Nenad PiskačNenad Piskac karikatura 02

Brisani prostor

 Izazovi nove hrvatske vlade

Nova vlada treba slijediti primjer najuspješnijih hrvatskih vlada. Milanovićeva to nije, jer je riječ o šestoj najlošijoj vladi na svijetu i najgoroj nam vladi od 1990. do danas. Treba li slijediti vladu Jadranke Kosor? Ne. Broševi i arbitraža samo su bižuterija i prebacivanje problema na netransparentna središta moći. Primjer vladanja vlade Ive Sanadera ne treba slijediti budući da je on metodom „copy – paste“ provodio politiku sporovozećeg ali dalekosežnog druga Ivice Račana, samo u petoj brzini. Ta se vožnja mnogima toliko svidjela da ga i danas zazivaju da zauzme čelno mjesto HDZ-a, što je razumljivo budući da Partija u HDZ-u boljega frontmana od njega nikad nije imala.

Vlada Ivice Račana nije primjer koji treba slijediti, jer ona je udarila temelje današnje svekolike krize, ona je počela s enormnim i neodgovornim zaduživanjem, ona je počela RačanVlada Ivice Račana nije primjer koji treba slijediti, jer ona je udarila temelje današnje svekolike krize, ona je počela s enormnim i neodgovornim zaduživanjem, ona je počela razgradnju nacionalne države i ona je počela obnavljati „jedinstveni jugoslavenski okvir“. Sve to kako bi Partija dokazala svoju zabludu o tome da je Hrvatskoj mjesto u Jugoslaviji, to jest da nije sposobna biti neovisnom, slobodnom i samostalnom državom.razgradnju nacionalne države i ona je počela obnavljati „jedinstveni jugoslavenski okvir“. Sve to kako bi Partija dokazala svoju zabludu o tome da je Hrvatskoj mjesto u Jugoslaviji, to jest da nije sposobna biti neovisnom, slobodnom i samostalnom državom.

Skok iz lokomotive zapadnoga Balkana

Kao svojedobno Sanader, tako je i Orešković odmah, prije ustoličenja, dobio vanjski naputak. Sanader mu se svojedobno pokorio, pa je zbog toga, među ostalim, umjesto s pravašima koalirao s opskurnim srpskim etnobiznisom. Tihomir Orešković je od globalnoga financijskoga sektora dobio pohvale za ključne reforme bitne za vraćanje duga, packu da ne dira u monetarnu politiku, ali i politnaputak o tome da ne smije slijediti primjer Mađarske i Poljske, dvije uspješne srednjoeuropske države. Pritom svjetski financijski magovi, kojima su SDP i HDZ izručili hrvatsku financijsku neovisnost, posljedično i druge sektore, nisu Oreškoviću rekli zašto je HNB sveta krava velikih ovlasti i nikakve odgovornosti, niti čiji bi primjer trebao slijediti - Grčke ili Srbije? Bugarske ili Rumunjske?

Kome treba nestabilna, siromašna, neuspješna Hrvatska? Onima koji su je takvom učinili. No, treba li i NaputakKome treba nestabilna, siromašna, neuspješna Hrvatska? Onima koji su je takvom učinili. No, treba li i multikulturalnoj i elitističkoj Europskoj uniji? Ako da, zašto da? To se pitanje postavlja posebice zato što je Orešković dobio naputak, na granici otvorenoga pritiska, kako ne smije slijediti „nacionalističku i populističku“ politiku Poljske i Mađarske, već mora biti vjeran „europskim vrijednostima“ i Bruxellesu. Je li gospodarsko-demografski slom Hrvatske europska vrijednost?multikulturalnoj i elitističkoj Europskoj uniji? Ako da, zašto da? To se pitanje postavlja posebice zato što je Orešković dobio naputak, na granici otvorenoga pritiska, kako ne smije slijediti „nacionalističku i populističku“ politiku Poljske i Mađarske, već mora biti vjeran „europskim vrijednostima“ i Bruxellesu. Je li gospodarsko-demografski slom Hrvatske europska vrijednost? Ako nije, zašto je globalni financijski sektor šutio kad se Hrvatska iznutra devastirala i istodobno vani pokorno zaduživala?

Bez Hrvatske okomica Baltik - Jadran nema poveznicu s Mediteranom. Hrvatska mora odlučiti želi li biti uspješna srednjoeuropska država, ili mimo volje većine nastaviti besplatno glumiti europsku lokomotivu tzv. zapadnog Balkana (S. Mesić), lokomotivu masovnog prihvata afroazijskih migranata, lokomotivu za nelustrirane kadrove totalitarnoga jugokomunističkoga režima i lokomotivu za iseljavanje Hrvata iz Hrvatske. Ako su to „europske vrijednosti“, onda sigurno nisu i hrvatske. Politički pismen Hrvat u citiranim lokomotivama ne vidi nikakav nacionalni interes.

Stupovi reformi: Demografija, lustracija, izborno zakonodavstvo

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović trasirala je, međutim, okomicu sjever-jug. Bilo bi tragično da nova vlada poklekne pred pritiskom i nastavi voziti na truloj osovini Zagreb – Beograd, s početnom postajom u Londonu i završnom u Moskvi, dodatno opterećenom teretom tzv. migrantske krize, koja je zapravo drugo ime za islamizaciju Europe. Njoj se povijesno gledajući Hrvatska uspješno suprotstavljala. Zbog toga danas ima samo malo više od četiri milijuna Hrvata. Trećina Hrvata prije pet stotina godina pred ondašnjom islamizacijom Europe preselila je u Gradišće. Za čije interese danas Hrvatska međunarodno joj priznati prostor prazni od Hrvatica i Hrvata?

Oreškovićeva vlada treba nastaviti tamo gdje su stale Tuđmanove uspješne vlade. A stale su na članku Ustava koji zabranjuje bilo kakve sveze ili bi mogle odvesti TočkeUz „paket reformi“ koji će rješavati posljedice petnaestogodišnje pogubne politike Orešković mora voditi računa i o tri neuralgične točke: demografskom slomu, izostanku lustracije i promjeni izbornoga zakonodavstva. U pitanju je gubitak budućnosti, neprihvatljiva sadašnjost i invalidna demokratičnost.Hrvatsku u željezni zagrljaj bratstva i jedinstva. Onda je Tuđman umro. A hrvatski politički život krenuo je u suprotnom smjeru od Tuđmanova i odveo državu na rub propasti. Sve do pojave Mosta iz kojega je Petrov za dlaku izbjegao tragičnu sudbinu Budiše, političke elite gurale su ovu istinu pod tepih. Umjesto skrušene isprike hrvatskome narodu i rehabilitacije pogubne politike zakonodavno su cementirale svoje parcijalne interese, a vlastitu nesposobnost i zablude u rješavanju gorućih problema države i nacije krpale neodgovornim vanjskim zaduživanjem.

Uz „paket reformi“ koji će rješavati posljedice petnaestogodišnje pogubne politike Orešković mora voditi računa i o tri neuralgične točke: demografskom slomu, izostanku lustracije i promjeni izbornoga zakonodavstva. U pitanju je gubitak budućnosti, neprihvatljiva sadašnjost i invalidna demokratičnost.

Svaka reforma koju će poduzeti njegova vlada izgubit će se u bespućima ne bude li vodila prema demografskoj obnovi, ne bude li ozbiljno shvatila minska polja izuzetno moćne nelustrirane strukture i ne bude li prvenstveno vodila računa o općem dobru umjesto o partijskim interesima. Lustracija je u Hrvatskoj već odavno postala prvorazredno sigurnosno pitanje, u istom rangu kao što je aktualna tzv. migrantska kriza.

Odbaciti vanjske pritiske i uspostaviti medijsku ravnotežu

Demografska obnova je cilj do kojega će se lakše doći uz pomoć lustracije i pravednijega izbornog sustava. DahBude li šef vlade uspješan reformator Hrvatska će prvi put poslije Tuđmana doći do daha, a njegov uspjeh pritom će neizravno pomoći Partiji da se poslije dvadeset i šest godina možebitno iščupa iz povijesnih zabluda i integrira u hrvatsko društvo, nelustriranima da konačno zauzmu svoje mjesto u ropotarnici povijesti i nesposobnima da shvate kako nisu sposobni, već samo podobni, za poslove od zajedničkoga dobra.Lustracija i demokratizacija sigurno su „europske vrijednosti“. Bude li Orešković uz pametno upravljanje vanjskim dugom – u što ne treba sumnjati, zajedno s Predsjednicom Republike prikopčao Hrvatsku na krvotoke srednjoeuropskoga tržišta i političkoga mu konteksta, postat će najuspješnijim šefom vlade kojega smo imali u proteklih četvrt stoljeća. Svemu tome preduvjet je ne robovati vanjskim pritiscima, a na unutarnjem planu raditi na uspostavi medijske ravnoteže, koja je opasno nagnuta jednoumno ulijevo.

Orešković mora zaustaviti pad i osigurati razvitak. Da bi mogao u tom poslu biti efikasan ne smije se osvrtati na partijsko-medijske smicalice, kao što su, primjerice, dvije najeksploatiranije, da nema izborni legitimitet i da ni o čemu ne će odlučivati. I mora imati u vidu da je Hrvatska temeljito devastirana i okupirana koalicijom neulustriranih, jugoorijentiranih i nesposobnih.

Bude li šef vlade uspješan reformator Hrvatska će prvi put poslije Tuđmana doći do daha, a njegov uspjeh pritom će neizravno pomoći Partiji da se poslije dvadeset i šest godina možebitno iščupa iz povijesnih zabluda i integrira u hrvatsko društvo, nelustriranima da konačno zauzmu svoje mjesto u ropotarnici povijesti i nesposobnima da shvate kako nisu sposobni, već samo podobni, za poslove od zajedničkoga dobra.

Nenad Piskač

 

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Sub, 24-10-2020, 10:34:51

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.