13. Priznanja i nagrade

Prof. Jembrih dobitnik je nekoliko odličja, priznanja i nagrada. Grad Buzet 1997. dodijelio mu je godišnju nagradu za istraživanje hrvatsko-uraške prevoditeljske i izdavačke djelatnosti na čelu sa Stipanom Konzulom.

Protestantsko evanđeosko vijeće u Republici Hrvatskoj povodom 500. obljetnice reformacije 31. listopada 2017. dodijelilo mu je Priznanje s medaljom za izniman doprinos u proučavanju hrvatskoga protestantskog tiskarstva u 16. st., posebno za pripremu pretiska glagoljičkoga i ćiriličkoga Novoga testamenta 1562./1563. (2007./2008.).

Predsjednik Trnavske samouprave dr. Tibor Mikuš 9. rujna 2017. dodijelio mu je Spomen-medalju za očuvanje kulturne tradicije i suradnju među slavenskim narodima. Nagrada je to za njegovu knjigu Tragom života i rada Stjepana Moysesa u Zagrebu (1829. - 1851.) (Zagreb 2016.) Za istu je knjigu, od predsjednika Matice slovačke Mariana Tkača u Bratislavi 8. rujna 2017. dobio Spomen-povelju za njegovanje slovačko-hrvatskih veza.

Općina Kotoriba 15. rujna 2017. dodijelila mu je priznanje – Medalju za doprinos u pripremi za tisak rukopisa Kotoribski protokol 1724. - 1804. (2017.).

Varaždin – Gradsko vijeće 6. prosinca 2017. dodijelilo mu je Medalju Grada Varaždina za značajna znanstvena postignuća i promicanje kajkavskoga jezika i književnosti.

Krapina – Gradsko vijeće za Dan Grada 6. prosinca 2017. dodijelilo mu je Plaketu Grada Krapine za 2017. godinu povodom 50. obljetnice kulturnog i stručno-znanstvenog djelovanja te kao suosnivaču i dugogodišnjem voditelju znanstvenoga skupa Kajkavski jezik, književnost i kultura kroz stoljeća.

Rektor Sveučilišta u Zagrebu 3. studenoga 2017. dodijelio mu Spomen-medalju u znak zahvalnosti i priznanja za doprinos razvitku i napretku Sveučilišta u Zagrebu.

Organizacije gradišćanskih Hrvata (Hrvatski centar u Beču, Hrvatsko štamparsko društvo u Beču, Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov, Trajštof) dodijelile su mu 9. lipnja 2017. u Beču Priznanje za iznimna postignuća i osobite zasluge u znanstvenom i publicističkom djelovanju, kao i na području gradišćanskohrvatske književnosti.

14. Bibliografija

Bibliografija objavljenih radova prof. Jembriha obuhvaća: autorske knjige, znanstvene i stručne radove u zbornicima i časopisima, znanstveno-popularizacijske članke, pretiske starih rijetkih knjiga od 16. do 19. stoljeća s opširnim pogovornim studijama, te je tako trajno zadužio hrvatsku književnu povijest i kulturu, omogućivši daljnja istraživanja gotovo nedostupnih izdanja iz starijih razdoblja. Uostalom, to su potvrdile dvije diplomantice na Sveučilištu u Klagenfurtu koje su, na temelju pretisaka Konzulova Katekizma (1564.) i Konzulove Postille (1568.), pod mentorstvom prof. dr. Gerharda Neweklowskog, napisale diplomske radove: M. Urank, Die Autosemantika in Konzuls Katchismus (1564.) /1994./; V. Poderšnik, Sprachliche Untersuchung der Postille 1568 von Stipan Konzul und Antun Dalamata /1994./.

Od knjiga treba izdvojiti: Život i djelo Antuna Vramca (1981.), Hrvatski filološki aspekti (1990.), Grgur Pythiraeus Mekinić i jegove pjesmarice (1990.), Hrvatsko-slovenske književno-jezične veze (1991.), O Vramčevoj Kronici (1992.), Juraj Damšić i njegov „Nauk kršćanski“ (1994.), Na izvoru gradišćanskohrvatskoga jezika i književnosti (1997.), Hrvatski filološki zapisi (1997.), Na izvorima hrvatske kajkavske književne riječi (1997./98.), Grof Sermage u zrcalu svojih pisama (2000.), Kazimir Bedeković (1727. - 1782.), teološki, filozofski i dramski pisac (2001.), Stipan Konzul i „Biblijski zavod“ u Urachu (2007.), Pogovor uz pretisak glagoljičkog Novoga testamenta (1562./1563.), (2007. drugo izdanje 2016.), Pogovor uz pretisak ćiriličkoga Novog testamenta (1563.), (2008.), Pogovor uz pretisaka Zerczala Marianzkoga Jurja Habdelića (1662.) /2009.), Gregur Kapucin: Epska trilogija (2010.), Tragom turopoljske povijesti (2014.), Tragom života i rada Stjepana Moysesa u Zagrebu (1829. - 1851.), (2016.), Pavao Ritter Vitezović (1652. - 1713.) /2017./. Prigodom otkrivanja spomen-ploče u Beču, Schönlaterngasse 13. (27. VI. 2017), Tragom identiteta južnomoravskih Hrvata (2017.), Kotoribski protokol 1724. – 1804. (2017.; faksimil i transkripcija izvornika s opširnim pogovorom).

U iznimno širokom interdisciplinarnom znanstveno-istraživačkom četrdesetgodišnjem radu prof. Jembriha razabiru se područja u kojima je, primjenjujući filološku metodu, obogatio i unaprijedio hrvatsku filologiju, kroatistiku i slavistiku, i to: povijest hrvatske književnosti i jezika, leksikografiju, dijalektologiju, povijest kajkavske književnosti za djecu, povijest kajkavskih gramatika i pravopisa, hrvatsku glagolitiku, gradišćanskohrvatsku književnost i jezik, hrvatsku književnojezičnu protestantistiku. U svim radovima spomenutih područja uočava se istraživačka metoda temeljena na dokumentiranosti podataka s poznavanjem sekundarne literature. Cjelokupni znanstveno-istraživački opus prof. Jembriha može se postaviti u širi kulturno-povijesni kontekst, pri čemu slijedi dobru filološko-kulturno-povijesnu istraživačku tradiciju. U svemu tome uvijek iznova otkriva nedovoljno ili slabo obrađivana područja hrvatske filologije i hrvatske historiografije. Svojim opsežnim znanstveno-istraživačkim radovima prof. Jembrih, bez dvojbe, obogatio je hrvatsku filologiju (kroatistiku) i slavistiku.

Prof. Alojz Jembrih član je strukovnih udruga/društava: Društva hrvatskih književnika, Kajkavskoga spravišća, Matice hrvatske u Zagrebu, Austrijskog društva za istraživanje 18. Stoljeća (Österreichische Gesellschaft zur Erforschung des 18. Jahrhundert, Wien), Društva za istraživanje knjige u Austriji (Gesellschaft für Buchforschung in Österreich, Wien), Znanstvenoga instituta Gradišćanskih Hrvatov, (Trajštov – Burgenland/Gradišće) i niz drugih udruga u Republici Hrvatskoj.

Glavnim je urednikom zbornika radova Kajkavski u sadašnjem i povijesnom obzorju i Biblioteke povijest kajkavske književnosti.