Nenad PiskačNenad Piskac karikatura 02

Brisani prostor

 Hoćemo li uspostaviti i Dan ostvarenja nacionalnih zadaća?

S obzirom na to da nisam inkluzivist hrvatsku državnost slavim 30. svibnja, što i nije neki grijeh osim u očima pohabanih rehabilitatora komunizma i Jugoslavije. O komunistički presloženom nadnevku s 30. svibnja na 25. lipnja držim sljedeće: Toga dana slavi se napuštanje Sabora od strane komunista jugoslavenskoga usmjerenja zbog donošenja odluke o samostalnosti, tj. neovisnosti od Beograda. I ništa više. To je nadnevak koji savršeno odgovara judekima i yudekima. Oni Hrvatsku vide jedino pod jarmom Beograda.

Ne mogu vjerovati: Slažem se s Plenkovićem!

Puno toga pokorni Hrvateki još „slave“ onako kako su im komunisteki nametnuli, a pritom (krivo) misle da slave Plenkovićneke uzvišene događaje ili uopće ne znaju što slave. Recimo, Dan antifašističke borbe. Njime se slavi dan razvrgnuća koalicije Hitler - Staljin. Kalendar „neradnih dana“ ne poznaje Dan antikomunističke borbe. Zato me zabrinula mogućnost da će nam nametnuti još jedan „dan“ za slavlje u magli. Dan ostvarenja nacionalnih zadaća.

Naime, kaj. „Zaokružili smo sve one temeljne nacionalne zadaće koje smo postavili u prijelomnim trenucima krajem osamdesetih i početkom devedesetih, kazao je Plenković“ – stoji u vijestima objavljenima na, po 3. siječnju 2000. presloženi Dan državnosti. Ne znam koja je Račanvlast krajem osamdesetih definirala „temeljne nacionalne zadaće“. Unatoč medijsko-političkom drilu pamtim kako su tad na vlasti bili jugokomunisti okupljeni u Savez komunista Jugoslavije, na čelu s Račanom i Šuvarom.

Najznačajniji prinos ostvarenju nacionalnih zadaća dali su kroz temeljit proces razoružavanja i onemogućavanja naoružavanja napadnute Hrvatske. Za ne povjerovati, ali, slažem se s uključivim Plenkovićem! Time su, naime, doista zaokružili temeljne jugoslavenske zadaće „u prijelomnim trenutcima krajem osamdesetih i početkom devedesetih“.

Uključivanje totalitarne vlasti kroz proces svekolikoga preslagivanja u demokratsku vlast, pa čak i preslagivanje IntervjuNedavni intervju šefa kabineta predsjednika vlade presloženoga u ministra unutarnjih poslova ne daje ni naznaku kako je u porastu lijevi ekstremizam s rehabilitacijom komunizma i titoizma. Ni riječi o rezultatima istraga o poljudskom kukastom križu, o šarafima s automobila S. Lekovića, o porastu četništva..., premda, ministar Božinović kaže da mu je cilj – „raditi na jačanju opće učinkovitosti sustava“.povijesnih činjenica na štetu povijesne istine, ne smije stati koliko koštalo da koštalo.

Unutarnji poslovi: Jačanje opće učinkovitosti sustava

Nedavni intervju šefa kabineta predsjednika vlade presloženoga u ministra unutarnjih poslova ne daje ni naznaku kako je u porastu lijevi ekstremizam s rehabilitacijom komunizma i titoizma. Ni riječi o rezultatima Božinovićistraga o poljudskom kukastom križu, o šarafima s automobila S. Lekovića, o porastu četništva..., premda, ministar Božinović kaže da mu je cilj – „raditi na jačanju opće učinkovitosti sustava“.

Intervju se zapravo uopće ne bavi stanjem unutarnjih poslova. Jutarnji list je Božinovića doživio ne kao resornoga ministra, već kao arbitra, dežurnoga ideologa i apologeta presložene vlade. Takva su i pitanja (i odgovori!). O koaliciji HDZ-HNS, o razgovorima s HNS-om, o Plenkoviću, o Vrdoljaku, o Stieru, o Hasanbegoviću... Što se samoga resora tiče, u podužem intervjuu sve je stalo u jednu frazu - „jačanje opće učinkovitosti sustava“.

Za nadati se, nada umire posljednja, da će se nas ministar upoznati s dosadašnjim slabljenjem opće učinkovitosti sustava, kao i svojim planom jačanja. Kako ćemo inače mjeriti njegovu ministarsku učinkovitost, ako ne znamo odakle je krenuo i kamo želi doći. A krenuo je od brojnih neriješenih pitanja, za koje je dosad bio kriv Orepić. Devet dana od objavljivanja intervjua, opća učinkovitost sustava fokusirala se na društvene mreže, postrani je ostao gospodarski kriminal vezan uz Agrokor...

Bandićev obrat: Fućkaš Tita, vlast je vlast

Koji je Bandić pravi? Onaj koji šest gradonačelničkih mandata nije znao „čitati znakove vremena“, ili ovaj koji Bandić Titoje zarad skupljanja skupštinske većine odjednom pročitao više desetljeća star znak vremena o tome da je Tito za LustracijaDržim da suočavanje s totalitarnim režimima nije odgovornost (samo) načelnika i gradonačelnika, već Hrvatskoga sabora, pa i ovoga presloženoga. Njega pak čine uglavnom zastupnici uzgojeni u strankama, koje ne pokazuju političku volju za istinsko suočavanje s prošlošću. Stoga, nikako da donesu Zakon o lustraciji, Zakon o zabrani veličanja komunističkih simbola, Zakon o hrvatskome jeziku...ropotarnicu povijesti spreman? Ne odgonetava mi se ova zagonetka. Nemam odavno ništa protiv Republike Hrvatske i njezina trga u Zagrebu. No, pritom držim da suočavanje s totalitarnim režimima nije odgovornost (samo) načelnika i gradonačelnika, već Hrvatskoga sabora, pa i ovoga presloženoga. Njega pak čine uglavnom zastupnici uzgojeni u strankama, koje ne pokazuju političku volju za istinsko suočavanje s prošlošću. Stoga, nikako da donesu Zakon o lustraciji, Zakon o zabrani veličanja komunističkih simbola, Zakon o hrvatskome jeziku...

Kad jednom bude pisao memoare, Milan Bandić, najdugovječniji gradonačelnik Zagreba, objasnit će, Titovjerujem, zašto je punih šest mandata smatrao da Trg Republike Hrvatske treba nositi ime jugoslavenskoga maršala Tita. Titulu maršala Titu je prišilo Antifašističko vijeće narodnoga oslobođenja Jugoslavije. Nadimak Tito prišila je J. Brozu Komunistička internacionala. Sve se to dogodilo na referendumima, najdemokratskijim postupkom. Hrvati, međutim, nisu avnojevci (spoj peseka i noja = avnoj). Nisu niti plod klasno svjesne Komunističke internacionale.

Hrvati su se kominterninoga i jugoslavenskoga Tita htjeli riješiti otkad ih je na masovnim zločinima uveo u „oslobođenje“ i Jugoslaviju (1945.). Dobro je da je prof. općenarodne obrane i društvene samozaštite, M. Bandić, taj „znak vremena“ uočio makar i 2017. u okolnostima kad u Zagrebu političku prostituciju više ne može provoditi s listom Brune Esih.

Demografski slom još čeka prodemografsku strategiju

Učinak Titova oslobođenja Hrvata u demografskom je pogledu primijetila i Organizacija ujedinjenih nacija, s kasnim paljenjem kakvo je pokazao i Bandić. Poslijeratno desetkovanje hrvatskoga naroda od strane zločinačkoga Titova režima ubire krvavi danak i u 21. stoljeću.

UN u svojoj procjeni kretanja stanovništva upozorava da će Hrvata do 2050. prema sadašnjim trendovima biti Hrvatska djecaDemografijaUN u svojoj procjeni kretanja stanovništva upozorava da će Hrvata do 2050. prema sadašnjim trendovima biti manje za 728.000. Do kraja 21. stoljeća smanjit će se broj Hrvata za 1,67 milijuna. Na kraju stoljeća procjenjuje OUN u Hrvatskoj će preostati 2,5 milijuna Hrvata, dakle, 40 posto manje od sadašnjega broja uvelike smanjenoga politikom i praksom maršala Tita.manje za 728.000. Do kraja 21. stoljeća smanjit će se broj Hrvata za 1,67 milijuna. Na kraju stoljeća procjenjuje OUN u Hrvatskoj će preostati 2,5 milijuna Hrvata, dakle, 40 posto manje od sadašnjega broja uvelike smanjenoga politikom i praksom maršala Tita.

Prije pet stotina i nešto godinica jedna je trećina Hrvata otišla pred turskom invazijom i naselila Gradišće. Preostali Hrvati uspjeli su se, ponajviše zahvaljujući braći i sestrama iz Bosne i Hercegovine, demografski oporaviti. U 21. stoljeću demografski slom procjenjuje se na gubitak od 40 posto stanovništva. Odakle ćemo crpsti demografski oporavak u 21. i 22. stoljeću, kad znamo da su Hrvati iz Bosne i Hercegovine u još gorem položaju negoli Hrvati u Hrvatskoj(premda smo „ostvarili sve svoje ciljeve“)? Na to pitanje odgovor bi mogla dati nacionalna strategija demografskoga oporavka. A nju sustav političke prostitucije nije u stanju donijeti, kamoli provesti, jer ne gleda dalje od vlastita nosa. Ispričavam se, ne vidi „znakove vremena“. Stoga ih treba prisiliti građanskim sredstvima prisile da progledaju i uvaže znakove vremena.

Portreti Hrvata u doba kad ih je bilo 4,2 milijuna...

U svakom slučaju znatiželjnik 22. stoljeća u NSK moći će pronaći katalog izložbe portretnih fotografija Javora Novaka - Moja prva samostalna (Zagreb, 2017., Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića). U njemu će vidjeti kako su izgledali Hrvati i Hrvatice početkom 21. stoljeća kad ih je bilo oko 4,2 milijuna.

JN111

Portreti su to koji uglavnom zabrinuto gledaju u objektiv nadirućega 21. stoljeća. I kad se smiju, smiju se tek u naznaci, pomalo kiselo u kutovima usana. Lica su blaga iako vidljivo izborana. Muškarcima dominiraju (više manje sijede) brade, poneki šešir, blagi pogled, gdjegdje proviruje čuđenje ili pritajeni grč. Na portretima žena dominiraju oči, bilo bojom (zelenom!), bilo prodornim pogledom u rasponu između zabrinutosti, brižnosti i blage osude. Tamo gdje gestom portretiranoga proviruje optimizam, subjekt Novakova objektiva ima – poderan šešir! („Brat, Ranko Novak, Zagreb, arhitekt“). Među izloženim portretima, izuzetno je malo mladih ljudi. Novakovi izloženi portreti ne dramatiziraju, niti koketiraju s jeftinim podilaženjem publici. U izboru izloženih fotografija čini se da su ključni kriteriji bili smiraj i blagost. Nijedan portret ne odaje agresivnost.

JN222

O Novakovim portretima akademik Tonko Maroević u katalogu, među ostalim piše: „Javor Novak pristupa licima iz velike blizine, odnosno hvata ih u gro-planu kako bi istakao fizionomske i psihološke karakteristike. Ali, reakcije portretiranih značajno variraju, premda su svi jamačno pristali na snimanje i prihvatili uvjet ležernoga, neukrućenoga poziranja. Kod nekih se osjeća prava začuđenost i gotovo uzmicanje, kod drugih pak sumnjičavost i skepsa u ishod vlastita predstavljanja, a kod trećih već čista podsmješljivost i ironičan odnos kako prema fotografiji tako i prema svom okolišu“.

Kakvi smo u objektivu Javora Novaka možete pogledati do 7. kolovoza.

Nenad Piskač

 

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Pon, 10-02-2025, 18:48:30

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.